Prvi dio

UVODNE ODREDBE

�lanak 1.

Ovim se Zakonom ure�uje brak, odnosi roditelja i djece, posvojenje, skrbni�tvo, u�inci izvanbra�ne zajednice �ene i mu�karca, te postupci nadle�nih tijela u svezi s obiteljskim odnosima i skrbni�tvom.

�lanak 2.

Ure�enje obiteljskih odnosa temelji se na na�elima:

1) ravnopravnosti �ene i mu�karca te uzajamnog po�tovanja i pomaganja svih �lanova obitelji,

2) za�tite dobrobiti i prava djeteta, te odgovornosti obaju roditelja za podizanje i odgoj djeteta,

3) primjerene skrbni�ke za�tite djeteta bez roditeljske skrbi te odrasle osobe s du�evnim smetnjama.

�lanak 3.

Odredbe ovoga Zakona o u�incima izvanbra�ne zajednice primjenjuju se na �ivotnu zajednicu neudane �ene i neo�enjenog mu�karca koji ne �ive u drugoj izvanbra�noj zajednici, koja traje najmanje tri godine ili kra�e ako je u njoj ro�eno zajedni�ko dijete.

�lanak 4.

(1) U primjeni ovoga Zakona pravne i fizi�ke osobe koje pru�aju stru�nu pomo� odnosno rje�avaju sporove izme�u �lanova obitelji du�ne su me�usobno sura�ivati. nastavak...

(2) Nadle�na tijela iz stavka 1. ovoga �lanka primjenjuju posebne propise ako ovim Zakonom nije druk�ije odre�eno.

Drugi dio

BRAK

�lanak 5.

Brak je zakonom ure�ena �ivotna zajednica �ene i mu�karca.

I. SKLAPANJE BRAKA

�lanak 6.

Brak se sklapa suglasnom izjavom �ene i mu�karca u gra�anskom ili vjerskom obliku.

�lanak 7.

Brak u gra�anskom obliku sklapa se pred mati�arom.Drugi dio zakona

�lanak 8.

Brak se u vjerskom obliku s u�incima gra�anskog braka sklapa pred slu�benikom vjerske zajednice koja s Republikom Hrvatskom o tome ima ure�ene pravne odnose.

�lanak 9.

(1) Nevjesta i �enik svoju namjeru sklapanja braka u gra�anskom obliku osobno prijavljuju mati�aru nadle�nom za mjesto u kojem �ele sklopiti brak.

(2) Nevjesta i �enik prilo�it �e prijavi izvatke iz matice ro�enih, a kad je potrebno, na zahtjev mati�ara i druge isprave.

�lanak 10.

(1) Mati�ar �e na osnovi izjava nevjeste i �enika i na drugi na�in provjeriti jesu li ispunjene pretpostavke za sklapanje braka.

(2) Ako je za sklapanje braka potrebna sudska odluka, mati�ar �e nevjestu i �enika uputiti da je pribave.

�lanak 11.

(1) Ako mati�ar utvrdi da nije ispunjena koja od pretpostavki za sklapanje braka, usmeno �e priop�iti nevjesti i �eniku da nije dopu�teno sklopiti brak i o tome sastaviti bilje�ku u prijavi namjere sklapanja braka.

(2) Nevjesta i �enik mogu u roku od osam dana od dana priop�enja o nedopustivosti sklapanja braka, nadle�nom uredu za poslove op�e uprave podnijeti zahtjev za utvr�ivanje ispunjavaju li pretpostavke za sklapanje braka.

(3) Po zahtjevu iz stavka 2. ovoga �lanka nadle�ni ured obvezan je u upravnom postupku donijeti odluku u roku od petnaest dana od dana primitka zahtjeva.

�lanak 12.

(1) Kad utvrdi da su ispunjene pretpostavke za sklapanje braka, mati�ar �e uzeti izjavu nevjeste i �enika o izboru prezimena.

(2) Nevjesta i �enik svojim �e potpisom potvrditi da su upoznati s osobnim pravima i du�nostima u braku, te mogu�no��u ure�enja imovinskih odnosa prema odredbama ovoga Zakona.

�lanak 13.

(1) Mati�ar �e u dogovoru s nevjestom i �enikom koji �ele sklopiti brak u gra�anskom obliku, dan za sklapanje braka odrediti u pravilu u razdoblju od tridesetog do �etrdeset petog dana od dana prijave namjere sklapanja braka.

