NaslovnicaEnglishKontakt
nogodnomaster.jpg

Sadržaj
Naslovnica
Platforma Ženske mreže
Kodeks
Struktura
Èlanice Mreže
Izjave
Aktivnosti
Kolumne
Kampanje
Ženska mreža u medijima
Nasilje prema ženama
Korisni linkovi
Plan stranice

Facebook
facebook.png
Dan žena 2014.
2014-03-08 13.01.35.jpg
18 myths of prostitution

18 myths of prostitution
Dan žena 2013.

Dan žena 2010.
dug-zenama.jpg

Dan žena 2009.
crkva

Koalicija za sekularizam
100 godina ...
Dan žena 2008.
let082.jpg
Dan žena 2007.
0034danzena07.jpg
Press clips

Aktivnosti 2006.
Aktivnosti 2006. Ispis E-mail
Administratorica   
Srijeda, 03 Sijeèanj 2007
Meðunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama
16 dana aktivizma

U povodu Meðunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i poèetka meðunarodne kampanje "16 dana aktivizma" Ženska mreža Hrvatske u znak prisjeæanja na žrtve Inkvizicije održala je komemorativni skup pod nazivom "Zaboravljeni femicid" na stratištu Magde Herucine, posljednje "vještice" spaljene u Zagrebu. Na komemoraciji su za Žensku mrežu govorile Suzana Kuloviæ o politièkom diskursu zaboravljenog femicida, Neva Tolle o optužnici i zapisniku jednog roèišta sudske rasprave i Bojana Genov o meðunarodnom seminaru "Dominikanci i Inkvizicija", a Ankica Lepej je èitala svoju pjesmu "Svjedoèenje vjere".

U povodu Meðunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, a u organizaciji Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora, Ureda za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske, te Ženske sobe kao predstavnice Ženske mreže Hrvatske, 23.11.2006. godine u 10 sati, u zgradi Hrvatskog sabora, Trg svetog Marka 6, u dvorani „Ivana Mažuraniæa“, održan je okrugli stol pod nazivom

Prijedlozi promjena vezani uz seksualno nasilje:
promjene zakona, zaštita žrtava i razvoj prevencijskih programa
Prijedlog promjena

Izjava o povredama ljudskih prava zbog spolne orjentacije
ili rodnog identiteta

Republika Norveška je pred Vijeæe za ljudska prava Ujedinjenih naroda iznijela 1. prosinca 2006. godine iznijela izjavu koja se odnosi na prepoznavanje povreda ljudskih prava koje su temeljene na spolnoj orijentaciji i rodnom identitetu žrtava.
Pohvaljujemo aktivan pristup Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske na naše traženje u davanju podrške izjavi Republike Norveške.

Izjava se odnosi na najozbiljnije povrede ljudskih prava, kao što su nasilje, muèenje i smrt, koje trpe osobe zbog svoje spolne orijentacije ili rodnog identiteta.
Izjava je dobila podršku 54 zemalja iz cijelog svjeta. To je za sada najveæa izjava pri UN-u koja se odnosi na temu spolne orijentacije, te prva izjava vezana za kršenja ljudskih prava osoba na temelju rodnog identiteta. Svakako najimpresivniji dio izjave je bio dug popis zemalja koji ju podržavaju. Predstavnici Republike Norveške su èak su se našalili da je dulje trebalo da se proèita popis zemalja koji podržavaju izjavu, nego sama izjava.
Izjavu je takoðer podržalo preko 400 nevladinih organizacija iz oko 60 zemalja.

Sanja Juras,
Koordinatorica Lezbijske grupe Kontra
Kristijan Grðan,Koordinator Iskoraka
Bojana Genov,
Koordinatorica Ženske Mreže Hrvatske


