NaslovnicaEnglishKontakt
nogodnomaster.jpg

stopBush
Dan ena 2008.
100 godina
Dan ena
Sadraj
Naslovnica
Platforma enske mree
Kodeks
Struktura
lanice Mree
Izjave
Aktivnosti
Kolumne
Kampanje
enska mrea u medijima
Nasilje prema enama
Korisni linkovi
Plan stranice

Facebook
facebook.png
Dan ena 2014.
2014-03-08 13.01.35.jpg
18 myths of prostitution

18 myths of prostitution
Dan ena 2013.

Dan ena 2010.
dug-zenama.jpg

Dan ena 2009.
crkva

Koalicija za sekularizam
100 godina ...
Dan ena 2008.
let082.jpg
Dan ena 2007.
6danzena07.jpg
Izvjetaj o stanju enskih ljudskih prava za 2006.
Izvjetaj 2006.

Press clips

Moja maternica, moji jajnici ... Ispis E-mail
Administratorica   
etvrtak, 30 Srpanj 2009

lanice enske mree Hrvatske danas e predati prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o medicinskoj oplodnji u sklopu akcije Moja maternica, moji jajnici - o njima ne mogu odluivati dravni i crkveni tajnici.

Moja maternica moji jajnici

Tekst prijedloga za ocjenu ustavnosti Zakona u nastavku ...

Iako je rije o zakonu koji se tie temeljnih prava te sadrava kaznene odredbe, zakon nije izglasan dvotreinskom veinom u Hrvatskom saboru, nego na krajnje sramotan nain, s jedva dobivenom podrkom i natpolovine veine, istiu u enskoj mrei.

Smatraju kako je zakon po sadraju protuustavan jer ograniava pravo ene na slobodno raspolaganje vlastitim tijelom, ovisno o njihovu branom statusu, pa vrijea njihova ljudska prava i temeljne slobode zajamene u l. 14. 22., 23. i 35. Ustava RH, a to proizlazi iz temeljnih odredbi Ustava koji u l.3. slobodu, jednakost i potovanje prava ovjeka utvruje najviim vrednotama ustavnog poretka RH. Nakon predavanja prijedloga za ocjenu ustavnosti lanice enske mree dijelit e na Cvjetnom trgu informativne letke o reproduktivnim pravima ena te majice i naljepnice s natpisom Moja maternica, moji jajnici - o njima ne mogu odluivati dravni i crkveni tajnici.

 

PRIJEDLOG
ZA POKRETANJE POSTUPKA ZA OCJENU USTAVNOST
ZAKONA O MEDICINSKOJ OPLODNJI

Podnositeljica prijedloga: ENSKA MREA HRVATSKE, Mali Loinj, Loinjskih brodograditelja 33, zastupana po Sanji Bezbradici, odvjetnici iz Zagreba, Palmotieva 70

I. Temeljem lanka 38. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (NN 49/02 - proieni tekst) podnositeljica podnosi prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o medicinskoj oplodnji ( NN 88/09 od 22. srpnja 2009.g.; u daljnjem tekstu: Zakon) sa Ustavom Republike Hrvatske ( proieni tekst NN 41/01, ispravak NN 55/01; u daljnjem tekstu: Ustav).

Podnositeljica predlae da Ustavni sud, primjenom odredbe l. 43. st. 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, pokrene postupak za ocjenu suglasnosti Zakona o medicinskoj oplodnji sa Ustavom. Nadalje predlae da sud nakon provedenog postupka, a temeljem odredbe lanka 55. st. 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, donese odluku o ponitenju Zakona, jer uzevi u obzir sve okolnosti od vanosti za zatitu ustavnosti proizlazi da ponitenje zakona zahtijevaju interesi pravne sigurnosti budui se njime vrijeaju ljudska prava i temeljne slobode zajamene Ustavom, a pojedinci se neosnovano stavljaju u nepovoljniji poloaj.

O b r a z l o e n j e

I.1. lankom 82 st. 2. Ustava propisano je da zakone (organske) kojima se razrauju Ustavom utvrena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo , djelokrug i nain rada dravnih tijela, te ustrojstvo i djelokrug lokalne i podrune (regionalne) samouprave, Hrvatski sabor donosi veinom glasova svih zastupnika.

