NaslovnicaEnglishKontakt
nogodnomaster.jpg

Sadraj
Naslovnica
Platforma enske mree
Kodeks
Struktura
lanice Mree
Izjave
Aktivnosti
Kolumne
Kampanje
enska mrea u medijima
Nasilje prema enama
Korisni linkovi
Plan stranice

Facebook
facebook.png
Dan ena 2014.
2014-03-08 13.01.35.jpg
18 myths of prostitution

18 myths of prostitution
Dan ena 2013.

Dan ena 2010.
dug-zenama.jpg

Dan ena 2009.
crkva

Koalicija za sekularizam
100 godina ...
Dan ena 2008.
let082.jpg
Dan ena 2007.
3danzena07.jpg
Press clips

Definicija silovanja Ispis E-mail
Grupa autorica   
Utorak, 16 Sijeanj 2007

Pišu Martina Horvat, Vanja Jageti i Ines Vreko u suradnji s udrugom Centar za ene rtve rata

SAETAK

Cilj ovog rada je stei bolji uvid u pristup hrvatskog zakonodavstva i drugih instanci kaznenom djelu silovanja, saznati posveuje li se toj problematici adekvatna pozornost, ili je silovanje, kako navode neki autori/ice (Regan, Kelly, 2003) zaista "zaboravljena tema".

Kroz prikupljanje i sagledavanje nepotpunih statistikih podataka, kakvi su bili dostupni, o kretanju broja prijavljenih, optuenih i osuenih osoba za kazneno djelo silovanja u Republici Hrvatskoj, i kroz sagledavanje specifinosti procesuiranja djela, te usporeivanjem podataka iz Hrvatske s istraivanjima provedenim u drugim zemljama Europe, uoavamo potrebu za nastavkom pozitivnih promjena u pristupu silovanju, koje se mogu pratiti u prethodnih dvadesetak godina.

Zakljuno su ponuene neke smjernice za poboljšanje statusa rtve silovanja u Republici Hrvatskoj.

Kljune rijei: kazneno djelo silovanja, istraga, prijave i osude kaznenog djela silovanja

SUMMARY

The aim of this paper is to attain a clearer perspective of the general attitude towards rape in Croatia. Some authors (Regan, Kelly, 2003) have recently mentioned that the crime of rape is becoming "The Forgotten Issue" in 21st Century Europe. This paper is trying to present a viewpoint of current strategies applied to this problem, and a brief overview of the way it has changed during the last 20 years. Namely, we try to establish whether the subject in question is given adequate attention by the legislative, the police and other instances, stressing some difficulties and reviewing available statistics. We charted information on attrition rates, using available data concerning reported, prosecuted and convicted cases of rape. As a conclusion a listing of possible future procedural reforms is given.

Key words: the crime of rape, interrogation, reporting prosecuting and convicting rape cases

1. DEFINICIJA KAZNENOG DJELA SILOVANJA

Silovanje, od kada je prepoznato i sankcionirano kao kazneno djelo, nije bilo lako definirati ni dokazati. Definicija silovanja je u Republici Hrvatskoj, kao i u mnogim razvijenim zemljama svijeta, kroz zadnjih dvadeset godina doivjela brojne promjene.

Tablica 1. Prikaz zakonskih promjena u anketiranim zemljama Europe

 

GODINA

ZAKONSKE PROMJENE

AUSTRIJA

1989

2001

• promjene u terminologiji

• rodno neutralan pristup

• silovanje u braku

• blae definicije otpora

• porast osuda u sluajevima koji imaju smrtnu posljedicu

• proširena definicija samog djela (oblici penetracije)

BELGIJA

1989

• nova definicija djela

• rodno neutralan pristup

CIPAR

1994

2001

• silovanje u braku

• muškarci kao rtve silovanja

ENGLESKA i WALES

1993

1991

1993/7

1999

2003

• mogunost optuivanja djeaka ispod 14 godina starosti

• muškarci kao rtve silovanja

• silovanje u braku

• optueni ne smije ispitivati rtvu

• opa revizija zakonskih odredbi

FINSKA

1998

1999

• rodno neutralan pristup

• potrebna manja razina prisile/prijetnje

• nije više djelo protiv morala

• tri stupnja teine za kaznena djela vezana za seksualni napad

• progon po slubenoj dunost za 2 tea stupnja KD

NJEMAKA

1997

• silovanje u braku

• rodno neutralan pristup

• proširena definicija koja ukljuuje iskorištavanje ranjivosti i/ili zavisnosti rtve