Priopæenje povodom istupa odvjetnika Marka Marinoviæa

Ženska mreža Hrvatske obraæa se javnosti priopæenjem povodom istupa odvjetnika Marka Marinoviæa objavljenom u crnoj kronici Novog lista od 4. 11. 2006. te na naslovnici i na 4. strani Jutarnjeg lista od 5. 11. 2006.
Marko Marinoviæ, koji je branio Anu Magaš u dva procesa koja su protiv nje voðena u Zadru zbog ubojstva Lucijana Magaša, istupio je u medijima na nedopustiv naèin kojim je Ani Magaš, njegovoj klijentici koja mu je otkazala punomoæ, nanio nesagledivu štetu i prekršio etièki kodeks Hrvatske odvjetnièke komore. Povjerljivost odnosa klijent/odvjetnik je nešto na èemu se zasniva obrana u kojoj se, u sluèaju Ane Magaš, odvjetnik MarkoMarinoviæ nije iskazao uspješnošæu, a cijena koju je razrezao za svoj „profesionalni trud“ je bila ogromna.
Ne zanima nas što je potaklo Marka Marinoviæa na takav besprizoran i do sada nezabilježen istup u javnosti kojim je pored Ane Magaš nanio štetu i hrvatskom pravnom sustavu opæenito. Bitno je da je neargumentirano i subjektivno govoreæi o svojoj bivšoj klijentici prekršio sva pravila intrinziènog morala, a kad govorimo HOK-i prekršio je èl. 19 i èl. 22. Kodeksa odvjetnièke etike.
Kod nas je u zadnje vrijeme uobièajeno pozivati se na politiku i na teorije urote u trenutku kad osobu prozovu mediji ili paravosuðe.
Tko još može vjerovati odvjetniku koji sam za sebe kaže i javno istièe da je lagao i obmanjivao javnost?
Nadamo se da HOK ima mehanizme kojima može sankconirati ovakvo ponašanje svojih èlanova.

Za Žensku mrežu Hrvatske
Suzana Kuloviæ

Novi list: Odvjetnik Ane Magaš prekršio etièki kodeks
Jutarnji list:
Ženska mreža: Odvjetnik Ane Magaš prekršio etièki kodeks
Veèernji list: Ženska mreža: Odvjetnik Ane Magaš prekršio etièki kodeks
Vjesnik: Ženska mreža Hrvatske smatra da je odvjetnik Marko Marinoviæ prekršio kodeks Hrvatske odvjetnièke komore

Priopæenje Ženske mreže Hrvatske


Predstojnica Vladina ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac-Radin dala je za Vjesnik 22. studenog 2006. izjavu kojom je zbog rezerviranosti Mreže prema Nacionalnoj politici za ravnopravnost spolova ustvrdila da je Ženske mreža "više u službi pojedinih politièkih opcija nego u interesu promicanja politike ravnopravnosti spolova". Tim povodom Ženska mreža je reagirala pismom Vjesniku sljedeæeg sadržaja:

U Vjesniku od 22. studenog na str. 4 objavljen je razgovor sa predstojnicom Ureda za ravnopravnost spolova Helenom Štimac Radin, u kojem ona odgovara na izjavu Ženske mreže Hrvatske o Nacionalnoj politici za promicanje ravnopravnosti spolova.
Ženska mreža je u svojoj izjavi upozorila da politika sadrži veliki broj opæenitih i neodreðenih mjera bez definiranih rokova i da neodreðene formulacije i odgoðene aktivnosti ukazuju na to da je rješavanje problema neravnopravnog i lošeg položaja žena ovom politikom samo pomaknuto za buduænost.
Predstojnica je, ustvrdivši u svom odgovoru na kritiku da je kritièarka u službi pojedinih politièkih opcija, posegnula za, na hrvatskim prostorima uobièajenom i posve anakronom metodom diskvalificiranja, a bez konkretne argumentacije Time je pokazala duboko nerazumijevanje uloge nevladinih organizacija.
Poslanje Ženske mreže Hrvatske kao dijela civilnog društva Hrvatske jest izmeðu ostalog i praæenje i korekcija institucionalnog djelovanja na uspostavljanju ravnopravnosti spolova, pa samim time Ženska mreža artikulira i javno iznosi upravo svoju feministièku politiku.
U svome odgovoru predstojnica Štimac Radin je propustila progovoriti o konkretnom sadržaju nacionalne politike i argumentirano braniti prednosti i moguænosti kritiziranog dokumenta, veæ je ustvrdila da kritika govori tek „o osobi koja predstavlja Žensku mrežu“.
Prihvaæanje èinjenice da Ženska mreža kritizira rad institucionalnih mehanizama i analizira dosege tog rada trebalo bi biti dio uobièajenog procesa suradnje, koju predstavnici tih mehanizama rado nazivaju i partnerstvom izmeðu države i udruga. Nasuprot tome, neargumentirano kritiziranje udruga i odgovornih osoba tih udruga od strane institucija èiji rad te udruge monitoriraju smatra se nedopustivom praksom pritiska, ušutkavanja i pacificiranja civilnog društva.
Ženska mreža Hrvatske pratit æe primjenu i uèinke Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova i upozoravati na propuste i nedostatke, a od Ureda za ravnopravnost spolova oèekujemo punu suradnju, dostatno financiranje za naše aktivnosti i izostanak osobnih opaski u korist posla na kojemu svatko na svoj naèin koristi instrumente koji mu stoje na raspolaganju.