Ustavni sud Republike Hrvatske je u svojoj odluci posl. br. U-I-2566/2003 izrazio stav da se organskim imaju smatrati oni zakoni ijim se odredbama u veoj ili manjoj mjeri razrauju pojedina Ustavom utvrena ljudska prava i temeljne slobode, time da se ograniava na podruje slobode, jednakosti i potivanja prava ovjeka kao temeljnih ustavnih vrednota propisanih u l. 3. Ustava. U tom smislu, organskim zakonom, prema stajalitu Ustavnog suda, ima se smatrati samo onaj zakon kojemu su temeljni predmet ureenja pojedino ili pojedina Ustavom utvrena osobna i politika prava i slobode ovjeka.

Predlagateljica smatra da je Zakon o medicinskoj oplodnji zakon kojim se razrauju Ustavom utvrene temeljne slobode i ljudska prava, te da je sukladno odredbi lanka 82 st.2. Ustava Republike Hrvatske za njegovo donoenje bila nuna veina glasova svih zastupnika u Hrvatskom saboru.

S obzirom da iz fonograma sjednice Hrvatskog sabora proizlazi da je za donoenje Zakona o medicinskoj oplodnji glasovalo sedamdeset zastupnika, to je Zakon donesen manjim brojem glasova od broja koji je Ustavom utvren kao potreban i dostatan za donoenje organskih zakona.

I.2. Opim odredbama iz I poglavlja odreen je ratione materiae Zakona u smislu ureenja pitanja medicinske oplodnje, pretpostavki, postupka, prava, obveza i odgovornosti sudionika, dakle ureenja reproduktivnih prava koja primarno spadaju pod fiziki i moralni integritet ljudskih prava zajamenih l.35. Ustava, odnosno l. 8. Europske Konvencije za zatitu ljudskih prava ( u daljnjem tekstu: Konvencija).

lanak 35. Ustava

Svakom se jami tovanje i pravna zatita njegova osobnog i obiteljskog ivota, dostojanstva, ugleda i asti.

lanak 8. St. 1. Konvencije

Svatko ima pravo na potovanje svoga privatnog i obiteljskog ivota, doma i dopisivanja.

Razraivanje zajamenog prava, u smislu postojanja pozitivnih obveza, nalae uspostavljanje zakonskog okvira koji prua uinkovitu zatitu ljudskih prava u podruju ureenja medicinske oplodnje. Prema Konvenciji, opseg navedenog prava nije apsolutan, on se moe ograniiti, no pritom drava mora uzeti u obzir odreene principe prema kojima:

- niti jedno ogranienje ne smije ugroziti samu bit prava,

- svako ogranienje mora biti u skladu sa ciljevima i svrhama Konvencije,

- prilikom primjene ogranienja ne smiju biti upotrebljena restriktivnija sredstva nego to to

zahtjeva postizanje svrhe ogranienja,

- svako ogranienje mora biti u skladu sa drugim pravima koja proizlaze iz Konvencije.

U konkretnom sluaju, zakonski okvir ne prua uinkovitu zatitu ljudskih prava koja se jami l. 35. Ustava i l. 8. Konvencije. Ogranienje prava na medicinsku oplodnju branim partnerima ugroava samu bit prava koje se jami. Ogranienje nije u skladu sa ciljevima i svrhom Ustava i Konvencije. Daljnja argumentacija navedena je u toki II.2.2. ( str. 5. ovog prijedloga), te je oito da se zakonom razrauje ljudsko pravo i temeljna sloboda iz l. 35. Ustava i l. 8. Konvencije.

I.3. Poglavlje XI Zakona, lanci 49. do 52. , sadre kaznene odredbe kojima se razrauju prava iz l. 22. Ustava RH, odnosno l. 5. Konvencije.

lanak 22. Ustava

ovjekova je sloboda i osobnost nepovrediva.

