Split, 16.11.2017.

U srijedu, 15. studenog, u Splitu je gostovala Željka Markiæ te je održala predavanje za javnost  protiv ratifikacije Konvencije Vijeæa Europe za sprjeèavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, u posljednje vrijeme poznatije kao Istanbulska konvencija, buduæi je donesena u Istanbulu, u svibnju 2011. godine. Navedena osoba pri tom je  iznijela èitav niz netoènih i nepotpunih informacija, tvrdeæi da æe usvajanjem jednog meðunarodnog pravnog dokumenta, koji podsjetimo, regulira pitanja prevencije, zaštite, kaznenih mjera i nadzor provedbe u podruèju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, naša djeca u vrtiæu morati uèiti o tome mogu li biti žensko ili muško!?! To naravno, nije istina.

Navedena osoba zapravo se poslužila Konvencijom da bi promovirala svoje poznate politièke stavove protiv ljudskih prava, posebno prava LGBT osoba i prava na razlièitost, a sad je jasno, i protiv prava žena. Tako ona svjesno ignorira èinjenicu da je u uvodu Konvencije navedena definicija roda kroz rodne uloge i to u smislu same Konvencije, kako bi se naglasilo da su žene žrtve nasilja samo zato jer su žene i da mnoga društva, pozivajuæi se na obièaje i tradiciju to smatraju društveno prihvatljivim. Protivnici Konvencije, s druge strane, se pozivaju na rodni identitet, koji takoðer ne smije biti razlog diskriminacije i nasilja ali nije definiran u smislu Konvencije niti je glavni fokus.

U svom javnom nastupu predavaèica se koristi neistinama te prikrivenim i nepotpunim èinjenicama. Tako  kaže da je Konvenciju ratificiralo 14 država EU, a da je ostale nisu ratificirale zbog rodne ideologije. Tijekom listopada još dvije države èlanice EU ratificirale su Konvenciju tako da su do danas Konvenciju potpisale 44 od 47 èlanica Vijeæa Europe i Europske unije a ratificirale 27 èlanica Vijeæa Europe od kojih 16 država Europske unije, https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/210/signatures. Konvenciju su do sada ratificirale i primjenjuju je države u kojima je veliki broj katolièkih vjernika  poput Španjolske, Italije, Portugala, Austrije ili konzervativne Malte koja npr. zabranjuje razvod i pobaèaj.  Problemu nasilja nad ženama, što je glavni predmet Konvencije, u predavanju se pristupa krajnje neozbiljno i marginalno pa se tako krivo navodi da su nasilnici alkoholièari, što je klasièan mit o nasilju. Nadalje, prisutno je temeljno neznanje u razumijevanju odredaba Konvencije te predavaèica olako pristupa problemu predrasuda, tradicije i obièaja kao uzroka nasilja nad ženama (npr. genitalno sakaæenje, brak iz èasti ili udaja djevojèica u dobi od 12 ili 13 godina) zanemarujuæi njezinu široku primjenu.

Zanimljivo je da organizatori dogaðaja, svjesno ili ne, koriste rodno osjetljivi jezik (gledateljice, gledatelji, vozaèica, doktorica…), a sama predavaèica, sukladno prihvatljivim rodnim ulogama u vremenu u kojem živimo, javno nastupa, što do prije 100 godina nije bilo moguæe.

Stoga pozivamo Vladu RH da pred 25. studenog, Meðunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, konaèno ratificira Konvenciju Vijeæa Europe o sprjeèavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te time pokaže da ozbiljno shvaæa problem i da je nasilje koje žene, djeca, stariji, slabiji i nemoæni trpe, iznad trivijalnih politièkih rasprava i ideologija pa zvala se ona i rodna.

Ženska mreža Hrvatske u svojoj kampanji NEMA NEVAŽNIH IZBORA poruèuje biraèicama da ne propuste dan graðanske moæi, veæ da izaðu na izbore i vrlo promišljeno odvagnu koja æe stranka uèiniti najviše da poboljša svakodnevnicu žena. Takoðer upozorava na sve veæe siromašenje žena, na porast rodno uvjetovano nasilja, na loš položaj žena na tržištu rada i na nedostatnu zaštitu materinstva, vidljivu u èinjnici da je trudnoæa najèešæe razlog za dobijanje otkaza ugovora o radu.

Ženska mreža poziva na promišljanje da li predizborna obeæanja stranaka doista pogaðaju potrebe žena, poput onih da æe omoguæiti porodiljni dopust do èak sedme godine, zabraniti pobaèaj, legalizirati prostituciju i slièno.

Ženska mreža Hrvatske uputila je svim kandidatima i kandidatkinjama za Hrvatski sabor anketni listiæ , kojim želimo ispitati njihove stavove o temama koje smatramo životno važnima za žene. Anketni listiæ poštom su dobili svi kandidati parlamentarnih stranaka smješteni na prva tri mjesta kandidacijskih lista, te takoðer jednako pozicionirani kandidati na listama mladih i listama Nezavisne stranke žena.

Ovom anketom ispitujemo takoðer stupanj odgovornosti prema javnosti te spremnosti za dvostranu komunikaciju sa biraèkim tijelom, oèekivanoj sukladno visokoj pozicioniranosti na listama.

Ženska mreža Hrvatske je iznimno zainteresirana za predizborne programe politièkih stranaka, posebice u onim dijelovima koji se tièu mjera i politika prema ostvarenju ravnopravnosti spolova i smanjenju diskriminacije žena i seksualnih i rodnih manjina.

Stoga je politièkim strankama poslala predizborni upitnik sroèen kako bi se uklonile brojne nedoumice preostale i nakon prouèavanja svih dostupnih predizbornih materijala. Svrha je upitnika lakše snalaženje biraèica u obilju predizbornih poruka, te isticanje tema koje su ženama iznimno važne i znaèajno se reflektiraju na njihov svakodnevni život.

Primljeni odgovori:

IDS nema vremena komunicirati s biraèicama jer je u predizbornoj kampanji

Odgovor Hrvatske narodne stranke

Odgovor Socijaldemokratske partije Hrvatske

Odgovori Socijaldemokratske partije Hrvatske na upitnik Ženske mreže politièkim strankama uoèi parlamentarnih izbora.

Odgovori Hrvatske narodne stranke na upitnik Ženske mreže Hrvatske politièkim strankama uoèi parlamentarnih izbora 2007.

Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje - CESI istupio je iz Ženske mreže Hrvatske i o tome izvijestio Mrežu i javnost pismom koje objavljujemo u cijelosti ...

Na pitanja iz upitnika IDS je odbio odgovoriti s obrazloženjem da su teme preozbiljne da bi se na njih odgovaralo sa DA ili NE. No na pojašnjenje svrhe i karaktera upitnika, IDS izjavljuje da zbog prezauzetosti kandidata i dužnosnika izbornom kampanjom stranka ne može odgovoriti na pitanja. Razmijenjene poruke u nastavku ...

Umjesto odgovora na pitanja o temama iz izbornog programa koje su važne ženama Ženska mreža Hrvatske je od Istarskog demokratskog sabora primila pojašnjenje zašto ga neæe dobiti.