NaslovnicaEnglishKontakt
nogodnomaster.jpg

Sadraj
Naslovnica
Platforma enske mree
Kodeks
Struktura
lanice Mree
Izjave
Aktivnosti
Kolumne
Kampanje
enska mrea u medijima
Nasilje prema enama
Korisni linkovi
Plan stranice

Facebook
facebook.png
Dan ena 2014.
2014-03-08 13.01.35.jpg
18 myths of prostitution

18 myths of prostitution
Dan ena 2013.

Dan ena 2010.
dug-zenama.jpg

Dan ena 2009.
crkva

Koalicija za sekularizam
100 godina ...
Dan ena 2008.
let082.jpg
Dan ena 2007.
0007danzena07.jpg
Press clips

Seksualno nasilje u Hrvatskoj, podaci za 2005. godinu Ispis E-mail
mr. sc. Maja Mamula, enska soba   
Utorak, 16 Sijeanj 2007

Seksualno nasilje u Hrvatskoj, kao gotovo i u svim zemljama, spada u red najmanje prijavljenih zloina s najveom proporcijom tamnih brojki. Dostupni podaci od strane policije i Dravnog zavoda za statistiku više ukazuju na trendove nasilja, nego što se mogu uzeti u obzir kao relevantan broj stvarnih sluajeva. Naime, tek uzimajui u obzir brojne podatke svjetskih istraivanja kako na jedno prijavljeno silovanje dolazi izmeu 15 do 20 neprijavljenih, moemo probati procijeniti stvarnu rasprostranjenost razliitih oblika seksualnog nasilja u Hrvatskoj.

 Seksualno nasilje je obraeno u Kaznenom zakonu Republike Hrvatske u posebnom poglavlju, glava XIV „Kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog udorea“, a obuhvaa lanke od 188. (silovanje) do 198. (rodoskvrnue). Prema izmjenama tog dijela Kaznenog zakona iz 1998. i 2000. godine, silovanje u braku je takoer uvedeno kao sastavni dio lanka 188. odnosno kao kazneno djelo.

  Dostupni podaci MUP-a za 11 mjeseci 2005. godine (podaci do 01.12.2005.) ukazuju kako je prijavljeno 89 djela silovanja , od ega je 66 otišlo dalje na Dravno odvjetništvo kao kazneno djelo silovanja, a ostala su formulirana kao «silovanja u pokušaju». Velika veina rtava tog djela su ene, naješe u periodu adolescencije i 20-im godinama ivota, za razliku od poinitelja koji su uglavnom u 30-im i 40-im godinama. Na alost, policija ne vodi statistiku o odnosu rtve i poinitelja silovanja, odnosno nemaju informaciju koliko je djela silovanja prijavljeno za silovanje u braku. Smatramo kako trebamo iskoristiti legalne dravne mehanizme kako lobiranja kako bi se takve informacije sustavno vodile.

Broj prijava rtava seksualnog nasilja policiji ovisi o itavom nizu faktora: od naina na koji se uzimaju izjave, uspjeha i vjerojatnosti za daljnje procesuiranje, ali i uvrijeenim stavovima o seksualnom nasilju u društvu, a koji imaju i direktne i indirektne implikacije i na razmišljanje rtve, kao i na reakcije policije.

  Prema neslubenim podacima iz upanijskog dravnog odvjetništva u Zagrebu, nije prijavljeno niti jedno kazneno djelo silovanja u braku.

  Usprkos promjenama Kaznenog zakona, za kazneno djelo silovanja u braku postoje tek povremeni podaci, uglavnom medijski eksponirani, kao što je prvi sluaj osuenog silovatelja za silovanje u braku (Rijeka, veljaa 2005., sluaj Anton Šebalj – kazna zatvora od godinu i dva mjeseca).

  Pretraivanjem podataka Dravnog zavoda za statistiku ustanovljeno je kako ni tamo nema informacija o odnosu rtve i poinitelja seksualnog nasilja, ali su dostupni podaci o broju sudskih presuda za silovanje i ostale oblike seksualnog nasilja unatrag nekoliko godina:

godina

presude za
KZ silovanja

presude za
KZ bludne radnje

2000.

56

26

2001.

47

46

2002.

44

54

2003.

