RAZGOVOR: MIRJANA KUČER IZ UDRUGE ZA PROMICANJE ŽENSKIH PRAVA 'DOMINE', ČLANICA POVJERENSTVA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA GRADA SPLITA

Feministice su tijekom povijesti imale različite ideje o tome kako poboljšati položaj žena u društvu, odnosno kako bi to poboljšano društvo trebalo izgledati. Zahtjevi su išli od egalitarnog društva do društva jednakih mogućnosti, od androginog, u kojem spolne razlike ne bi uopće postojale, pa sve do separatističkog, u kojem muškarci i žene ne bi dijelili isti društveni svijet. Vizija je bilo mnogo,a rodna svijest i ženska solidarnost često su se smatrali važnim preduvjetom ženskog oslobođenja, naravno, uz nužno zadobivanje veće političke moći.

Vrijeme postfeminizma donijelo je i kritiku jedinstvene kategorije žene jer se uvidjelo da se rod uvijek križa s klasnim, etničkim, regionalnim i brojnim drugim modalitetima, odnosno kako je feministička teoretičarka Judith Butler zaključila: "Ako jeste žena, to zacijelo nije sve što jeste." Ipak, ovaj zaokret nikako nije značio i odustajanje od predstavničke politike koja se, razumljivo, posebice aktualizira u predizborno vrijeme.

'Ženska' politika

No, predstavljaju li žene u politici zaista interese drugih žena? Postoji li nešto tipično za 'žensku' politiku? Ili su žene političarke samo prihvatile muške obrasce ponašanja? Odgovore na ova i druga pitanja pokušali smo doznati od Mirjane Kučer, aktivistice Udruge za razvoj civilnog dmštva i promicanje ženskih prava "Domine" i članice novoosnovanog Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Splita.

• Zbog čega se zalažete za žensku kvotu na izbornim listama političkih stranaka? Vaši oponenti tvrde da one znače tek suhi statistički podatak i ništa više.

Smisao takozvanih ženskih kvota participativna je demokracija. Pripadaju li muškarci i žene nužno istim interesnim skupinama? Jednostavno, razumije li, i što je važnije, podržava li suvremeni muškarac potrebe suvremene žene? Moje je mišljenje da ne razumije. Posljedica toga je ono što imamo, neodgovornost političara prema ženama i politička nevidljivost žena.

Kada protivnici kvota, kao nužne mjere pozitivne diskriminacije žena, ističu primjedbe tipa nije važan broj, važna je kvaliteta, onda se većini aktivistica koje zagovaraju veću prisutnost žena u politici lagano diže kosa na glavi. Naime, termin "kvalitete" žene jedan je od najotrcanijih stereotipa koji upućuje na površno gledanje na žene u politici. I uvijek se iznova pitamo čime je određena "kvaliteta" muškaraca u politici.

Izborne ili stranačke kvote, odnosno ženske kvote, imaju za cilj potaknuti uključivanje žena u političke stranke i tijela političkog odlučivanja. U politici su prisutne od 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća. Imaju ih, primjerice, skandinavske zemlje, u kojima je odnos muškaraca i žena u predstavničkim tijelima gotovo izjednačen, ali i neke zemlje Južne Amerike, poput Brazila i Argentine, te većina naših susjeda - Italija, BiH te Slovenija, koja je ženske kvote zakonom regulirala 2005.: predviđeno je da na svakoj izbornoj listi bude najmanje 20 posto žena, s ciljem povećanja do izbora 2014. na 40 posto. To je postotak koji prema preporukama Vijeća Europe jamči reprezentativnu zastupljenost određene društvene skupine. Ženske su kvote preduvjet da žene dobiju šansu kreirati nešto što će biti vidljivo i prepoznato kao ženska politika.

Ženske su kvote potrebne sve dok hrvatske stranke i političari ne budu dovoljno društveno i politički odgovorni da putem svojih programa podrže potrebe žena, primjerice daju više novca za vrtiće i besplatnu kontracepciju, a manje za raskoš rasvjete na Rivi ili nogometnih stadiona i rukometnih dvorana.

• U sklopu kampanje Ženske mreže Hrvatske tražite osnivanje ministarstva za žene. Čime bi se bavilo to ministarstvo? I koja su, po Vama, "specifično ženska" pitanja ključna za aktualni hrvatski trenutak?