(2) U iznimnim slu�ajevima kada za to postoje opravdani razlozi mati�ar mo�e odobriti sklapanje braka prije tridesetog te najkasnije do devedesetog dana od dana prijave namjere sklapanja braka.

(3) Mati�ar �e nevjesti i �eniku preporu�iti da do dana sklapanja braka posjete savjetovali�te za brak i obitelj.

�lanak 14.

Ako na dan odre�en za sklapanje braka ne pristupe nevjesta, �enik ili oboje, a izostanak ne opravdaju, smatrat �e se da je prijava namjere sklapanja braka povu�ena.

�lanak 15.

(1) Brak se sklapa na sve�an na�in u slu�benoj prostoriji, a iznimno na drugom prikladnom mjestu o �emu odluku donosi mati�ar.

(2) Za sklapanje braka izvan slu�bene prostorije pla�a se posebna naknada.

(3) Ministar nadle�an za poslove uprave propisat �e mjerila za odre�ivanje iznosa naknade iz stavka 2. ovoga �lanka.

�lanak 16.

Brak se sklapa u nazo�nosti nevjeste i �enika, mati�ara i dvaju svjedoka.

�lanak 17.

Svjedok pri sklapanju braka mo�e biti svaka punoljetna i poslovno sposobna osoba.

�lanak 18.

(1) Na dan i u vrijeme odre�eno za sklapanje braka mati�ar �e objaviti da su osobno nazo�ni nevjesta, �enik i svjedoci, te da nema zapreka za sklapanje braka.

(2) Mati�ar �e prigodnim govorom upoznati nevjestu i �enika s odredbama ovoga Zakona o njihovim pravima i du�nostima i istaknuti zna�enje braka, a posebice da je skladan brak od najve�e va�nosti za obiteljski �ivot.

(3) Nevjestu i �enika mati�ar �e poimence upitati pristaju li me�usobno sklopiti brak.

�lanak 19.

(1) Brak je sklopljen kad nevjesta i �enik izjave svoj pristanak.

(2) Nakon pristanka mati�ar �e objaviti da je izme�u �ene i mu�karca, navedenih njihovim osobnim imenima, sklopljen brak.

(3) Sklopljeni brak mati�ar �e upisati u maticu vjen�anih. Upis u maticu potpisat �e �ena, mu�, svjedoci i mati�ar.

(4) Odmah poslije upisa sklopljenog braka u maticu vjen�anih mati�ar �e bra�nim drugovima uru�iti izvadak iz matice.

�lanak 20.

(1) Nevjesta i �enik koji �ele sklopiti brak u vjerskom obliku pribavit �e od mati�ara nadle�nog za mjesto u kojem �ele sklopiti brak potvrdu o ispunjenju pretpostavki za sklapanje braka propisane ovim Zakonom.

(2) U postupku izdavanja potvrde iz stavka 1. ovoga �lanka mati�ar �e na odgovaraju�i na�in primijeniti odredbu �lanka 10. i 11. ovoga Zakona.

(3) U potvrdi iz stavka 1. ovoga �lanka mati�ar �e navesti da je nevjestu i �enika upoznao s osobnim pravima i du�nostima u braku, s mogu�no��u ure�enja imovinskih odnosa prema odredbama ovoga Zakona, te njihove sporazumne izjave o izboru prezimena.

(4) Potvrda iz stavka 1. ovoga �lanka va�i tri mjeseca od dana izdavanja.

(5) Mati�ar �e upozoriti nevjestu i �enika da je izvadak iz dr�avne matice vjen�anih dokaz da njihov brak sklopljen u vjerskom obliku ima u�inke gra�anskog braka.

(6) Ministar nadle�an za poslove uprave propisat �e sadr�aj i oblik potvrde iz stavka 1. ovoga �lanka.

�lanak 21.

(1) Slu�benik vjerske zajednice pred kojim je sklopljen brak u vjerskom obliku dostavit �e mati�aru iz �lanka 20. ovoga Zakona ispravu koju su potpisali �ena, mu�, svjedoci i slu�benik vjerske zajednice, kojom potvr�uje da je brak sklopljen.

(2) Isprava iz stavka 1. ovoga �lanka dostavlja se mati�aru u roku od pet dana od dana sklapanja braka.

�lanak 22.