GRKA

1984

• proširena definicija na seksualno uznemiravanje i napad

MAARSKA

1997

• silovanje u braku

• rodno neutralan pristup

ISLAND

1992

• proširena definicija

IRSKA

1981

1990

• seksualna prošlost rtve ne moe sluiti kao dokaz

• silovanje u braku

• proširena definicija (oblici penetracije)

• daljnje proširenje definicije

• optueni mogu biti djeaci ispod 14 godina starosti

(Regan, Kelly, 2003)

Najvanije promjene tijekom proteklih 20 godina obuhvaaju:

• proširenu definiciju (svi oblici penetracije spolnim organom i drugim objektima);

• priznavanje silovanja u braku kao kaznenog djela;

• rodno neutralan pristup (rtvi i poinitelju/ici).

Kazneno djelo silovanja opisano je na slijedei nain u l. 188 Kaznenog zakona Republike Hrvatske (Paviši, Vei 1998) :

«Tko drugu osobu uporabom sile ili prijetnje da e izravno napasti na njezin ivot ili tijelo ili na ivot ili tijelo njoj bliske osobe prisili na spolni odnošaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina».

Iz gore navedenog vidljivo je da su promjene u zakonodavstvima stranih zemalja prikazane u tablici 1. analogne s promjenama pristupa ovom kaznenom djelu i u Hrvatskoj.

Donošenjem i stupanjem na snagu Kaznenog zakona od 1. sijenja 1998. godine u glavi XIV. KZ. - kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog udorea uinjene su izmjene, graene na temeljnim principima slobode i prava ovjeka: ravnopravnost meu spolovima (spolna neutralnost), sloboda spolnog samoodreenja i odluivanja, opa zabrana nasilnih spolnih ponašanja, apsolutna i pojaana kaznenopravna zaštita osoba mlaih od etrnaest godina (djeteta) u podruju spolnog integriteta, maloljetne osobe (od 14 - 18 godine ivota) pojavljuju se kao subjekt kaznenopravne zaštite kontinuirano u više zakonskih opisa kaznenih djela, primjerenost zaštite i kanjavanja u podruju spolnog udorea temeljenog na opem interesu društvenog shvaanja udorea u podruju seksualnog ponašanja. Sila ili prijetnja u zakonskom opisu kaznenog djela silovanja bitna su, konstitutivna obiljeja. Prisila u funkciji sile ili prijetnje, ili oboje, uvjet je za poinjenje kaznenog djela silovanja. Iz definicije kaznenog dijela silovanja prema Kaznenom zakonu RH iz 1998. godine (Paviši, Vei) vidljivo je da se takvom definicijom silovanja obuhvaa ne samo spolni odnošaj ve i s njime izjednaena spolna radnja, brani odnos izmeu poinitelja i rtve ne navodi se kao prepreka da se prijavi kazneno djelo silovanja, a preuzet je i rodno neutralan pristup. Poinitelj/ica ovog promatranog kaznenog djela, unesenim izmjenama u zakonski opis kaznenog djela silovanja od 01. sijenja 1998. godine, moe biti svatko. Radi se o kaznenom djelu delicta communia. Temeljem prihvaenog opeg naela potpune izjednaenosti meu spolovima u pogledu kaznenopravne zaštite njihovih spolnih sloboda (spolne neutralnosti) poinitelj, kao i rtva kaznenog djela silovanja moe biti enska osoba, ali i muška osoba ( Pavi š i , Vei , 1998).