Bojana Genov
koordinatorica

Djelimièna interpretacija objavljena u Vjesniku 23.11.2006. pod naslovom
Nerazumijevanje uloge nevladinih organizacija


Ženska mreža Hrvatske u povodu sveèane promocije Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova 2006. – 2010. uputila je medijima izjavu sljedeæeg sadržaja:


• Usprkos deklariranoj politièkoj volji, koja se ogleda i u èinjenici da prvi puta ovaj strateški dokument javnosti predstavlja premijer, ocjenjujemo politiku nedovoljno konkretnom i smatramo da 145 mjera koje trebaju poboljšati položaj žena više nalikuju na popis želja do li na realan izraz politièke volje da vlast djelatno utjeèe na položaj žena.
• Politika sadrži veliki broj opæenitih i neodreðenih mjera bez definiranih rokova (gotovo polovina mjera ima naznaèen rok 2006. – 2010.) i formuliranih glagolima poticati (5 puta), pratiti (4 puta), voditi raèuna (2 puta), obilježavati (4 puta), podržavati, nastaviti, planirati, podizati razinu, poveæati, preispitati i promicati.
• Neka rješenja odgaða za vrijeme u kojem æe se donijeti 3 programa, 2 analize i plana, 2 strategije i 2 Protokola, obaviti 6 istraživanja koja æe tek poslužiti za temelj planiranja, voditi statistiku (7 puta), ustrojiti baze podataka (2 puta) te osnovati radne skupine (5 puta). Neke mjere tek æe stvoriti pretpostavke za promjene, u dvije mjere injicirat æe se promjene zakona ako je potrebno, a u još dvije prilagodit æe se zakonodavstvo europskom, u èak èetiri uklonit æe se diskriminacija iz jezika službenih dokumenata. Nekoliko mjera odnose se na praæenje mjera veæ postojeæih nacionalnih strategija (za Rome) ili se na njih poziva, neke èak navode da æe implementirati važeæe zakone.
• Navedene neodreðene formulacije i odgoðene aktivnosti ukazuju na to da je rješavanje problema neravnopravnog i lošeg položaja žena ovom politikom pomaknuto za buduænost.
• Takoðer ukazujemo na èinjenicu da od Vlade i Sabora donosena Nacionalna politika nije istovjetna sa Prijedlogom toga dokumenta koji je usvojila Radna skupina koja je sa Uredom za ravnopravnost spolova sudjelovala u izradi i u kojoj je bila i predstavica Ženske mreže. Prijedlozi mjera, izmeðu ostaloga onih koje je predložila Ženska mreža Hrvatske odbaèeni su ili promijenjeni do neprepoznatljivosti u smislu da su poopæene, nedefinirane, neobvezujuæe i nekonkretne, te stoga držimo da iz Nacionalne politike nije vidljivo kako æe i kada Vlada poèeti rješavati problem narastajuæeg ekonomskog jaza meðu spolovima i neravnopravnog položaja žena u svim podruèjima života.
Bojana Genov
koordinatorica


Ženska mreža Hrvatske
primljena u Europski ženski lobi

Na Skupštini Europskog ženskog lobija održanoj 21 listopada u Pragu jednoglasno je primljena Ženska mreža Hrvatske, nakon kandidacijskog postupka u kojemu je Ženska mreža trebala dokazati da su njezina politika i temeljni dokumenti sukladni politici EWL.

Skupštini su prisustvovale Rada Boriæ, Nela Pamukoviæ i Bojana Genov, koje su nakon prijema stekle pravo punopravnog sudjelovanja u radu Skupštine i moguænost utjecaja na politiku EWL u sljedeæoj godini.

Prijemom u Europski ženski lobi Ženskoj je mreži otvorena moguænost utjecaja na europske politike u cilju ostvarenja ravnopravnosti spolova.