(1) Brak sklopljen u vjerskom obliku mati�ar je du�an upisati u maticu vjen�anih u roku od tri dana od dana primitka isprave iz �lanka 21. ovoga Zakona.

(2) Odmah poslije upisa sklopljenog braka u maticu vjen�anih mati�ar �e bra�nim drugovima dostaviti izvadak iz matice.

�lanak 23.

Brak sklopljen u vjerskom obliku sukladno odredbama �lanka 8. i �lanka 20. stavka 1. i 4. ovoga Zakona, ima od dana sklapanja sve u�inke gra�anskog braka propisane ovim Zakonom.

II. PRETPOSTAVKE ZA SKLAPANJE BRAKA

1. Pretpostavke za postojanje braka

�lanak 24.

(1) Za postojanje braka potrebno je:

1. da su nevjesta i �enik osobe razli�ita spola,

2. da su nevjesta i �enik izjavili svoj pristanak za sklapanje braka,

3. da je brak u gra�anskom obliku sklopljen pred mati�arom ili da je brak u vjerskom obliku sklopljen prema odredbi �lanka 8. i �lanka 20. stavka 1. i 4. ovoga Zakona.

(2) Ako u vrijeme sklapanja braka nije bila ispunjena koja od pretpostavki iz stavka 1. ovoga �lanka, ne nastaju pravni u�inci braka.

�lanak 25.

Pravo na tu�bu radi utvr�ivanja postoji li brak ili ne, ima svaka osoba koja za to ima pravni interes i centar za socijalnu skrb.

2. Pretpostavke za valjanost braka

�lanak 26.

(1) Brak ne mo�e sklopiti osoba koja nije navr�ila osamnaest godina �ivota.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga �lanka sud mo�e u izvanparni�nom postupku dopustiti sklapanje braka osobi koja je navr�ila �esnaest godina �ivota, ako utvrdi da je mentalno i tjelesno zrela za brak, te da za zaklju�enje braka postoji opravdan razlog.

(3) Prijedlog za dono�enje odluke o dopu�tenju sklapanja braka mo�e podnijeti samo osoba iz stavka 2. ovoga �lanka.

(4) U postupku u svezi s prijedlogom iz stavka 3. ovoga �lanka sud �e saslu�ati maloljetnog podnositelja prijedloga, njegove roditelje, odnosno skrbnika i osobu s kojom namjerava sklopiti brak te pribaviti mi�ljenje centra za socijalnu skrb i ispitati okolnosti zna�ajne za odluku.

�lanak 27.

(1) Brak ne mo�e sklopiti osoba li�ena poslovne sposobnosti ili osoba nesposobna za rasu�ivanje.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga �lanka sud mo�e u izvanparni�nom postupku dopustiti sklapanje braka osobi li�enoj poslovne sposobnosti za koju utvrdi da je sposobna shvatiti zna�enje braka i obveza koje iz njega proizlaze, te da je brak o�ito u njezinu interesu.

(3) Prijedlog za dono�enje odluke o dopu�tenju sklapanja braka mo�e podnijeti samo osoba li�ena poslovne sposobnosti.

(4) U postupku u svezi s prijedlogom iz stavka 3. ovoga �lanka sud �e pribaviti mi�ljenje skrbnika ili roditelja koji skrbi o punoljetnom djetetu li�enom poslovne sposobnosti i centra za socijalnu skrb.

�lanak 28.

(1) Brak ne mogu me�usobno sklopiti krvni srodnici u ravnoj lozi, a u pobo�noj lozi sestra i brat, polusestra i polubrat, dijete sa sestrom ili polusestrom ili bratom ili polubratom svojega roditelja, djeca sestara i bra�e te polusestara i polubra�e.

(2) Iznimno, iz opravdanih razloga, sud mo�e u izvanparni�nom postupku dopustiti sklapanje braka izme�u djece sestara i bra�e te djece polusestara i polubra�e.

(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga �lanka primjenjuju se i na odnose nastale posvojenjem.

�lanak 29.

Brak ne mo�e sklopiti osoba koja je ve� u braku.

�lanak 30.

Brak sklopljen protivno odredbama �lanka 26. do 29. ovoga Zakona nije valjan i na njega �e se primijeniti odredbe o poni�taju braka.

III. OSOBNA PRAVA I DU�NOSTI BRA�NIH DRUGOVA

�lanak 31.