Nikome se ne smije oduzeti sloboda, osim kada je to odreeno zakonom, o emu odluuje sud.

lanak 5. Konvencije

Svatko ima pravo na slobodu i osobnu sigurost. Nitko se ne smije liiti slobode osim u slijedim sluajevima i u postupku propisanom zakonom...

lankom 49. Zakona u kaznenopravni sustav Republike Hrvatske uvedeno je novo kazneno djelo sa zaprijeenom kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

Materijalnim kaznenim zakonodavstvom, odnosno propisivanjem bia kaznenih djela i njima pripadajuih kazni drava titi graane i institucije (drutvo) od onih koji kre propisana drutvena pravila. S druge strane, u pravnom poretku utemeljenom na vladavini prava i poinitelja kaznenog djela mora se zatititi od prekomjernog zadiranja javne vlasti u njegovu slobodu, koje - pri zakonskom odreivanju kaznenih djela i kaznenih sankcija, te pri odreivanju intenziteta tih sankcija - ne smije prijei u neprihvatljiv stupanj dravne represije." Na temelju citiranog utvrenja naslovljeni sud je u svojoj odluci ( U-2566/2003; U-2892/2003) ocijenio da se materijalnim kaznenim zakonodavstvom razrauju Ustavom utvrene temeljne osobne slobode ovjeka, da se Kazneni zakon, njegove izmjene i dopune imaju smatrati organskim zakonima za ije je donoenje prema l. 82. st.2. Ustava potrebna veina glasova svih zastupnika u Hrvatskom saboru.

Predlagateljica smatra da bi se ocjena naslovljenog suda analogijom trebala primjeniti i na odredbe Zakona koji je predmet ovog prijedloga s obzirom da sadri kaznene odredbe pa time razrauje pitanje ljudskih prava i temeljnih sloboda iz l. 22. Ustava.

II U sluaju da Ustavni sud, razmatrajui pravnu narav Zakona o medicinskoj oplodnji, zauzme stav da se ne radi o organskom zakonu, predlagateljica predlae da ocjeni suglasnost lanka 6. 7.,8.,9., 40., 41. i l. 50. st.1. t. 1 Zakona sa Ustavom.

Uz prijedlog za ocjenu usklaenosti Zakona sa Ustavom, predlagateljica predlae ispitati i suglasnost Zakona sa Europskom Konvencijom za zatitu ljudskih prava. Prijedlog utemeljuje na odredbi l. 128. Ustava u vezi sa odredbom lanka 5. i 140. Ustava, prema kojima je Ustavni sud ovlaten ocjenjivati suglasnost Zakona sa meunarodnim ugovorima koji su sklopljeni i ratificirani u skladu s Ustavom, objavljeni i ine dio unutarnjeg pravnog poretka, te dosadanjoj praksi sadranoj u stavovima i odlukama Ustavnog suda ( U-I-322/1998, U-I-745/99 i dr.).

O b r a z l o e n j e

II.1. Predlagateljica smatra da su za pitanja ocjene suglasnosti Zakona sa Ustavom i Konvencijom bitna slijedea utvrenja:

II.1.1. Zakon je suprotan naelima iz l. 1., 3. i 5. i 14. Ustava;

II.1.2. Zakon nije u suglasju sa odredbama sadranim u glavi III odjeljku 2. Ustava pod nazivom osobne i politike slobode i prava ovjeka" i to:

lanak 23. st. 1.

Nitko ne smije biti podvrgnut bilo kakvu obliku zlostavljanja ili, bez svoje privole, lijenikim ili znanstvenim pokusima.

lanak 35.

Svakome se jami potovanje i pravna zatita njegova osobnog i obiteljskog ivota, dostojanstva, ugleda i asti.

lanak 40.

Jami se sloboda savjesti i vjeroispovjedi i slobodno javno oitovanje vjere ili drugog uvjerenja.

II.1.3. Zakon nije u suglasju sa naelima i ljudskim pravima zajamenim Konvencijom i to odredbama:

lanka 1. - obveza Visokih ugovornih strana na potovanje ljudskih prava;

lanka 3. - zabrana muenja;

lanka 8. - pravo na potovanje privatnog i obiteljskog ivota;

lanka 9. - sloboda miljenja, savjesti i vjeroispovjesti;

lanka 14. - zabrana diskriminacije;

Protokol 12. - opa zabrana diskriminacije.