ZAKLJUÈCI SEMINARA EDUKACIJA DJELATNIKA JAVNIH SLUŽBI
ZA RAD SA ŽRTVAMA NASILJA

SEMINAR JE ODRŽAN U ORGANIZACIJI ŽENSKE GRUPE KARLOVAC KORAK 21. i 22.10.2006. GODINE
1. OSVRT NA PROVEDBU NACIONALNE STRATEGIJE ZAŠTITE OD NASILJA U OBITELJI, ZA RAZDOBLJE OD 2005. DO 2007. GODINE I PROTOKOLA O POSTUPANJU U SLUÈAJU NASILJA U OBITELJI

1. Neprovoðenje Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2005. do 2007. godine
a) nedostatan interes pojedinih tijela na državnoj razini za provedbu Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2005. do 2007. godine
b) nedovoljna obavještenost nadležnih javnih službi (djelatnice/i centar za socijalnu skrb, policije, djelantika u nadležnim gradskim i županijskim odjelima) na lokalnoj razini o postojanju i potrebi provedbe Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2005. do 2007. godine
c) needuciranost nadležnih javnih službi na lokalnoj razini za postupanje sa
žrtvama nasilja i provoðenje Nacionalne strategije zaštite od nasilja u
obitelji, za razdoblje od 2005. do 2007. godine
d) neadekvatna primjena zakonskih akata na kojima se temelji Nacionalna
strategija
e) manjak financijskih sredstava za provedbu Nacionalne strategije
f) neusklaðenost internih dokumenata o postupanju (npr. Pravilnika) s odredbama Nacionalne strategije – nepostupanje po Protokolu o postupanju

2. PREPORUKE ZA IZRADU NACIONALNE STRATEGIJE ZAŠTITE OD NASILJA U OBITELJI, ZA RAZDOBLJE OD 2007. DO 2010. GODINE

1. izrada akcijskog plana provedbe Nacionalne strategije s detaljno utvrðenim odgovornostima, zadacima i rokovima provedbe za nositelje aktivnosti
2. uspostavljanje mehanizama provedbe i kontrole provedbe Nacionalne strategije na državnoj i lokalnim razinama
3. predviðanje, planiranje i izdvajanje financijskih sredstava potrebnih za efikasnu provedbu Nacionalne strategije.


WOMEN IN THE BALKANS

Evropska feministièka inicijativa za drugu Europu, IFE-EFI okupila je 18. i 19. rujna u prostorijama Europskog parlamenta u Briselu šezdeset feministièkih aktivistica s Balkana i ostalih evropskih regija. Na konferenciji su izlagale predstavnice iz Hrvatske Rada Boriæ, Bojana Genov, Biljana Kašiæ i Nela Pamukoviæ.

... Konferencija se suglasila da ukoliko evropski projekt želi biti nositelj stvarnog mira, socijalne pravde i demokracije, glavna struja politike EU bi trebala prepoznati vezu izmeðu patrijarhata, muškog nasilja prema ženama i rata, te hitno zapoèeti preoblikovanje i stvaranje novog koncepta Evropske sigurnosti i obrambene politike. U tom procesu, feministièka analiza i kritika su neophodne, te bi ih kreatori politièkih odluka hitno trebali uzeti u obzir . . .


Feministièka ljetna škola Ženske mreže Hrvatske

Feministièka ljetna škola ženske mreže Hrvatske održana je u Stubièkim toplicama od 25. do 30. rujna 2006. za 17 sudionica iz organizacija èlanica Ženske mreže.
Edukacije su provele struènjakinje Centra za ženske studije, Centra za žene ROSA, CESI i Ženske sobe..

Nagrada Ženske mreže Hrvatske udruzi "SOS - ženska pomoæ sada"

Povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama Ženska mreža Hrvatske je udruzi Ženska pomoæ sada - SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja sa Prihvatnim centrom dodijelila nagradu za postignuæa u borbi protiv nasilja nad ženama. Nagradu je u ime udruge na prigodnoj sveèanosti primila koordinatorica Marijana Zrinka Jegrišnik

Ženska mreža ovom je nagradom željela ukazati javnosti da su promjene koje su se dogodile u društvenom stavu i mjerama prema rodno uvjetovanom nasilju rezultat sustavnog djelovanja i ženske politike. SOS telefon èinio je to osamnaest godina kao prvi takav servis u ovom dijelu svijeta. Ženska mreža istièe rad i predanost ideji ljudskih prava žena, razne oblike podrške ženama koje trpe nasilje, ustrajni aktivizam i doprinos razvoju drugih organizacija, sustavnu kritiku patrijarhalnih odnosa i rad kojim jaèaju sebe i druge. Dodjelu nagrade omoguæio je Ured za ravnopravnost spolova, koji je dobitnicama nagrade dodatno uruèio financijsku nagradu. 


Poziv na javnu raspravu
o prijedlogu Nacionalne politike ravnopravnosti spolova

Ured za ravnopravnost spolova izradio je nacrt prijedloga nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova.

