Malčić želi veće ovlasti u zaštiti ljudskih prava, Jutarnji list 10. travnja 2007.

Treba li Hrvatskoj jedna jaka nacionalna institucija za zaštitu ljudskih prava ili niz posebnih pravobranitelja čiji uredi niču kao gljive poslije kiše? To je pitanje aktualizirao pučki pravobranitelj Jurica Malčić u upravo objavljenom izvještaju o radu 2006. godine.

Malčić predlaže da saborski odbori za Ustav i ljudska prava rasprave i zauzmu stav o tome treba li i dalje osnivati nova pravobraniteljstva ili jačati ustavnu instituciju pučkog pravobranitelja.

Iako to izrijekom ne kaže, iz Malčićeva se prijedloga može iščitati kritika "inflacije" pravobraniteljstava. Njegov ured postoji već 14 godina, prije četiri godine uspostavljene su i pravobraniteljice za djecu te za ravnopravnost spolova, a u saborskoj je proceduri osnivanje pravobranitelja za osobe s invaliditetom te pravobranitelja za prava umirovljenika. Istodobno Malčićeva inicijativa da mu se prošire ovlasti i na rad sudova već dvije godine skuplja prašinu u saborskim ladicama.

- Valja ocijeniti racionalnost osnivanja većeg broja posebnih pravobranitelja, a istodobno slabljenje i ograničavanje mandata jedine, opće, Ustavom predviđene institucije pučkog pravobranitelja - upozorio je Malčić.

Da bi pojačao svoj prijedlog, Malčić se poziva na Pariška načela Opće skupštine UN-a iz 1993. godine o jednoj jakoj i neovisnoj nacionalnoj instituciji za ljudska prava, sa što širim mandatom i ovlastima i na međunarodnom planu.

Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić nema ništa protiv rasprave, ali konačna odluka je na državi. Upozorava da i njezin ured, poput Malčićeva, ima temelj u međunarodnim preporukama.

Jurica Malčić pučki pravobranitelj: Valja ocijeniti racionalnost osnivanja većeg broja posebnih pravobranitelja, a slabljenje opće, Ustavom predviđene institucije pučkog pravobranitelja

Mila Jelavić pravobraniteljica za djecu: Naša je institucija nastala temeljem preporuka UN-ova Odbora za prava djeteta. Imamo pune ruke posla. Prepoznatljivi smo kao specijalizirani za djecu. - Naša je institucija nastala temeljem preporuka UN-ova Odbora za prava djeteta. Imamo pune ruke posla. Prepoznatljivi smo u javnosti kao specijalizirani za djecu. Hoće li tako i ostati, u rukama je države - rekla je Mila Jelavić.

Gordana Lukač Koritnik ravnopravnost spolova: Specijalizirani ombudsmani pridonose rješavanju problema. Problem ženskih prava ne bi bio toliko prisutan u javnosti da za to nemamo poseban ured. Gordana Lukač-Koritnik smatra da specijalizirani ombudsmani pridonose rješavanju problema osjetljivih društvenih skupina. - Na tom je tragu i stav Europske komisije. Nisam sigurna da bi problem ženskih prava bio toliko prisutan u javnosti da za to nemamo poseban ured - smatra Lukač Koritnik.

I u udrugama, poslovično osjetljivima na rasipnost države, podržavaju "pluralizam" pravobraniteljstava.

- Ne treba nas brinuti što će golemi državni aparat još malo narasti ako on bude radio na zaštiti ljudskih prava - zaključila je Bojana Genov, koordinatorica Ženske mreže.