II.2. Poglavljem III Zakona, lankom 6. do 10., odreen je krug ovlatenika na medicinsku oplodnju na nain da je uvjetovan branim statusom partnera, pa time Zakon nije u suglasju s Ustavom i Konvencijom i to sa odredbama iz l. 23.st.1., 35., i 40. Ustava, odnosno l. 1, 3., 8., 9. i 14. Konvencije, te Protokola 12.

lankom 6. Zakona propisano je da cit: Pravo na medicinsku oplodnju uz uvjete iz l. 3. ovog Zakona imaju punoljetni i poslovno sposobni ena i mukarac koji su u braku i koji su s obzirom na svoju ivotnu dob i ope zdravstveno stanje sposobni za roditeljsku skrb o djetetu."

injenica da Zakon daje ili oduzima pravo na osiguranje potomstva, primjenom medicinske oplodnje, ovisno o branom statusu, predstavlja grubu povredu ljudskih prava i razlog je da predlagateljica predlae primjenu odredbe l. 55. st. 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, te ponitenje osporavanih odredaba Zakona kojom se vrijeaju osnovna ljudska prava i temeljne slobode zajamene Ustavom i Konvencijom, a pojedinci se neosnovano stavljaju u povoljniji poloaj.

II.2.1. Nesuglasnost osporavanih odredbi sa l. 23. st.1. Ustava, odnosno l. 3. Konvencije.

Fundmentalna vanost l. 23. st. 1. Ustava i l. 3. Konvencije naglaena je apsolutnom prirodom prava. Ove odredbe nameu dravi niz pozitivnih obveza koje imaju izvorite u l. 1. Konvencije i l. 3. Ustava, a iz kojih proizlazi dunosti osiguravanja prava zatienih Konvencijom i Ustavom.

Odgovornost drave postoji i kada propusti osigurati zakonodavni okvir ili kada je on takvog sadraja da nije u suglasju i da vrijea prava zajamena Ustavom i Konvencijom.

Podnositeljica smatra da osporavane odredbe Zakona nisu u suglasju sa odredbama Ustava i Konvencije - o zabrani muenja.

Naime, onemoguavanje ostvarenja prava na potomstvo jednom dijelu graana predstavlja poniavajue postupanje. Poniavajue jer neosnovano diskriminira, pa time de facto prisiljava mukarca i enu ili enu koja nije u braku da pravo na potomstvo ostvaruje u susjednim i drugim dravama, ako za to imaju financijskih sredstava. Ukoliko nemaju, Zakon ih potpuno obespravljuje jer im ne daje pravo na koritenje medicinskog tretmana koji im moe pomoi u elji da imaju djecu. Na taj nain osporavane odredbe Zakona produbljuju problem koji je primarno nastao zbog nemogunosti ostvarenja trudnoe prirodnim putem usljed ega se ene ili oba partnera podvrgavaju lijeenju neplodnosti, a u sluaju bezuspjenosti i bezizglednosti, iscrpljujuim medicinskim tretmanima medicinske oplodnje koji znaju potrajati vie godina.

Takvo zakonodavstvo je poniavajue za enu koja nije u braku kao i za mukarca i enu koji nisu u braku, a silno ele dijete, jer izaziva osjeaj straha, strepnje i nie vrijednosti. Ono je i neovjeno jer je doneseno s namjerom koja nije u suglasju sa standardima ustavnopravne zatite ljudskih prava te izaziva duevne boli. Proputanje osiguranja medicinskog tretmana u konkretnom sluaju nije u suglasnosti i predstavlja krenje l. 23. st. 1. Ustava i l. 3. Konvencije.

Odredbama u glavi V Zakona kojima se ureuje provedba postupka medicinske oplodnje, l. 15., smanjuju se izgledi uspjeha i produuje zahtjevan postupak, pa i u tom smislu osporavana odredba nije u suglasnosti sa Ustvavom i Konvencijom.

II.2.2. Nesuglasnost osporavnih odredbi Zakona sa l. 35. Ustava i l. 8. Konvencije.

Sadraj odredbe Ustava i Konvencije u bitnom je identian. U sreditu lanka je potvrda da svaki pojedinac/pojedinka ima osobnu sferu koja se odnosi na intimne aspekte svakodnevnog ivota. Osobni ivot kljuan je za ostvarivanje zatite ljudskih prava jer sa zatitom osobne sfere dolazi ljudsko dostojanstvo. Svakidanjost ovoga prava ini njegovu zatitu iznimno vanom. Za razliku od drugih demokratskih i participatornih prava koja jasno i direktno pruaju jamstvo, l. 8. Konvencije ne daje samo pravo na privatni i obiteljski ivot, dom i dopisivanje, on zahtijeva i njihovo potovanje." Ustav namee i vie standarde, pa uz potovanje zahtijeva i pravnu zatitu zajamenog prava.

Zatitom osobne sfere i prava postojanja, l. 8. Konvencije utjelovljuje samu bit vrijednosti Konvencije, te je blizak sa drugim pravima iz Konvencije koja su apsolutne naravi ( l. 3.)

