Hrvatski sabor usvojio je dana 7. prosinca 2012. godine odluku kojom je pokušao derogirati odredbu iz članka 15. stavka 2. Zakona o ravnopravnosti spolova.

Naime, stavkom 2. članka 15. Zakona o ravnopravnosti spolova propisano je da se postupno povećanje podzastupljenog spola mora postići najkasnije prigodom provedbe trećih redovitih izbora od dana stupanja na snagu Zakona o ravnopravnosti spolova (15. srpnja 2008).

Odlukom usvojenom 7. prosinca Hrvatski sabor pokušao je derogirati navedenu odredbu navodeći da “Normativno određenje iz druge rečenice predmetnog stavka »najkasnije prigodom provedbe trećih redovitih izbora od dana stupanja na snagu ovoga Zakona« valja sagledati u smislu odredbi posebnih propisa kojima je uređena provedba izbora članova u predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, izbora zastupnika u Hrvatski sabor i izbora članova u Europski parlament. Obzirom da su uređeni različitim propisima, kojima su utvrđena različita pravila za njihovo provođenje, navedeni izbori predstavljaju zasebne izborne institute.”

Time se zapravo članku pokušava dati novo značenje kojim bi se provedba posebnih mjera za povećanje podzastupljenog spola na izbornim listama odgodila do trećih izbora od svake pojedine vrste (lokalni, parlamentarni, izbori za Europski Parlament).

Po Zakonu o ravnopravnosti spolova provedba posebnih mjera treba započeti najkasnije prigodom provedbe trećih redovnih izbora od stupanja na snagu ZRS-a, tj. prigodom provedbe ovogodišnjih lokalnih izbora.

Provedba Odluke Hrvatskog sabora odgodila bi tu provedbu na slijedeći način: za lokalne izbore do 2017. godine, za parlamentarne izbore do 2019. godine, a za izbore u Europski Parlament čak do 2029. godine!

Ravnopravnost spolova je temeljna ustavna vrednota (čl.3 i čl.14.), te je kao takva definirana i Zakonom o ravnopravnosti spolova (čl.12. i čl.15.) koji poziva na primjenu načela u politici i traži minimalnu zastupljenost jednog spola od 40%, te se posebno navodi u Zakonu o lokalnim izborima (čl.9. st.3).

Da bi se načelo ravnopravnosti stvarno poštivalo potrebno je da političke stranke osiguraju najmanje 40% podzastupljenog spola, u ovom slučaju žena, pozicioniranih na listi po takozvanom zip sistemu (žena – muškarac – žena ili obratno).

Zakon o ravnopravnosti spolova je organski zakon koji se tiče ljudskih prava, kao takav donesen je kvalificiranom veličinom i odredbe iz tog Zakona ne mogu se poništavati nižim propisima poput navedene Odluke.

Članice Ženske mreže Hrvatske upozoravaju na sramotni pokušaj Hrvatskog sabora da zaustavi rad na poboljšanju položaja žena.

Tražimo od Vlade da postupi u skladu s osnovnim zakonskim načelima i provede Zakon o ravnopravnosti spolova koji je kao organski zakon donesen od strane zakonodavnog tijela u cilju zaštite prava žena.

Razmjerna politička zastupljenost žena preduvjet je ostvarenja načela ravnopravnosti spolova u svim područjima javnog i privatnog života. Nažalost, „političko polje“, kao polje moći i donošenja odluka, nedostupnije je ženama od muškaraca; i u njemu su žene izrazito podzastupljene. Načelo ravnopravnosti spolova upisano je u Ustav Republike Hrvatske, jednako tako u zakone, nacionalne politike, nacionalne strategije. Demokracija znači i puno, ravnopravno i razmjerno sudjelovanje žena u svim aspektima javnog života.

Prema najnovijim rezultatima znanstvenog istraživanja koje je proveo Centar za ženske studije, čak 68% građanki i građana smatra da u političkom životu Republike Hrvatske ne sudjeluje dovoljno žena.

Posebno zabrinjava niska zastupljenost žena u odlučivanju na lokalnoj razini, nakon lokalnih izbora 2009.

Žene čine svega 21,4% u županijskim skupštinama i 20,7% u gradskim vijećima, te su zastupljene sa svega 12,2% u općinskim vijećima. Na proteklim lokalnim izborima izabrana je samo 1 (jedna) županica od ukupno 20 biranih župana, 6 gradonačelnica od sveukupno 127 biranih gradonačelnika, te 21 načelnica od 429 načelnika, koliko ih se bira u Republici Hrvatskoj.

Lokalni izbori koji su pred nama prilika su za hitno potrebnu promjenu stanja!