(1) Prilikom sklapanja braka nevjesta i �enik mogu se sporazumjeti:

1. da svako zadr�i svoje prezime,

2. da kao zajedni�ko prezime uzmu prezime jednog od njih,

3. da kao zajedni�ko uzmu oba prezimena,

4. da svaki od njih uz svoje prezime uzme i prezime bra�nog druga i odlu�i koje �e upotrebljavati na prvom, a koje na drugom mjestu.

(2) U slu�aju sporazuma o prezimenu iz stavka 1. to�ke 3. ovoga �lanka nevjesta i �enik odlu�it �e koje �e prezime upotrebljavati na prvom, a koje na drugom mjestu.

(3) Sporazum o prezimenu mora biti u skladu s odredbama posebnog zakona.

�lanak 32.

(1) U braku su bra�ni drugovi ravnopravni.

(2) Bra�ni drugovi du�ni su jedan drugome biti vjerni, uzajamno se pomagati, me�usobno se po�tovati te odr�avati skladne bra�ne i obiteljske odnose.

(3) Bra�ni drugovi sporazumno odre�uju mjesto stanovanja.

(4) Bra�ni drugovi sporazumno odlu�uju o ra�anju i podizanju djece te o obavljanju poslova u obiteljskoj zajednici.

�lanak 33.

Svaki bra�ni drug samostalno odlu�uje o izboru svoga rada i zanimanja.

IV. PRESTANAK BRAKA

�lanak 34.

(1) Bez obzira na oblik u kojem je sklopljen, brak prestaje: smr�u bra�nog druga, progla�enjem nestalog bra�nog druga umrlim, poni�tajem ili razvodom.

(2) Brak prestaje poni�tajem ili razvodom kad presuda suda o poni�taju ili razvodu braka postane pravomo�na.

(3) Ako je nestali bra�ni drug progla�en umrlim, brak prestaje danom koji je pravomo�nom odlukom suda utvr�en kao dan smrti nestalog bra�nog druga.

(4) Ako brak sklopljen u vjerskom obliku prestane prema odredbi stavka 2. ovoga �lanka, prestanak braka ne utje�e na obveze bra�nih drugova koje proizlaze iz propisa vjerske zajednice pred kojom je brak sklopljen.

�lanak 35.

U slu�aju poni�taja ili razvoda braka svaki od prija�njih bra�nih drugova mo�e zadr�ati prezime koje je imao u trenutku prestanka braka.

1. Poni�taj braka

�lanak 36.

Pravo na tu�bu za poni�taj braka na temelju �lanka 30. ovoga Zakona imaju bra�ni drugovi i centar za socijalnu skrb.

�lanak 37.

(1) Pravo na tu�bu za poni�taj braka sklopljenog protivno odredbi �lanka 26. ovoga Zakona imaju i roditelji maloljetnika.

(2) Sud mo�e odbiti tu�bu za poni�taj braka sklopljenog protivno odredbi �lanka 26. stavak 2. ovoga Zakona ako je u vrijeme sklapanja braka postojao ili je naknadno nastao opravdani razlog zbog kojeg je sud mogao dopustiti sklapanje braka.

(3) Tu�ba za poni�taj braka ne mo�e se podnijeti nakon �to je maloljetnik navr�io osamnaest godina �ivota, ali bra�ni drug koji je u vrijeme sklapanja braka bio maloljetan mo�e podnijeti tu�bu za poni�taj braka u roku jedne godine od punoljetnosti.

�lanak 38.

(1) Sud mo�e odbiti tu�bu za poni�taj braka koji je sklopila, bez dopu�tenja suda, osoba li�ena poslovne sposobnosti ako je u vrijeme sklapanja bila ili je naknadno postala sposobna shvatiti zna�enje braka i obveza koje iz njega proizlaze.

(2) Tu�ba za poni�taj braka ne mo�e se podnijeti nakon pravomo�nosti odluke o vra�anju poslovne sposobnosti.

(3) Bra�ni drug koji je li�en poslovne sposobnosti mo�e podnijeti tu�bu za poni�taj braka i unutar roka od jedne godine od pravomo�nosti odluke o vra�anju poslovne sposobnosti.

�lanak 39.

Sud mo�e odbiti tu�bu za poni�taj braka koji su sklopile, bez dopu�tenja suda, osobe iz �lanka 28. stavka 2. ako je u vrijeme sklapanja braka postojao ili je naknadno nastao opravdani razlog zbog kojeg je sud mogao odobriti sklapanje braka.