Meutim, ovakvo zakonodavno objašnjenje definicije silovanja još uvijek je u praksi podlono razliitim tumaenjima. Jedan šokantan primjer tumaenja definicije silovanja je obrazloenje presude gospikog upanijskog suca Branka Milanovia koji navodi da u sluaju penetracije prstom u anus nije rije o silovanju zbog slijedeih razloga: "u poinjenju te radnje mora sudjelovati, ili na strani poinitelja, ili na strani rtve, spolni organ jedne od osoba i on mora prodrijeti u neki od ostalih dijelova tijela druge osobe, jednako kao što prodire u spolnom odnošaju... U ovom sluaju ni prst ni anus nemaju svojstva spolnosti, ako bi bili u meusobnom kontaktu, jer ni prst ni anus nisu spolni organi, pa njihovim kontaktom ne ostvaruje se spolna radnja i ne moe se izjednaavati sa spolnim odnošajem... U hrvatskom jeziku zna se tono što je spolni odnošaj, zna se tono što je spolna radnja i nitko ne moe nešto drugo navesti kao spolnu radnju, niti izjednaiti sa spolnim odnošajem", objašnjava sudac Milanovi dodajui: "Kada bismo prihvatili da je svaka radnja u meusobnim kontaktima izjednaena sa spolnim odnošajem, radnja koja se moe podvesti pod ovo kazneno djelo, tada bi nastao kaos u pogledu primjene ovog kaznenog djela u praksi, jer bi se svaki dodir izmeu dviju osoba praktino mogao smatrati poinjenjem ovog kaznenog djela, ako jedna od osoba nije eljela tjelesni kontakt s drugom osobom, pa bi i obino rukovanje bilo kazneno djelo silovanja, a što je neprihvatljivo" ( http://www.iskon.hr/vijesti/page/2005/12/19/0042006.html ). Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Luka Koritnik navodi drugaije primjere sudake prakse u Republici Hrvatskoj, kao što je presuda Vrhovnog suda iz 2003. godine, prema kojoj se penetracija u analni otvor i usta smatra ponienjem jednakim silovanju (Gabri, 2005.)

Ovakvi primjeri nejednake sudske prakse prilikom procesuiranja kaznenog dijela silovanja u Republici Hrvatskoj ukazuju na brojne probleme u definiranju, a pogotovo u brzom i uinkovitom procesuiranju kaznenih djela silovanja. Osim spomenutih problema javljaju se i dodatni, kao što su: sporost u procesuiranju i dugotrajnost sudskog postupka za vrijeme kojeg rtva naješe nije nikako zaštiena od poinitelja, nedostatna educiranosti policijskih slubenika koji su u prvom kontaktu sa rtvom i kojima ona prijavljuje silovanje te brojni drugi problemi koji e biti obrazloeni kroz daljnji tekst, ali koji ukazuju na nebrigu nadlenih institucija i nepostojanje prave politike volje za postizanjem adekvatne društvene reakcije i efikasan pristup procesuiranju ovog kaznenog dijela.

2. CILJ RADA

Autorice Regan i Kelly provele su istraivanja 2001. i 2003. godine, u kojima se bave silovanjem kao «zaboravljenom temom» (Regan, Kelly, 2003). Cilj istraivanja bio je ojaati veze izmeu nevladinih organizacija koje se bave ovom problematikom. Anketirana su Ministarstva pravosua 35 zemalja, a kroz upitnike se izmeu ostalog traio i broj prijavljenih, procesuiranih i osuenih osoba za kazneno djelo silovanja u periodu izmeu 1977. i 2001. godine. Tek pet zemalja (Finska, Njemaka, Irska, Škotska, eška) je imalo potpune podatke, što ukazuje na nedovoljno praenje pojave, tj. kretanja kaznenog djela. Autorice su na temelju dobivenih (uglavnom nepotpunih) podataka zakljuile da su stope prijavljivanja kaznenog djela silovanja u opadanju, te da je potrebno posvetiti dodatnu panju problemu silovanja u svim zemljama Europe.

Cilj ovog rada je prikupljanje podataka o prijavljenim, optuenim i osuenim poiniteljima kaznenog djela silovanja u Republici Hrvatskoj. Ti podaci e biti prikazani na nain na koji je to zamišljeno istraivanjem navedenih autorica, da bi se Hrvatska mogla smjestiti u europski kontekst, i da bi se dobiveni podaci mogli usporeivati s onima iz drugih zemalja.

Iz prikupljenih podataka moe se dobiti i bolji uvid u pristup ovom kaznenom djelu od strane hrvatske policije i pravosua, te saznati je li u širem društvenom kontekstu ova tema stvarno «zaboravljena».