Dokument je poèetkom ove sedmice poslan ministarstvima, koordinatorima tijelima državne uprave i županijskim povjerenstvima za ravnopravnost spolova, te èlanovima Radne skupine za izradu prijedloga nacionalne politike za ravnopravnosti, meðu kojima je i predstavnica Ženske mreže Hrvatske.

Ocjenjujuæi rokove predviðene za davanje primjedbi prekratkim i manipulativnim, Ženska mreža tražila je produljenje rokova i javnu raspravu.

 
Buduæi da je za nacionalni dokument o problematici koja je istaknuta kao prvorazredni politièki prioritet nužna sveobuhvatna i temeljita javna rasprava, objavljivanje prijedloga doprinos je Ženske mreže poticanju rasprave i poveæanju javne svijesti o potrebi javnih politika u cilju uspostave ravnopravnosti spolova.

Evaluacija nastavnih programa
Istraživanje je 2004. godine obavio Institut za društvena istraživanja za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, uz financijsku pomoæ Instituta Otvoreno društvo Hrvatska.
Rezultati vjerojatno nisu dovoljno u skladu sa samohvalom koju obièno odašilje ministarstvo, pa je vjerojatno stoga dokument nemoguæe pronaæi na web stranicama ministarstva.
Ženska mreža ga nudi javnosti nastojeæi probuditi javni interes za stanje u školstvu, za uvoðenje zdravstvenog odgoja, za stvaranje kritiène mase
roditelja, javnih djelatnika i prosvjetnih radnika koje ova tema zanima.

Stav Ženske mreže Hrvatske
o utjecaju katolièke Crkve
na kršenje ženskih prava u Hrvatskoj

Odjeci u medijima
Ženska mreža: Crkva ne smije zadirati u pobaèaje, Jutarnji list Žene traže ukidanje privilegiranog položaja Katolièke crkve u Hrvata, Radio 101
Zahtjevi ženske mreže i odgovori ženskih stranaèkih organizacija, Jutarnji list Ženska mreza: Otkazati sporazume s Vatikanom, OneWorld.net
Ženska mreža Hrvatske: Katolièka crkva utjeèe na kršenje ženskih prava, HINA-Veèernji list Ženska mreža traži raskid ugovora s Vatikanom, Glas Istre
ŽENSKA MREŽA: Udruge zahtjevaju ukidanje ugovora s Vatikanom te tvrde:
Crkva zlorabi svoj utjecaj, Veèernji list
Apsurdni zahtjevi Ženske mreže, katolièki portal Križ života
Hrvatske ženske udruge protiv utjecaja Vatikana, Deutsche Welle Ženska mreža protiv utjecaja Crkve, Nacional
Ženska mreža: Crkva pomaže u kršenju ženskih prava, Slobodna Dalmacija Ženska mreža traži raskid ugovora s Vatikanom, Glas Slavonije
Ženskoj mreži za sve kriva Crkva, vjerski portal Križ života Zašto se Ženska mreža boji crkvenog nauka, Vjesnik
Militantna protuhrvatska i jugonostalgièarska Ženska mreža Hrvatske krenula je u konaèan obraèun protiv Katolièke Crkve. Ove orjunašice u moderniziranom obliku uputile su prijeteæe pismo svim najglavnijim polugama hrvatskoga društva, tražeæi otkazivanje meðudržavnoga ugovora s Vatikanom, Hrvatski tjednik Fokus ...
Afeženska mreža, NEM@CENZURE
Borbeni položaj A. M. Grünfelder
Umjetna oplodnja u Hrvatskoj - ilegalna; "Rijeè je o zakonskim sivim zonama i sivim ekonomijama koje su, u ovom sluèaju, rezultat pritiska Crkve na aktualnu Vladu", Slobodna Dalmacija
Ženska mreža: Crkva je kriva za podreðenost žena, 24 sata
Paukova ženska mreža, Feral Tribune
Živjela sloboda govora!, Križ života
(Ne) otvoreno o pravima žena, Vjesnik

U emisiji Hrvatskog radija GRAÐANSKI GLAS 23. svibnja govorilo se o zahtjevu Ženske mreže da se ukine privilegirani položaj Katolièke crkve u Hrvatskoj , jer njezin poseban položaj ugrožava ženska ljudska prava. O tome je li uistinu tako, ima li crkva monopol na seksualnu edukaciju u školama, treba li vjeronauk iz škole vratiti u okrilje crkve, podržava li Crkva diskriminaciju žena i daje li im iskljuèivo tradicionalne patrijahalne uloge majki i domaæica, u emisiji su govorili predstavnici katolièke crkve i politièkih stranaka, pravobraniteljica za ravnopravnost te kooordinatorica Ženske mreže Bojana Genov. Takoðer je u sudjelovala i u emisiji RADIO RING Radija 101.