�lanak 40.

(1) Pravo na tu�bu za poni�taj braka sklopljenog protivno odredbi �lanka 30. ovoga Zakona imaju i osobe s pravnim interesom.

(2) Sud �e odbiti tu�bu za poni�taj braka ako je prija�nji brak prestao do zaklju�enja glavne rasprave.

�lanak 41.

(1) U parni�nom postupku za poni�taj braka sklopljenog dok traje prija�nji brak jednog od bra�nih drugova, postojanje ili nepostojanje tog braka dokazuje se izvatkom iz matice vjen�anih ili drugom odgovaraju�om javnom ispravom.

(2) Ako stranke postojanje ili nepostojanje prija�njeg braka ne mogu dokazati ispravama iz stavka 1. ovoga �lanka, sud �e prekinuti postupak i uputiti ih da u odre�enom roku pokrenu parnicu radi utvr�ivanja postoji li brak ili ne postoji, te da o pokretanju parnice obavijeste sud. Na parnicu �e se uputiti tu�itelj koji tvrdi da prija�nji brak postoji, a tu�enik koji osporava postojanje prija�njeg braka iako je njegovo sklapanje upisano u maticu vjen�anih.

(3) Postupak prekinut prema odredbi stavka 2. ovoga �lanka nastavit �e se kad odluka u parnici radi utvr�ivanja postoji li brak ili ne postoji postane pravomo�na.

(4) Ako parnica radi utvr�ivanja postoji li brak ili ne postoji ne bude pokrenuta u roku koji je sud odredio, smatrat �e se da je tu�ba za poni�taj braka povu�ena ako je tu�itelj upu�en na pokretanje parnice, a ako je na pokretanje parnice upu�en tu�enik, smatrat �e se da je odustao od svoje tvrdnje da prija�nji brak ne postoji.

2. Razvod braka

�lanak 42.

(1) Razvod braka mo�e tu�bom zahtijevati bra�ni drug, a oba bra�na druga sporazumnim zahtjevom.

(2) Bra�ni drug nema pravo na tu�bu za razvod braka za vrijeme trudno�e �ene ili dok njihovo dijete ne navr�i godinu dana �ivota.

�lanak 43.

Sud �e razvesti brak:

1. ako utvrdi da su bra�ni odnosi te�ko i trajno poreme�eni, ili

2. ako je od prestanka bra�ne zajednice protekla godina dana, ili

3. ako oba bra�na druga sporazumno zahtijevaju razvod braka.

3. Posredovanje prije razvoda braka

�lanak 44.

Postupak posredovanja provodi se kad se postupak radi razvoda braka pokre�e tu�bom ili sporazumnim zahtjevom, a bra�ni drugovi imaju maloljetnu zajedni�ku ili posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti.

�lanak 45.

(1) Postupak posredovanja ne provodi se ako su jedan ili oba bra�na druga li�eni poslovne sposobnosti, osim ako sud utvrdi da su sposobni shvatiti zna�enje braka i obveza koje iz njega proizlaze.

(2) Postupak posredovanja ne provodi se ako je jednom ili oba bra�na druga nepoznato boravi�te najmanje �est mjeseci.

(3) Postupak posredovanja ne provodi se ako jedan ili oba bra�na druga �ive u inozemstvu.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga �lanka, postupak posredovanja �e se provesti ako bra�ni drugovi imaju maloljetnu zajedni�ku ili posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti ako sud ocijeni da nema ve�ih te�ko�a da bra�ni drugovi sudjeluju u postupku posredovanja.

�lanak 46.

(1) Kad sud primi tu�bu ili sporazumni zahtjev iz �lanka 44. ovoga Zakona na prvom ro�i�tu zatra�it �e od bra�nih drugova da odmah izjave kojem se centru za socijalnu skrb, savjetovali�tu za brak i obitelj ili osobi ovla�tenoj za pru�anje stru�ne pomo�i (posredovatelju) �ele obratiti radi poku�aja uklanjanja bra�nih nesuglasica odnosno dogovora o ure�enju pravnih posljedica razvoda braka.