Tablica 2. Statistiki prikaz kaznenih djela silovanja na podruju RH 1985.-2002.

 

1985

1986

1987

1988

1989

1990

1991

1992

1993

prijave

optube

116

91

64

osude

72

79

80

72

89

94

81

41

37


1994

1995

1996

1997

1998

1999

2000

2001

2002

116

100

109

115

100

68

50

34

50

36

48

63

56

63

46

23

19

27

29

41

57

35

42


Podaci su prikupljani za razdoblje izmeu 1985. i 2002. Raniji podaci nisu bili dostupni u Dravnom zavodu za statistiku. Iz priloenih statistikih podataka vidljivo je da je broj prijava prilino ujednaen, uglavnom iznad 100 prijava godišnje.

Blai pad broja podnesenih kaznenih prijava zabiljeen je 1998. na 1999., a zatim porast broja prijava u 2000. godini u odnosu na 1999. godinu. To se moe tumaiti ne samo znaajnim izmjenama koje su se dogodile u zakonskom opisu tog kaznenog djela, usvajanjem i stupanjem na snagu Kaznenog zakona od 1. sijenja 1998. godine, ve i odreenim pojaanim senzibilitetom graana na kazneno djelo silovanja. Nakon 2001. usporio se porast prijava. Što se tie broja podignutih optunica, vidljivo je da je njih uvijek manje nego prijava. Nagli pad podignutih optunica biljei se 1993. kada ih je oko 60, u odnosu na 1991 godinu, kada ih je bilo oko 120. Najmanje optuenih za kazneno djelo silovanja je zabiljeeno 1996 (manje od 40). Broj osuda je znatno nii od broja prijava. Najmanji broj osuda izreen je 1996. Te godine je bilo oko 20 osuda. Najviše se osuda biljei 1990. godine. U 2000. godini broj osuda raste u odnosu na prethodne godine i pribliava se broju optubi. Usporeivanje podataka o prijavljenim poiniteljima kaznenog djela silovanja s Analitikog odjela MUP-a RH (Vreko, 2003) i Dravnog zavoda za statistiku pokazali su meusobnu neusklaenost. U svrhu ovog istraivanja korišteni su podaci Dravnog zavoda za statistiku, meutim, za period do 1998. godine podaci o prijavljenim poiniteljima nisu ni prikupljani. Moe se pretpostaviti da se nedovoljna panja posveivala kretanju stope ovog kaznenog djela, pa tako i omjeru izmeu broja prijava i osuda u navedenom periodu. Zanimljivo pitanje koje i dalje ostaje otvoreno je to koji faktori utjeu na nedonošenje optubi za kazneno djelo silovanja.

Pored dobivenih podataka postoji pitanje oko nagaanja opsega "tamne brojke" ovog oblika delikta nasilja jer prikazane podatke treba komentirati kao nedovoljno vjerodostojne. Broj poinjenih kaznenih djela uvijek se razlikuje od broja pravomono osuenih osoba (zbog neotkrivanja poinitelja, procesnih smetnji za dovršenje postupka i sl.), a i karakteristike ovog kaznenog djela upuuju kako je silovanje daleko vei problem i puno intenzivniji delikt nasilja od onog što se moe zakljuiti i vidjeti iz slubenih statistika.

3. PREPREKE PROCESUIRANJU KAZNENOG DJELA SILOVANJA

Ovisno o pristupu kaznenom djelu silovanja postoje razliite prepreke donošenju optubi. S namjerom kategorizacije osnovnih razloga nedonošenja optube autorice Regan i Kelly (2003) traile su od Ministarstva pravosua 35 zemalja da sami procjene razloge, ovisno o specifinostima razliitih zakonodavstava ali i o cjelokupnom društvenom stavu i vremenskom kontekstu u kojem je anketiranje provedeno.