"Iskorak" podržava Žensku mrežu Hrvatske u zahtjevima
... Posebno nas zabrinjava podilaženje politièkih stranaka, pa èak i njihovih ženskih foruma, stavovima Crkve; a sve u strahu da se ne bi izgubio poneki glas. Nažalost, ni jedna stranka u ovoj državi nema dovoljno snage uzviknuti "Car je gol!"

NOVO O PROGRAMU ZDRAVSTVENOG ODGOJA
Ministar Primorac i predstavnici udruga
na pregovorima

Utorak, 11. srpanj 2006.
Danas je u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa održan sastanak o spornom programu zrdravstvenog odgoja, kojemu su uz ministra Primorca i brojne dužnosnike prisustvovali Sanja Juras (Lezbijska udruga Kontra, Ženska mreža Hrvatske), Željka Jelaviæ (Centar za ženske studije, Ženska mreža Hrvatske) i Kristijan Grðan (Iskorak).
Sastanak je uslijedio nakon medijskih napisa o tome da je za uvoðenje u škole predložen program novoosnovane udruge GROZD, kojoj je jedan od osnivaèa i glasnogovornika Ladislav Ilèiæ, dopredsjednik Udruge za cjeloviti spolni odgoj Teen star, te reakcije navedenih udruga koje su za sutra najavile prosvjed ispred ministarstva.
Zahtjevi udruga su da program mora imati pozitivno mišljenje pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, odnosno da mora biti sukladan sa znanstvenim èinjenicama i preuzetim meðunarodnopravnim obavezama RH prema poštivanju ljudskih prava žena i prava djeteta.
Ministarstvo je ishodilo odgodu prosvjeda, a udruge obeæanje ministra da æe u èetvrtak, nakon održane sjednice Povjerenstva za zdravstveni odgoj, izdati priopæenje javnosti o vlastitoj svijesti o obvezi poštivanja prava žena i seksualnih manjina, te da neæe odobriti program koji nije sukladan njihovim najvišim standardima.
Reakcije na H-alter.org
Udruga "Reforma" pokušava iznuditi konzervativni seksualni odgoj
VIDI MENE!
Vidi mene
Film VIDI MENE! redateljice Vanje Juraniæ nastao je u produkciji CESI i 4Film u okviru kampanje Aktivni, vidljivi i osnaženi, koju za promociju aktivnog graðanstva i civilnog društva vode organizacije Ženske mreže Hrvatske CESI, Udruga žena Vukovar, Centar za graðanske inicijative
Poreè i Udruženje za mir i ljudska prava Baranja.

VIDI MENE!
je dokumentarni film koji
objedinjava osobne prièe ljudi koji svoju
energiju nesebieno ulažu za opau dobrobit društva. Film prikazuje njihove motive, akcije u koje su ukljuèeni, probleme koje pokušavaju riješiti, naèine na koje se zalažu za vrijednosti demokracije, tolerancije, mira, nenasilja i ravnopravnosti spolova.

Filmom želimo pokazati da postoje naèini na koji pojedinke i pojedinci mogu kroz rad nevladinih udruga utjecati na oblikovanje društva u kojemu žive na razlièitim podruèjima izgradnje mira,
suživota, zaštite okoliša, zaštite prava osoba s posebnim potrebama, promocije i zaštite prava na izbor, zaštite djece, pomoæi siromašnima, poboljšanju ljudskih prava azilanata te promocije i zaštite ženskih ljudskih prava.
Novi list
Veèernji list
Vjesnik
Vukovarske novine
Glas Slavonije
Dan Žena 2006.
Kako je u Hrvatskoj obilježen
Meðunarodni dan žena
ili gušenje ženskog otpora
crvenim ružama
Gradonaèelnik Milan Bandiæ od sebe napravio zvijezdu Meðunarodnog dana žena
OTVORENO PISMO
GRADONAÈELNIKU ZAGREBA,
MILANU BANDIÆU
Bandiæ
Gospodine gradonaèelnièe, podsjeæamo Vas da se je, dok Vi dijelite ruže, nevažno plaæene èijim novcem, jedino gradsko sklonište za pretuèene žene našlo pred zatvaranjem, jer Vi niste bili u stanju izdvojiti otprilike istu sumu koju ste dali za te ruže i kavice s gradonaèelnikom ....