Ministarstvo za žene još je jedna nužna mjera pozitivne diskriminacije koju, na žalost, kao ni ženske kvote, ne podržava većina političkih stranaka. Koliko mi je poznato, na ovim se izborima za ministarstvo za žene izjasnio jedino HNS, dok su SDP i HDZ odlučno protiv.

Ministarstvo za žene nije predizborna izmišljotina Ženske mreže, niti "Domina". U Austriji je još početkom 90-ih uspostavljeno Ministarstvo za žene i zdravlje. Politika tog ministarstva pozitivno se odrazila na sustavno rješavanje problema nasilja prema ženama. Sustavan pristup pitanju skloništa i mreže podrške ženama žrtvama nasilja, umjesto interventnog financiranja, nešto je za što se u svome obraćanju političkim strankama zalaže i Ženska mreža.

• Neke žene u Saboru svjesno održavaju patrijarhalne obrasce društvenih odnosa i ognjištarsku ideologiju koja ženi u prvom redu namjenjuje ulogu majke i kućanice...

U tom je Saboru sjedilo i niz ženakoje su svojim zalaganjem pokrenule neka bitna pitanja za žene. Mnoge su od njih prepoznale patrijarhalno obilježene istupe svojih kolegica i neke čak osjetile potrebu da se od njih ograde. Mnoge su se promjene ostvarile suradnjom žena iz politike i žena iz ženskih organizacija. Iskreno se nadam da nam ovi izbori neće donijeti pad zastupljenosti žena u Saboru, a ni u Vladi.

Žene Splita i Dalmacije

• Po čemu su hrvatske političarke različite od svojih muških kolega? Postoji li nešto tipično za "žensku politiku" ili žene u tom svijetu, da bi uspjele, moraju prihvatiti muške obrasce ponašanja?

Politika je mjesto na kojem muškarci još uvijek čvrsto drže pozicije moći. Da bi uspjele u političkom životu, žene često koriste svjesno ili nesvjesno usvojene muške obrasce ponašanja. Ipak, žene su u politici diljem svijeta sve prisutnije i u politiku donose veći senzibilitet, lakše pristaju na kompromis i teže uravnoteženosti. Žene se jedino preko politike mogu izboriti za rješavanje bitnih pitanja koja ih pogađaju, poput trgovanja, nasilja prema ženama, problema siromaštva i nezaposlenosti.

• U našoj zemlji ove je godine diplomiralo više žena nego muškaraca. Znači li to - držimo li se one daje znanje moć - da će 21. stoljeće pripadati ženama?

Prema nekima je već 20. stoljeće bilo stoljeće žene. U većini zemalja žene su dobile pravo glasa tek nakon Drugog svjetskog rata. "Domine" upravo pripremaju prvu izložbu posvećenu ženama Splita i Dalmacije. Tragajući po ženskoj povijesti Dalmacije, otkrile smo da su prve žene liječnice u gradu Splitu bile Mira Gutschy Anđelinović i Vjera Škarica Bekavac, 30-ih godina prošlog stoljeća. Danas je na medicini većina studentica.

Prema nekim pokazateljima, porast zaposlenosti žena bio je glavni pokretač gospodarskog razvoja u razvijenom svijetu. To je nezaustavljiv proces i, ako gledamo po tim kriterijima, mi živimo stoljeće žene.

Povezano:

1. Ne propustite dan građanske moći
2. Anketa za kandidate i kandidatkinje
3. Novi list: Nema nevažnih izbora
4. Izbori 2007.: Upitnik političkim strankama
5. Novi list: Socijaldemokrati odgovorili na upitnik Ženske mreže
6. Kanal Ri: Nema nevažnih izbora
7. Odgovori SDP-a na upitnik
8. Odgovor Hrvatske narodne stranke na upitnik Ženske mreže
9. Slobodna Dalmacija: Hoćemo ministarstvo za žene
10. Metro express: Hrvatskoj treba ministarstvo žena
11. Slobodna Dalmacija: Gallov katalog seksizma
12. IDS nema vremena komunicirati s biračicama jer je u predizbornoj kampanji
13. Stranke nerado odgovaraju na konkretna pitanja
14. Žene i izborne liste
15. Vjesnik: Kampanja bez ženskih tema
16. HRT: Programi stranaka su u drugom planu
17. Večernji list: Kampanja s najmanje ženskih tema od 1995.
18. Nacional: Izborna kampanja se pretvara u magličasti oblak
19. Jutarnji list: Maknite s kandidacijskih lista zastupnice koje vrijeđaju žene

Siniša Jović