Tablica 3. Razlozi neoptuivanja kod kaznenog djela silovanja

RAZLOZI NEDONOŠENJA OPTUBI KD SILOVANJA

MINISTARSTVA PRAVOSUA

nedovoljni dokazi/teret dokazivanja/nepostojanje dokaza

Cipar, eška, Finska, Maarska, Island, Slovenija, Španjolska, Švedska, Švicarska

vrlo rijetke prijave silovanja

Engleska, Njemaka, Portugal, Rumunjska, Španjolska

rtva se povlai iz postupka

Finska, Njemaka, Maarska, Švedska

neadekvatan pristup i nedostatak znanja policije

Belgija, Finska, Latvija

nepovjerenje prema rtvi/okrivljavanje rtve

Maarska, Malta, Latvija

prijetnje navodnog poinitelja koji je lan obitelji/ rtva je u situaciji konflikta - podijeljene motivacije

Njemaka, Portugal, Španjolska

rtvi je teško suoavanje s pravnim sustavom

eška, Grka

nedostatak instanci koje bi se bavile "prvom reakcijom" na silovanje / nedostatak podrške za rtvu

Engleska, Maarska, Švedska

teškoe u procjeni kredibiliteta rtve/vjerodostojnosti svjedoenja

Njemaka, Slovenija, Španjolska

dug vremenski period izmeu trenutka poinjenja djela i prijave policiji, što ukljuuje i gubitak dijela dokaza

Irska, Španjolska

neadekvatan pravni postupak

Maarska, eška

nedostaci u forenzikoj obradi/ medicinskim institucijama i opremljenosti

Belgija, Latvija, Malta

neidentifikacija poinitelja

Island

vrlo dug sudski postupak

Irska

slaba svijest o kaznenom djelu u opoj populaciji/javnosti

Slovenija

ogranieni poticaji za tuitelje

Engleska

(Regan, Kelly, 2003)

4. ELEMENTI KRIMINALISTIKE OBRADE SILOVANJA

Iskustva iz prakse ukazuju na sloenost problematike istraivanja te dokazivanja kaznenog djela silovanja. Razloga za to ima mnogo. Delikt je u pravilu izvršen bez svjedoka, te zbog toga esto od odluke rtve ovisi hoe li prijaviti dogaaj i time inicirati djelatnost policije. Prema statistikim podacima u Republici Hrvatskoj se u preko 80% sluajeva za kazneno djelo silovanja saznaje prijavom od strane rtve (Vreko, 2003). Stoga rtvi treba posvetiti posebnu panju, budui se radi o osobi koja je povrijeena, kako fiziki, tako i psihiki, te treba iskazati razumijevanje za specifinost situacije u kojoj se našla. rtva je esto jedini/a svjedok/inja dogaaja i izvor preliminarnih saznanja o samom djelu. Od njene spremnosti i sposobnosti za sudjelovanje u razgovoru ovisi hoe li i koliko e saznanja kriminalisti pribaviti, a samim tim prvi razgovor bitno utjee na uspješnost kriminalistike obrade. Pitanja na koja treba nastojati dobiti odgovor vezana su za mjesto dogaaja, vrijeme, nain izvršenja, okolnosti koje su prethodile napadu, injenice koje ukazuju na identitet poinitelja i dr. Ukoliko je izmeu rtve i poinitelja bilo kontakta i prije izvršenja djela, utvruje se o kakvim se odnosima radilo, odnosno kakvi su oni bili prije, a kakvi nakon dogaaja.

Sve to pomoi e usmjeravanju i osmišljavanju planiranja i poduzimanja odgovarajuih radnji u istraivanju takvog dogaaja.

Osumnjieni naješe porie djelo, vrši pritisak na rtvu ili njenu rodbinu, pronalazi svjedoke za potvrivanje alibija i dr. Sloenost dokazivanja nadalje pojaava i nemogunost kompletiranja medicinske dokumentacije, vremensko odlaganje prijavljivanja dogaaja, kao i mnogi drugi razlozi. Zbog svega navedenog uvjetuje se posebna angairanost i aktivnost policije u istranom postupku, kao i odreenu specifinost djelovanja pri istraivanju delikata te prirode (Modly, 1996).