(2) Sud �e ispitati stranke da li postoji sporazum o tome s kojim �e roditeljem dijete �ivjeti, o njegovim susretima i dru�enju s drugim roditeljem, odnosno o smje�taju djeteta tijekom trajanja parnice za razvod braka.

(3) Ako se bra�ni drugovi nisu sporazumjeli pred kim �e se postupak posredovanja provesti, sud �e po slu�benoj du�nosti donijeti odluku o izboru posredovatelja.

(4) Sud �e u slu�ajevima iz stavka 1. i 3. ovoga �lanka bez odgode donijeti odluku pred kim �e se postupak posredovanja provesti i dostaviti je posredovatelju. Protiv odluke iz stavka 3. ovoga �lanka nije dopu�tena posebna �alba.

(5) Bra�ni drugovi du�ni su u roku od petnaest dana od dana dono�enja odluke iz stavka 4. ovoga �lanka pokrenuti postupak posredovanja.

�lanak 47.

(1) Ustanova ili pojedinac koji provodi posredovanje pozvat �e bra�ne drugove, po pravilima o osobnoj dostavi, da osobno bez punomo�nika sudjeluju u postupku.

(2) Ako se pozivu na posredovanje ne odazove tu�itelj, odnosno oba bra�na druga koji su podnijeli sporazumni zahtjev i ne opravdaju svoj izostanak posredovatelj �e odmah o tome pisano obavijestiti sud.

(3) Ako bra�ni drugovi odustanu od postupka posredovanja posredovatelj �e odmah o tome pisano obavijestiti sud.

(4) U slu�aju iz stavka 2. i 3. ovoga �lanka smatra se da je tu�ba ili sporazumni zahtjev za razvod braka povu�en.

�lanak 48.

(1) Posredovatelj �e o uzrocima koji su doveli do poreme�enosti bra�nih odnosa ispitati stranke te nastojati da se ti uzroci otklone i bra�ni drugovi pomire.

(2) Posredovatelj �e upoznati bra�ne drugove s pravnim i s psihosocijalnim posljedicama razvoda braka.

�lanak 49.

(1) Posredovatelj je du�an u roku od tri mjeseca od primitka odluke suda iz �lanka 46. stavak 3. provesti i okon�ati postupak posredovanja.

(2) Posredovatelj je du�an stru�no mi�ljenje dostaviti bra�nim drugovima po pravilima o osobnoj dostavi u roku od petnaest dana od okon�anja postupka posredovanja.

�lanak 50.

(1) Ustanova ili pojedinac koji je proveo posredovanje dostavit �e stru�no mi�ljenje i centru za socijalnu skrb ako bra�ni drugovi imaju maloljetnu zajedni�ku ili posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti.

(2) Stru�no mi�ljenje dostavlja se centru za socijalnu skrb koji nije provodio postupak, prema prebivali�tu roditelja s kojim djeca �ive.

(3) Ako djeca �ive odvojeno od oba roditelja stru�no mi�ljenje dostavlja se centru za socijalnu skrb na podru�ju kojeg je sjedi�te tijela koje je odlu�ilo o smje�taju djeteta. Ako je dijete smje�teno bez odluke nadle�nog tijela stru�no mi�ljenje dostavlja se centru za socijalnu skrb boravi�ta djeteta.

(4) Centar za socijalnu skrb du�an je odmah razmotriti stru�no mi�ljenje i poduzeti potrebne mjere za za�titu dobrobiti djeteta.

�lanak 51.

Ako bra�ni drugovi ne dostave stru�no mi�ljenje sudu u roku od godine dana od dostave odluke suda iz �lanka 46. ovoga Zakona, smatrat �e se da je tu�ba odnosno sporazumni zahtjev za razvod braka povu�en.

�lanak 52.

(1) Ministar nadle�an za poslove pravosu�a propisat �e na�in vo�enja o�evidnika i dokumentacije u svezi s poslovima suda u podru�ju braka i odnosa u braku.

(2) Ministar nadle�an za poslove socijalne skrbi propisat �e na�in vo�enja o�evidnika i dokumentacije u svezi s poslovima centra za socijalnu skrb u podru�ju braka i odnosa u braku.

(3) Ministar nadle�an za poslove socijalne skrbi propisat �e uvjete koje mora ispunjavati pravna ili fizi�ka osoba iz �lanka 46. stavka 1. da bi bila ovla�tena za pru�anje stru�ne pomo�i u postupku posredovanja.