63

63

  Nizak broj prijava za seksualno nasilje problem je s kojim se suoavaju gotovo sva društva, a razlozi su brojni. Meu njima su najvaniji razlozi osobne prirode, kao i oni vezani uz prepreke u pravosudnom sustavu:

Osobne prepreke

Prepreke
u pravosudnom sustavu

Procjena kako je djelo suviše trivijalno ili neadekvatno da bi se prijavilo policiji

Policija ne eli ili ne moe ništa uiniti

Nije bio «pravi zloin“ – ne odgovara mitu o pravom silovanju

Policija nee smatrati da je to dovoljno ozbiljno i teško djelo

Nije bilo jasno da je postojala namjera nanošenja štete

Strah od toga da policija nee vjerovati

Sama rtva s tim izlazi na kraj

Strah od neprijateljskog i neugodnog tretmana na policiji i u pravosudnom sustavu

Smatra da se radi o osobnoj stvari

Strah i otpor prema policiji

Sram i nelagoda

Strah od sudskog procesa

elja da obitelj i blinji nikada ne saznaju za to – strah od reakcija obitelji i blinjih

Nedostatak dokaza o samom zlostavljanju

Strah od mogue osvete poinitelja

Nedostatak znanja i informacije kako prijaviti dogaaj

Samookrivljavanje ili okrivljavanje od strane drugih zbog dogaaja

Nedostatak znanja i informacije o tome što su sve kaznena djela (npr. silovanje u braku)

(prema Mamula, 2005.: Prijava seksualnog nasilja u Seksualno nasilje-teorija i praksa )

 Kao što vidimo, jedan od glavnih razloga je nunost poznavanja kaznenih djela, odnosno i informacije o tome da je silovanje u braku kazneno djelo koje je kanjivo kaznom zavora od 1 do 10 godina. Veina ena u Hrvatskoj ne zna za postojanje tog zakona. I iz iskustva drugih zemalja, kao i naših iskustava s izmjenama zakona, znamo da neki novi zakon ili izmjena prvo mora «zaivjeti», kao u samom pravosudnom sustavu, tako i u javnosti openito.

  Osim te glavne prepreke za prijave seksualnog nasilja, a pogotovo silovanja u braku, ekonomska komponenta je izrazito vana. Naime, teško je oekivati da e se u zemlji koja nema sustavno organizirane servise pomoi i podrške za rtve seksualnog nasilja i koju karakterizira i suviše mali broj Skloništa za ene rtve nasilja, ene odluiti prijaviti mua/partnera nasilnika.

  Tijekom 2005. godine u medijima su eksponirani brojni sluajevi seksualnog nasilja protiv ena, i to naroito oni u kojima su postojale negativne implikacije vezane uz policijsku ili sudsku praksu:

•  seksualno nasilje u Djejem domu Brezovica (neadekvatna istraga i zataškavanje sluaja od strane Dravnog odvjetništva);

•  sluaj djevojke koja je kidnapirana, voena u prtljaniku auta, pretuena i silovana od strane Elvisa V. (36) i Danijela J. (21) (neadekvatna reakcija policije);

•  sluaj Bulj, silovanje i ubojstvo maloljetne A. Bešli (odbaena optuba za silovanje);

•  sluaj silovanja maloljetnih djevojaka od strane dvojice vozaa autobusa Boidar Santinij i Petar Santinij koji i dalje voze djecu iz okolnih mjesta u Zadar u školu (pitanje reakcije policije i Dravnog odvjetništva);

•  sluaj amerike košarkašice u Gospiu (neadekvatna istraga, bizarna presuda);

•  sluaj prijave Novice Bogdanovia (43), inspektora Odjela za potrage Policijske uprave zagrebake, (odbijanje prijedloga tuiteljstva da se Bogdanovia pritvori zbog mogueg utjecaja na svjedoke);

  Nakon svega moemo zakljuiti kako nam za sada dostupni podaci policije, Dravnog odvjetništva i sudova tek ukazuju na trend kaznenih djela seksualnog nasilja, a ne na stvarne brojke. Kako bi se promijenila situacija, potrebna je sustavna edukacija kako strunjaka/inja koji se bave ovom temom, javnosti openito, a pogotovo osoba iz rizinih skupina za ovo kazneno djelo, dakle prije svega ena. Nadalje, potrebno je uvoenje rodno osjetljive statistike, koja e omoguavati i uvod u odnos rtve i poinitelja tih kaznenih djela. Uoljiva je i potreba za isticanjem pozitivnih primjera osuenih silovatelja u braku u medijima, kako bi se ene odluile na prijavu, te kako bi se društvo senzibiliziralo. I na kraju, neophodno je otvaranje i podravanje ve postojei servisa za pomo rtvama seksualnog nasilja, kao i osiguravanje smještaja i osnovne ekonomske sigurnosti za ene koje ele prijaviti seksualno nasilje u braku/vezi.

Koordinatorica enske sobe

mr. sc. Maja Mamula, psihologinja

U Zagrebu, 21.12. 2005.


 
« Prethodna   Sljedea »
Povratak na vrh!
© 2020 �enska mre�a Hrvatske - Women's Network Croatia
Povratak na vrh!