Naroito veliku vanost pri razjašnjavanju kaznenog djela silovanja ima izvoenje oevida. Unato tome, podaci za razdoblje unazad do 1975. godine ukazuju da se oevid poduzimao u samo 35 % prijavljenih sluajeva. Isti postotak svakako nije zadovoljavajui i zasigurno je da u praksi treba inzistirati na poveanju tog postotka. ak i kada je od samog dogaaja prošlo due vrijeme, korisno je izvršiti oevid. Tek tada e se vidjeti koliko tragova je mogue pronai, a takoer e biti mogue tom prilikom izvršiti misaonu rekonstrukciju dogaaja i utvrditi odgovaraju li injenice iznesene po prijavljivanju onim utvrenim na mjestu dogaaja.

Openito prevladava stav da su policijski djelatnici dosta ravnodušni prema rtvi silovanja te da je ak na neki nain optuuju da je sama uzrokovala silovanje. Takvi stavovi mogu utjecati negativno na same rtve silovanja, tako da one esto odluuju ne prijaviti zloin upravo iz straha od policijskih stavova i mišljenja spram ovih delikata, te posebice spram njih kao rtvi (Vreko, 2003).

Znaajnu ulogu ima i nain obavljanja obavijesnog razgovora i ispitivanja rtve. Naime, rtve se esto tijekom ispitivanja suoavaju sa izraenim sumnjama u vjerodostojnost njihova iskaza što, posebno nakon jednog traumatizirajueg doivljaja, dovodi do sekundarne viktimizacije. Samim time s pravom se treba pribojavati da e broj prijava ovih delikata opadati dok e istovremeno rasti njihova tamna brojka. Ova skepsa prema rtvi fenomen je koji je rasprostranjen, ne samo meu redovima djelatnika policije, ve i meu rtvinim prijateljima, poznanicima ponekad ak i roditeljima, što sve dodatno utjee na rtvu da ona dvostruko osjetljivije reagira na “tonove” policijskih djelatnika (Modly, 1996).

Neadekvatan pristup rtvi rezultat je nedostatne edukacije djelatnika i brojnih mitova o ovoj tematici (“fina dama ne moe biti silovana”, “da nije traila ne bi ni dobila”, “izazivala je svojom odjeom”, “mnoge prijave silovanja su neosnovane tj. lane” itd.). Bilo bi poeljno omoguiti djelatnicima koji se susreu s ovim deliktima dodatnu edukaciju, kako bi bili bolje upoznati sa specifinostima kaznenog djela i s vanošu pravilnog, objektivnog i paljivog pristupa rtvi. Time bi se našlo manje prostora za mnogobrojne mitove koje je teško iskorijeniti i koji utjeu na stvaranje predrasuda i prejudicirajuih stavova meu djelatnicima policije (Vreko, 2003).

Takoer u interesu je policije da se broj prijava ovih delikata povea te da se istovremeno tamna brojka istih smanji.

5. ELEMENTI KAZNENOG POSTUPKA

Silovanje je kazneno djelo protiv drave u smislu da drava pokree postupak protiv poinitelja (Krapac, 1998). rtva postaje samo svjedok/inja da je djelo poinjeno i na taj nain je cijeli pravni proces izvan njezine kontrole. Iako se djelo prvenstveno prijavljuje policiji, dravno odvjetništvo je to koje vodi cijeli postupak iz faze u fazu, odluuje ima li dovoljno elemenata za progon ili ne, kakva e biti kvalifikacija djela, a takoer moe odustati u toku postupka (prekinuti ga). Hoe li optunica biti podignuta i kako e se voditi postupak rtvu nitko ne konzultira, ona nema dovoljno informacija u kojoj je fazi postupak, teško da moe ikome nadlenom i prii (osim u policiji inspektoru/ici koji je primio prijavu), a kamoli na bilo koji nain utjecati na to što se dešava. Iako e u postupku sudjelovati dravni odvjetnici koji zastupaju optubu, rtva ih ne moe birati, niti je vjerojatno da e ih puno viati do poetka suenja.

U nekim zemljama, npr. Škotskoj, je mogue podnijeti privatnu tubu (graanska parnica, za naknadu štete).

Elementi koji oteavaju donošenje presude (Kolarec, Pamukovi i sur., 2003):

Nedostatak materijalnih dokaza

Osim iskaza rtve, optubu je potrebno poduprijeti materijalnim dokazima. Materijalni dokazi podrazumijevaju forenzike nalaze lijenika, fotografije povreda, poderanu odjeu i sl. Samo izjava, bez podupiruih dokaza, nije dovoljna da se optuba za silovanje odri. Policija vrlo esto nee ni podnijeti prijavu ako nema takvih dokaza.

