Ženska mreža poziva graðanke da od školskih ustanova koje su im izdale diplome zatraže prijepise diploma usklaðene sa novim Zakonom o akademskim i struènim nazivima i akademskom stupnju, koji je Hrvatski sabor donio protekloga mjeseca. Ovim se zakonom prvi puta u hrvatskom zakonodavstvu ravnopravno upotrijebljavaju ženske i muške inaèice imenica za stupnjeve akademskog obrazovanja.

Time je, nakon tri godine od prvog zahtjeva Ženske mreže Hrvatske, prihvaæen jedan od zahtjeva vezan za selektivnu upotrebu imenica ženskog i muškog roda u normiranju nazivlja zanimanja.

Ženska mreža upozorila je da se korištenjem Nacionalne klasifikacije zanimanja krši ustavno naèelo ravnopravnosti spolova i Zakon o ravnopravnosti spolova, te da je u nju ugraðena društvena predrasuda prema ženama kao manje vrijednom spolu, što se oèituje selektivnom upotrebom imenica ženskog i muškog roda.

Ženska mreža Hrvatske zatražila je da se Nacionalna klasifikacija zanimanja uskladi sa Zakonom o ravnopravnosti spolova na naèin da sva zanimanja budu iskazana ženskom i muškom inaèicom naziva zanimanja.

Zahtjev je takoðer bio da se školske ustanove obvežu da u skladu s time izdaju svjedodžbe o stupnju obrazovanja, te da na zahtjev saèine prijepis dosadašnje isprave o stjecanju obrazovanja za neko zanimanje na naèin da se ono ženama iskaže u ženskom rodu.

Zakon o akademskim i struènim nazivima i akademskom stupnju omoguæuje ženama da više ne dobijaju diplome za zanimanja iskazana u muškom rodu i potom na takav naèin budu oslovljavane cijeli svoj profesionalni vijek. Službena upotreba ženske inaèice naziva zanimanja ukida diskriminativnu implikaciju kako je norma uspješnosti muška. Ovo takoðer pomiruje nazivlje sa hrvatskim jeziènim standardom i pravilom kongruencije, koje nalaže sukladnost roda, broja i padeža te ukida neskladnost izrièaja poput gospoða pravnik ili gospoða magistar.

Upozoravamo na diskriminativnost Nacionalne klasifikacije zanimanja, odluku o èijoj promjeni tek oèekujemo, u kojoj su sva zanimanja navedena u muškom rodu, izuzev sljedeæih: primalja, tajnica, sekretarica, domaæica zrakoplova, sobarica, stjuardesa, paziteljica djece, dadilja, hostesa, gatara, seljakinja, domaæica seoskog turizma, vezilja, kuæna pomoænica, èistaèica, spremaèica, pralja i glaèarica.

Buduæi da je klasifikacija sredstvo za upotrebu u službi zapošljavanja, te se sa svojom osebujnom upotrebom imenica muškog i ženskog roda koristi u natjeèajima za zapošljavanje, ona služi za dalju reprodukciju stereotipa o ženskim i muškim zanimanjima, te potièe diskriminaciju žena prilikom zapošljavanja.

Stoga pozivamo Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH i Pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova, koji su podržali izmjene Zakona o akademskim i struènim nazivima i akademskom stupnju, da ulože dodatni napor u promjene Nacionalne klasifikacije zanimanja.

Vjesnik 25.11.2004. U klasifikaciji zanimanja ugraðene predrasude prema ženama