Ženska mreža Hrvatske, krovna organizacija 50-tak nevladinih udruga koje se bave promicanjem ravnopravnosti žena u hrvatskom drušvu u proteklim je tjednima proživljavala unutarnja previranja koja su rezultirala istupom nekih članica. Jedna od njih, Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI) hrvatskoj javnost najpoznatija po nedavnoj tužbi protiv Hrvatske zbog apstinencijskog programa seksualne edukacije u školama, optužila je koordinatoricu Ženske mreže Bojanu Genov za nefeminističku praksu donošenja odluka. Metro Express donosi ekskluzivni intervju u kojem Bojana Genov odgovara na optužbe.

Zbog čega je CESI napustio Žensku mrežu?

• Sama izlika CESI je neuvjerljiva jer je jasno da je logično smijeniti koordinatoricu, a ne napustiti organizaciju. Radi se o političkim razlikama i procjenama, što je normalno i uobičajeno, jer civilno društvo po definiciji znači šarolikost interesa, strategija i pristupa, a ne monolitnost. Povod za istupanje CESI-ja je spor s Uredom za ravnopravnost spolova u vezi s nepridržavanjem Zakona o pravu na pristup informacijama i način pristupanja tom sporu. Osim CESI-ja, Ženska mreža je umanjena za još nekoliko organizacija jer smo dvije isključile zbog nepridržavanja dogovorene politike, a još su dvije istupile iz Mreže. Unutar Ženske mreže već se dvije godine vodi živahna rasprava o balansu suradljivosti i korektivnog djelovanja prema institucionalnim mehanizmima za ravnopravnost spolova. Na neki način ta je točka balansa, koju smo različito smjestile, postala razdjelnicom među organizacijama. Ta je tema za nas važna jer su institucionalni mehanizmi rezultat i naših nastojanja, stalo nam je do njih i želimo im uspjeh, ali isto tako imamo visoka očekivanja od njih i želimo, sukladno važnosti koju im pridajemo, biti veoma kritične prema njihovom radu.

S uredom za ravnopravnost spolova očito niste u najboljim odnosima. Kako Ured po vašem mišljenju funkcionira i koliko je učinkovit?

• Mi nismo u odnosima s Uredom, nego kao organizacija civilnog društva u stalnoj interakciji s različitim institucijama države, pa tako i s Uredom. Istovremeno se događaju i različiti oblici suradnje i kritika, te odbijam izrečene tvrdnje da se radi o osobnim odnosima. Te su tvrdnje refleks patrijarhalnih stereotipa po kojima žene mogu biti samo u osobnim odnosima, a ne akterice različitih političkih procesa. Protiv Ureda smo nedavno pokrenule upravni spor zbog uzastopnog odbijanja primjene Zakona o pravu na pristup informacijama, koji je značajan instrument ukidanja građanske bespomoćnosti prcd birokratskom bahatošću.

Smatramo da se u Uredu moraju naviknuti na to da je njihov rad javan i da ga ne može pratiti samo pljesak. Koliko je Ured učinkovit teško je reći jer se zapravo malo zna o njegovom radu, i nema izvješća za posljednje dvije godine, mada Zakon o ravnopravnosti spolova obvezuje Ured na dostavu takvog izvješća Vladi. Mi smatramo da opseg rada koji se stavlja ispred te institucije daleko nadmašuje njegove ljudske, materijalne i financijske resurse, i da nova vlada treba formirati ministarstvo za žene. Jedan od najvećih prigovora ide na činjenicu da RH nema pretpristupne fondove EU za ravnopravnost spolova jer nitko nije napisao program i osmislio suvisle aktivnosti u tom smjeru.

Nedavno ste od HDZ-a tražili da s izbornih lista makne Ivanu Sučec Trakoščanec i Zdenku Babić Petričević zbog nihovih izjava u Saboru ...

• Usprkos našem zalaganju za povećanjem broja žena na mjestima donošenja odluka, smatramo da su ove žene na tim mjestima kontraproduktivne, jer ženu smještaju u isključivi kontekst biološke uloge i reprodukcije. Izjave poput one o vrijednost žene proporcionalne broju rođene djece proturječne su njihovim zastupničkim ulogama.

Kako biste rangirali aktualne političke stranke u Hrvatskoj kada je riječ o brizi za ravnopravnost spolova?

• Budući da je u tijeku predizborna kampanja, sustegnut ću se od rangiranja, ali upozoravam na pojavu imanentnu svim političkim strankama, a to je isključivanje žena. Ovo isključivanje događa se prema vlastitim članicama, odbijanjem ravnopravnog kandidiranja na izbornim listama, kao i sključivanjem za žene važnih tema iz predizbornih poruka, programa i obećanja. Žene će same znati ocijeniti stupanj ove pojave kod svake stranke i Ženska mreža ih poziva da kriterij za davanje glasa budu politička rješenja koja ne gube iz vida žene.

Koji su prioriteti hrvatskog društva s obzirom na trenutni položaj žena?

• U tijeku je proces siromašenja žena, velik je stupanj nezaposlenosti, diskriminirane smo na tržištu rada, čini se nepremostivim jaz između obiteljske uloge i zaposlenja. Prioritet je gospodarska strategija koja je rodno osjetljiva i donošenje rodno osjetljivog proračuna kako bi se umanjio stupanj diskriminiranosti žena.

Jasminka Šikić

Povezano:

1. Ne propustite dan građanske moći
2. Anketa za kandidate i kandidatkinje
3. Novi list: Nema nevažnih izbora
4. Izbori 2007.: Upitnik političkim strankama
5. Novi list: Socijaldemokrati odgovorili na upitnik Ženske mreže
6. Kanal Ri: Nema nevažnih izbora
7. Odgovori SDP-a na upitnik
8. Odgovor Hrvatske narodne stranke na upitnik Ženske mreže
9. Slobodna Dalmacija: Hoćemo ministarstvo za žene
10. Metro express: Hrvatskoj treba ministarstvo žena
11. Slobodna Dalmacija: Gallov katalog seksizma
12. IDS nema vremena komunicirati s biračicama jer je u predizbornoj kampanji
13. Stranke nerado odgovaraju na konkretna pitanja
14. Žene i izborne liste
15. Vjesnik: Kampanja bez ženskih tema
16. HRT: Programi stranaka su u drugom planu
17. Večernji list: Kampanja s najmanje ženskih tema od 1995.
18. Nacional: Izborna kampanja se pretvara u magličasti oblak
19. Jutarnji list: Maknite s kandidacijskih lista zastupnice koje vrijeđaju žene