Molimo da ubuduæe „svoje ruže“ udjeljujete svojoj kamarili, svojim poslovnim „partnerima“ u svom holdingu, te svojim nogometašima. Žene ovoga grada ne traže od Vas da budete kavalir, one traže svoja prava.

Da se skrši ženski otpor dovoljno je posezanje za ružama, što stavlja ženu i muškarca u tradicionalni položaj, pri èemu muškarac, k tome i gradonaèelnik, pokazuje da je pokrovitelj i kavalir, a žena da voli biti snubljena. Još jednom cvijeæe se dokazalo kao najdjelotvornije sredstvo za gušenje ženskog otpora ...
Revolucionarni i protestni naboj 8. marta ugušili su cvijeæem i urednici i novinari ...
Odreðena neiživljenom nostalgijom za prošlošæu, graðanskom neodgovornošæu i patrijarhalnim odgojem, graðanska je Hrvatska, po uzoru na socijalistièku, dan ženskog ponosa i ženske pobune i dan zahtjeva za kruhom i ružama pretvorila u dan gušenja ženske pobune cvijeæem ...
Dan žena - Ženska mreža
Dan žena 2006. - najava
Meðunarodni Dan žena: dan za slavlje i dan za akciju
Ženska mreža:
Radimo više, a plaæene smo manje!
Plakat za Dan žena 2006.letak
Pozivamo žene i muškarce da nam se pridruže i da podupru naše zahtjeve, te da svoje zahtjeve pridruže našima. Ovim javnim dogaðanjem želimo istaknuti znaèaj ženskih prava te èinjenicu da su žene diskriminirane na svim podruèjima života, a dramatièno i rastuæe na tržištu rada. Zato uz naše predstavnice iz svih krajeva Hrvatske zovemo saborske zastupnice, urede osnovane radi promicanja i zaštite ženskih prava, predstavnice sindikata i nezavisne struènjakinje. 8. mart nije Majèin dan, nije dan samo za proslave, dan za cvijeæe i sveèane veèere. Dan žena je dan za pobunu, za prkos i za traženje svojih prava, stoga pozivamo žene da to zajedno sa Ženskom mrežom i uèine.
Dan žena, piše Vesna Kesiæ
8. mart kao Meðunarodni dan žena postaje i ostaje jedan od važnijih datuma kako za ozbiljno zadovoljstvo postignutim, tako i za nastavak svakodnevnog angažmana za postizanje ravnopravnosti ...

Ni kod nas to više nije dan za jednokratno darivanje cvijeæa, veæ dan kad se treba prisjetiti koliko su energije i hrabrosti uložile i koliko su žrtava podnijele žene svijeta da bi postigle kakvu - takvu ravnopravnost, ali i koliko je još izazova preostalo...Dan žena
Novinarska nagrada Maja Miles za 2005. godinu, 6. ožujka 2006.
Maja MilesBranka ValentiæMirjana Rakiæ

Ženska mreža Hrvatske ove godine èetvrti puta dodjeljuje nagradu novinarkama / novinarima koji svojim radom doprinose ravnopravnosti žena i uklanjanju predrasuda i stereotipa koji ženama onemoguæuju ostvarivanje svih ljudskih prava i punopravno sudjelovanje u svim društvenim, ekonomskim i politièkim procesima u Republici Hrvatskoj.

Godišnja nagrada Ženske mreže Hrvatske nosi ime vrsne novinarke Maje Miles, èime želimo povratiti iz zaborava jednu od najboljih novinarki u povijesti hrvatskog novinarstva.

Ove su godine godine nagradu za 2005. godinu dobile novinarke Branka Valentiæ iz Vjesnika i Mirjana Rakiæ iz Hrvatske radio televizije.

Jutarnji list 7.3.2006
Branka Valentiæ i Mirjana Rakiæ dobile nagradu ‘Maja Miles'
Vjesnik 7.3.2006.
Uruèene nagrade "Maja Miles"
Laureati Branka Valentiæ i Mirjana Rakiæ
Slobodna Dalmacija 7.3.2006.
Branki Valentiæ i Mirjani Rakiæ nagrada "Maja Miles"
Glas Slavonije 7.3.2006.
Branki Valentiæ i Mirjani Rakiæ nagrada “Maja Miles”
One World 6.3.2007.
Novinarska nagrada Maja Miles
Hrvatsko novinarsko društvo 3.3.2006.
Nagrada Maja Miles

Prošle godine za 2004. godinu nagraðene su novinarke Marija Molnar i Nataša Petrinjak.