Upravo radi navedenog, primarna obaveza drave je da se suzdri od mijeanja u sferu ljudskog prava koje se titi. Ako ipak dolazi do mijeanja drave i ogranienja prava, onda mijeanje mora udovoljiti odreenim principima koji su navedeni u toki I.2. ( stranica 2 prijedloga), to u osporavnim odredbama nije sluaj.

Uz navedeno, pozitivne obaveze zahtijevaju od RH da uspostavi zakonski okvir koji prua uinkovitu zatitu ljudskih prava. Uvjetovanje medicinske oplodnje branim statusom oigledno je mijeanje u fiziki i moralni integritet zatien l. 8. Konvencije.

Dolo je naime do mijeanja drave, protivno principima Konvencije, na kranje nesrazmjeran nain jer ne postoji razumni odnos izmeu upotrebljene mjere i cilja. Cilj je zapravo potpuno nejasan pa time dakle predstavlja istu diskriminaciju budui se osporavnim lancima namee nerazuman teret eni koja nije u braku, te mukarcu i eni koji nisu u braku, a ne mogu imati djece i ele provesti postupak medicinske oplodnje.

Kljuan element prava na potovanje fizikog i moralnog integriteta su reproduktivna prava, pravo na zaee i pristup tretmanima. Onemoguavanje postupka medicinske oplodnje eni koja nije u braku, te partnerima koji nisu u braku, otvara pitanje neovjenog i poniavajueg postupanja iz l. 23.st. 1. Ustava i l. 3. Konvencije.

Ogranienje nema drutvenu ulogu i razlog, te nije u suglasju sa Ustavom i Konvencijom kojima je zajameno potovanje i zatita obiteljskog ivota. ena koja eli dijete, a nije u braku ima pravo na zatitu koju joj prua Ustav i Konvencija. Parovi koji ive zajedno, a nisu u braku, imaju pravo na zatitu koju prua Ustav i Konvencija. Parovi koji ne ive zajedno, ali meu njima postoji stabilnost i meusobna predanost takoer uivaju zatitu. Pod pojmom obiteljskog ivota obuhvaeni su dakle brojni de facto" odnosi. Prilikom procjene da li se takav odnos smatra obiteljskim ivotom, uzimaju se u obzir brojni faktori. Planiranje potomstva postupkom medicinske oplodnje svakako je jedan od takvih faktora koji upuuje da se radi o konceptu obiteljskog ivota.

Europski sud za ljudska prava pojam obitelj" tumai kao autonomni koncept. Definicije koje koriste nacionalna zakonodavstva nee se uzimati u obzir zbog toga to e sud procjenjivati de facto situacije u svakom pojedinom predmetu, pa dolazimo do pitanja suglasnosti osporavanih odredbi Zakona sa l. 40. Ustava i l. 9. Konvencije .

II.2.3. Nesuglasnost osporavnih odredbi Zakona sa l. 40. Ustava i l. 9. Konvencije ( povezano sa l. 35. Ustva i l. 8. Konvencije)

Sadraj l. 6. i drugih lanaka u kojima se spominje brani status, kao i objanjenje Ministra Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi kojim daje razloge i opravdava ispravnost uvjetovanja prava na medicinsku oplodnju branim statusom, izazvalo je negodovanje velikog broja graana, civilnih udruga, dijela zastupnika, Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, pa i Predsjednika RH jer se po logici stvari javio strah i uznemirenost od posljedica donoenja Zakona kojim se razrauju temeljna ljudska prava i slobode.

Brak je u vjerskom smislu sakrament, a sklapanjem braka zapoinje obiteljski ivot mukarca i ene koji ele imati djecu. Sakrament braka i vjersko poimanje pojma obitelji dragocjeno je jer se odnosi na identitet vjernika i njihovog shvaanja ivota. Dragocjeno je i u irem smislu jer to proizlazi iz pluralizma, teko steenog tijekom stoljea".

U demokratskom drutvu meutim, kada unutar populacije graana Republike Hrvatske postoji vie religija, ateisti, agnostici, skeptici, ravnoduni..., nuno je postaviti ogranienja "kako bi se pomirili interesi razliitih skupina i osiguralo potovanje svaijeg uvjerenja".

