Udio nezaposlenih žena u strukturi registrirane nezaposlenosti kontinuirano se povećava, te je u travnju ove godine dostigao rekordnu razinu od 61,2 posto što je povećanje od 7,7 posto u odnosu na 2001. godinu. U ožujku je na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) taj udjel iznosio 60,9 posto, a krajem studenog prošle godine 60,7 posto naspram 39,3 posto nezaposlenih muškaraca. Krajem travnja prošle godine udio još nije bio prešao 60 posto i iznosio je 59,8 posto u ukupnoj nezaposlenosti. Prošle je godine udio dugotrajno nezaposlenih žena naspram muškaraca iznosio 58,2 posto. Naspram žena u travnju ove godine nezaposlenih je muškaraca bilo svega 38,8 posto. To je posebno znakovito jer je prvi put u posljednjih deset godina razina nezaposlenosti pala na najnižu razinu.

Ravnopravnost spolova

Iako HZZ provodi mjere za sufinanciranje dugotrajno nezaposlenih osoba te ženskih osoba iznad 45 godina, te su se mjere pokazale nedovoljno atraktivnima za poslodavce koji, čini se, radije zapošljavaju muškarce nego žene.

Mlađe žene, prema racionalnoj poslodavačkoj logici, nisu zanimljiva radna snaga jer bi, kako kaže Bojana Genov iz Ženske mreže, mogle zatrudnjeti, a starije pak same po sebi nisu atraktivne.

Ona tvrdi da je načelno za ravnopravnost spolova kada je u pitanju radni vijek žena i muškaraca, a koji je nedavno izjednačio i Ustavni sud, ali dodaje da je to nemoguće sve dok se žene diskriminira. "Žene koje zbog trudnoće ili starosti dobiju otkaz u pravilu ga ne mogu dokazati, a najčešće pristaju na poslodavčeve uvjete jer drugog izbora nemaju. Što činiti kako bi se to promijenilo, iskreno ne znam", priznaje Genov.

Da poticaji za zapošljavanje nisu stimulativni, atraktivni, ni jednostavni za korištenje zbog čega velik broj malih i srednjih poduzetnika odustaje od zapošljavanja potencijalnih radnika sa zavoda za zapošljavanje, priznaju i u HUP-u.

Razina obrazovanja

"Da bi poslodavac koristio poticaje treba ispuniti niz preduvjeta i ispuniti milijun obrazaca, što ga poprilično obeshrabruje. Iako je ideja odlična, poticaji još nisu zaživjeli u praksi", upozorio je nedavno direktor HUP-a Đuro Popijač napomenuvši kako bi bilo mnogo efikasnije da država zapošljavanje potiče kokretnim potezima, primjerice oslobađanjem poslodavca od poreza ili doprinosa. U travnju su među nezaposlenima u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) prevladavale osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem. Njihov udio među nezaposlenima iznosi 61 posto. Najviše je nezaposlenih s trogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem te KV i VKV radnika koji, gledajući prema razini obrazovanja čine 35,2 posto nezaposlenih. Svaki četvrti nezaposleni ili gledano u postocima 25,8 posto njih završilo je četverogodišnju školu ili gimnaziju. Gotovo isto toliko, odnosno 24,9 posto, nezaposlenih završilo je samo osnovnu školu, a čak ni to čak 7 posto. Visoku stručnu spremu među evidentiranima ima 4 posto građana, a višu 3,1 posto.