Ženska mreža Hrvatske je dodijelila nagrade novinarima i novinarkama:
- za 2002. godinu: Tanji Šimiæ i Krešimiru Volareviæu - HTV, te Sniježani Matejèiæ – Glas Istre
- za 2003. godinu; Petru Neuneru – HTV, Branki Žužiæ – Radio Pula (emisija ONA), te redakciji Zareza.
IZVJEŠTAJ ŽENSKE MREŽE HRVATSKE
O STANJU ŽENSKIH LJUDSKIH PRAVA U 2005. GODINI
Pozitivni pomaci u stanju ženskih ljudskih prava dogodili su se na podruèju zaštite od nasilja nad ženama – poèetak provedbe Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2005. do 2007. godine te donošenje Protokola o postupanju u sluèaju nasilja u obitelji.
Naznaku pozitivnih promjena znaèilo je i stvaranje Koordinacije za ostvarenje ustavnog naèela ravnopravnosti spolova, u kojemu se oèituje voljnost na suradnju Ureda za ravnopravnost spolova, Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Odbora za ravnopravnost spolova hrvatskog Sabora i èlanice CEDAW Odbora UN sa Hrvatske sa Ženskom mrežom Hrvatske kao najveæim dijelom organiziranog ženskog pokreta u RH.

Sa žaljenjem moramo konstatirati da nakon prvotnog entuzijazma Koordinacija u drugom dijelu godine nije uspjela ostvariti niti jedan zajednièki susret što je zasigurno usporilo i otežalo napore u provedbi ciljeva nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova.
Najveæa kršenja ženskih ljudskih prava dogaðaju se sustavno u okviru odgojno – obrazovnog procesa, u kojemu nema seksualne edukacije niti edukacije o rodnoj ravnopravnosti, te su školski udžbenici prepuni diskriminativnih obrazaca i stereotipa u direktnoj suprotnosti sa obvezom RH kao potpisnice Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena.

Predstavljanje izvještaja saborskom odboru za ljudska prava

VjesnikJutarnji list 8.3.2006.
Ženska mreža Hrvatske saborskom odboru za ljudska prava predstavila izvještaj o stanju ženskih ljudskih prava u 2005. godini
Veèernji list 8.3.2006.
DAN ŽENA: Ni prigodan cvijetak neæe promijeniti turobnu svakidašnjicu
– žene su diskriminirane:
Žene u Hrvatskoj nikad teže do posla i lakše do batina
Glas Istre i Novi List 8.3.2006.
ISTRAŽIVANJE O EKONOMSKOM POLOŽAJU ŽENA RAZBIJA I ILUZIJU O STRANIM TVRTKAMA KAO NOSITELJIMA MODERNOG POSLOVANJA
Žene najmanje plaæaju strani poslodavci
Vjesnik 6.3.2006.
Izvještaj o stanju ženskih prava u 2005.
Pozitivni pomaci u zaštiti od nasilja

Slobodna Dalmacija 4.3.2005.
DISKRIMINACIJA: IZVJEŠTAJ ŽENSKE MREŽE HRVATSKE ZA 2005
U školskim udžbenicima sve žene žive seoski
Veèernji list 17. veljaèe 2006.
Ženska mreža predstavila godišnji izvještaj o stanju ženskih ljudskih prava
Ženama kuhaèa i manja plaæa
Novi list 16. veljaèe 2006.

ZVJEŠÆE O STANJU ŽENSKIH LJUDSKIH PRAVA U 2005. GODINI ŽENSKE MREŽE HRVATSKE: Najveæa kršenja prava žena u obrazovanju i zapošljavanju

Izvještaj 2005. PDFReport 2005
Istraživanje Ženske sobe:Stanje seksualnih prava žena u RH 2005.
U istraživanju je sudjelovala 1491 ispitanica iz cijele Hrvatske. Raspon dobi se kreæe od 18 do 93 godine, od èega je 74% žena u dobi izmeðu 20 i 50 godina. Najveæi broj žena u uzorku ima završenu srednju školu (57%).
Preko 50% žena nikada nije sudjelovalo na predavanju ili edukaciji o seksualnosti, ali istovremeno je veæina žena upoznata sa seksualnim pravima i 50% na sva pitanja o prepoznavanju seksualnih prava daje sve toène odgovore.

 
Povratak na vrh!
© 2024 �enska mre�a Hrvatske - Women's Network Croatia
Povratak na vrh!