Uvjetovanje potomstva primjenom osporavanog Zakona - branim statusom, nikako dakle ne moe biti stav stranke" kako to u razlozima ogranienja navodi nadleni Ministar jer stranka ne moe u zakon prenjeti stav crkve" na sve graane ove zemlje.

Pravo je graana da ive obiteljskim ivotom na nain kako to proizlazi iz Konvencije i Ustava. Pravo je graana da osiguraju potomstvo primjenom postupka medicinske oplodnje neovisno o branom statusu jer je njihovo pravo da ne ive u braku, te da neovisno o tome ravnopravno ostvaruju pravo na medicinsku oplodnju.

Ogranienje kruga ovlatenika, koji mogu ostvariti potomstvo postupkom medicinske oplodnje na brane partnere, nije stoga u suglasnosti sa Ustavom i Konvencijom.

Tvrdnje da se time zapravo tite prava djeteta nisu tone. Prava djeteta mogu biti zatiena izmjena i dopunama drugih zakona koji ureuju ovu materiju. Obiteljski zakon je ve u posljednjim izmjenama i dopunama 2007.g. uveo novo poglavlje posebne odredbe o majinstvu i oinstvu djeteta zaetog uz medicinsku pomo", koje e se ponovno morati doraditi.

II.2.4. Nesuglasnost osporavanih odredbi Zakona sa naelima sadranim u l. 14. Ustava, l. 14. Konvencije i Protokolu 12. Konvencije.

Diskriminatorna narav osporavanih odredbi proizlazi iz nesporne injenice da RH kao lanica Vijea Europe i potpisnica Konvencije ne samo da nije poduzela odlune daljnje korake za promicanje jednakosti svih osoba kroz kolektivno jaanje ope zabrane diskriminacije", nego je uinila korak natrag grubom diskriminacijom jednog dijela graana po osnovi branog statusa.

Svaka vrsta diskriminacije u smislu odredbe l. 14. Konvencije koja je jasno usmjerena iskljuivanju odreene grupe ljudi iz pogodnosti koje se pruaju ostalim lanovima ljudske zajednice od Europskog suda za zatitu ljudskih prava se cijeni kao "napad na ljudsko dostojanstvo".

Gruba diskriminacija uvjetovala je javno izraavanje stavova o neprihvatljivosti osporavanog zakonskog rjeenja, od strane onih koji su pozvani i ija je dunosti brinuti se o uvoenju nediskriminatornog zakonodavstva i suglasnosti Zakona sa Ustavom - dijela saborskih zastupnika, Predsjednika RH, Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, brojnih civilnih udruga i niza drugih.

III Slijedom svega to je izloeno u ovom prijedlogu za ocjenu suglasnosti Zakona o medicinskoj oplodnji sa Ustavom Republike Hrvatske i Europskom Konvencijom za zatitu ljudskih prva, predlagateljica predlae da Ustavni sud temeljem l. 43. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, donese rjeenje o pokretanju postupka za ocjenu ustavnosti Zakona.

Predlagateljica predlae da Ustavni sud primarno razmotri pitanje pravne naravi zakona, dakle da odgovori na pitanje da li se radi o organskom zakonu. Ako Ustavni sud zauzme stav da se radi o organskom zakonu, predlagateljica predlae da poniti Zakon jer nije donesen na nain i u postupku utvrenom u lanku 82. st.2. Ustava.

U sluaju da Ustavni sud bude miljenja da se ne radi o organskom zakonu, predlagateljica predlae da poniti poniti odredbe l. 6., 7., 8., 9., 40., 41. i 50. st.1. t.1. Zakona jer su suprotna naelima iz lanaka 1., 3., 5., i 14. Ustava; sa osobnim i politikim slobodama i pravima zajamenih lancima 23. st.1., 35. i 40. Ustava, te ljudskim pravima koja proizlaze i zajamena su lancima 1., 3., 8., 9., i 14. Konvencije, te l. 12. Protokola.

ENSKA MREA HRVATSKE

Povezano:

  1. Nova TV: iji su jajnici?
  2. Nova TV: Prijedlog za ocjenu ustavnosti
  3. HRT: Pred Ustavnim sudom
  4. Moja maternica, moji jajnici ...
  5. Ministrov izravan napad na ustavni poredak

 

 

 
« Prethodna   Sljedea »
Povratak na vrh!
© 2020 �enska mre�a Hrvatske - Women's Network Croatia
Povratak na vrh!