Dugotrajnost postupka

Zbog dugotrajnosti postupka dolazi do sekundarne viktimizacije rtve. Ona je primorana svjedoiti nakon izuzetno dugog vremenskog perioda. Vrlo dug postupak kojeg susreemo u današnjoj praksi (pa i pratea neizvjesnost ishoda) nije u skladu s naelom zaštite graana/ki od strane Republike Hrvatske.

Odnos prema rtvi (stav policije i openita društvena stigmatizacija)

rtva moe imati osjeaj da se sudi njoj. U našem zakonu ne postoji, kao u engleskom na primjer, odredba koja izriito kae: “Silovanoj osobi ne smiju se postavljati nikakva pitanja o njezinoj seksualnoj prošlosti - osim kada to sudac posebno odobri”. Seksualna prošlost i ginekološka anamneza se u postupku mogu pokušati iskoristiti kako bi umanjili vjerodostojnost izjave i potvrdili ukorijenjene predrasude. S obzirom na društveni kontekst kojim se odgovornost za poinjeno kazneno djelo esto prebacuje na rtvu ne treba uditi nespremnost rtve na prijavljivanje.

6. PREPORUKE ZA POBOLJŠANJE POLOAJA RTAVA SEKSUALNOG NASILJA

U tretmanu rtava seksualnog nasilja potrebne su sljedee promjene (Kolarec, Pamukovi i sur., 2003) :

• Mehanizam zaštite ošteene osobe: apsolutna tajnost adrese, te drugih informacija koje bi joj mogle naškoditi, ukoliko se saznaju

• rtvu ne treba ispitivati o aspektima njenog privatnog ivota (ugl. seksualnoj prošlosti), osim ako to sudac/tkinja posebno ne odobri

• Osiguravanje besplatnih odvjetnika/ca za zastupanje rtava

• Omoguavanje korištenja tehnike opreme tokom kaznenog postupka (npr. video - zid i slino), ako rtva tako eli a neovisno o njenoj dobi i ostalim karakteristikama, da bi se rtvi olakšalo svjedoenje

• Potrebno je osigurati pravomono dovršavanje postupka za kazneno djelo silovanja u roku od najviše 2 godine

• Omoguiti davanje iskaza policiji u vlastitom domu, bolnici, skloništu, kriznom centru

• Utvrditi obavezu policije da osigura uvjete u kojima rtva moe prijaviti silovanje policajki, ako to eli (policija mora nuditi tu mogunost)

• Mogunost podizanja privatne tube, graanske parnice

Osim navedenog, potrebno je osnovati Krizni centar za rtve silovanja, koji bi radio 24 sata, a bio bi financiran od drave. Takoer je potrebna izuzetno dobra suradnja tog centra i Odvjetnike komore.

7. L I T E R A T U R A

Kolarec, ., Pamukovi, N. i sur. (2003) : Preporuke za poboljšanje pravnog poloaja ena rtava seksualnog nasilja, Centar za ene rtve rata i enska mrea Hrvatske, interna dokumentacija.

• Krapac, D., (1998): Zakon o kaznenom postupku i drugi izvori hrvatskog kaznenog postupovnog prava. Zagreb, Targa.

• Kelly, L., Regan, L., (2003): Rape: Still a forgotten isue. Briefing document for strengthening the linkages - consolidating the European Network Project. London Metropolitan University.

• Modly, D., (1996): Metodika istraivanja silovanja. Zagreb, MUP RH.

• Paviši, B., Vei, P., (1998): Komentar Kaznenog zakona. Zagreb, MUP RH.

• Vreko, I., (2003): Traseologija kod kaznenog djela silovanja. diplomski rad, MUP, Policijska akademija , Visoka policijska škola.

http://www.iskon.hr/vijesti/page/2005/12/19/0042006.html

• Gabri, T., (2005): 24 sata, 284, I.


 
« Prethodna   Sljedea »
Povratak na vrh!
© 2020 �enska mre�a Hrvatske - Women's Network Croatia
Povratak na vrh!