(4) Ministar nadle�an za poslove socijalne skrbi dostavit �e popis ovla�tenih posredovatelja ministru nadle�nom za poslove pravosu�a radi vo�enja o�evidnika o posredovateljima.

(5) Ministar nadle�an za poslove socijalne skrbi propisat �e osnovne elemente koje mora sadr�avati stru�no mi�ljenje u postupku posredovanja.

Tre�i dio

RODITELJI I DJECA

I. MAJ�INSTVO I O�INSTVO

�lanak 53.

Djetetovom majkom smatra se �ena koja ga je rodila.

�lanak 54.

Djetetovim ocem smatra se maj�in mu� ako je dijete ro�eno za vrijeme trajanja braka ili tijekom tristo dana od prestanka braka.

�lanak 55.

Ako se maj�instvo ili o�instvo ne mo�e odrediti prema �lanku 53. i 54. ovoga Zakona, utvr�uje se priznanjem roditelja ili sudskom odlukom.

1. Priznanje maj�instva i o�instva

�lanak 56.

(1) Maj�instvo i o�instvo mo�e se priznati na zapisnik pred mati�arom, centrom za socijalnu skrb ili sudom. Navedena tijela du�na su bez odgode dostaviti primjerak zapisnika mati�aru nadle�nom za upis djeteta u maticu ro�enih.

(2) Maj�instvo i o�instvo mo�e se priznati i u oporuci.

�lanak 57.

(1) Maj�instvo i o�instvo mo�e priznati maloljetna osoba koja je navr�ila �esnaest godina ako je sposobna shvatiti zna�enje izjave o priznanju.

(2) Maj�instvo i o�instvo mo�e priznati osoba djelomi�no li�ena poslovne sposobnosti ako je sposobna shvatiti zna�enje priznanja, osim ako je odlukom o djelomi�nom li�enju poslovne sposobnosti odre�eno da ne mo�e davati izjave koje se ti�u osobnih stanja.

�lanak 58.

(1) Priznanje maj�instva i o�instva je neopozivo.

(2) Maj�instvo i o�instvo ne mo�e se priznati poslije djetetove smrti, osim ako to dijete ima potomstvo.

�lanak 59.

(1) Priznanje maj�instva upisat �e se u maticu ro�enih ako je centar za socijalnu skrb nadle�an prema mjestu djetetova ro�enja dao prethodnu suglasnost.

(2) Ako je dijete navr�ilo �etrnaest godina i sposobno je shvatiti zna�enje priznanja, potreban je i njegov pristanak na priznanje maj�instva. Dijete daje pristanak pred centrom za socijalnu skrb svojeg prebivali�ta, odnosno boravi�ta.

(3) Kad sastavi, odnosno primi zapisnik ili oporuku o priznanju maj�instva iz �lanka 56. ovoga Zakona, mati�ar nadle�an za upis djeteta u maticu ro�enih zatra�it �e odmah od centra za socijalnu skrb da u roku od trideset dana dostavi suglasnost, odnosno pristanak iz stavka 1. i 2. ovoga �lanka.

(4) Nakon �to pribavi suglasnost, odnosno pristanak propisan ovim Zakonom, mati�ar �e priznanje maj�instva upisati u maticu ro�enih.

�lanak 60.

Priznanje o�instva za�etog a jo� nero�enog djeteta, proizvodi pravni u�inak ako se dijete rodi �ivo.

�lanak 61.

(1) Za upis priznanja o�instva potreban je pristanak djetetove majke.

(2) Majka mo�e izjaviti pristanak pred tijelima iz �lanka 56. stavak 1. ovoga Zakona.

�lanak 62.

(1) Ako je dijete navr�ilo �etrnaest godina i sposobno je shvatiti zna�enje priznanja, potreban je i njegov pristanak na priznanje o�instva. Dijete daje pristanak pred centrom za socijalnu skrb svojeg prebivali�ta, odnosno boravi�ta.

(2) Ako je dijete mla�e od �etrnaest godina ili je starije od �etrnaest godina, ali nije sposobno shvatiti zna�enje priznanja, a majka vi�e nije �iva, progla�ena je umrlom, mla�a od �etrnaest godina, potpuno je li�ena poslovne sposobnosti ili je odlukom o djelomi�nom li�enju poslovne sposobnosti odre�eno da ne mo�e poduzimati radnje koje se ti�u osobnih stanja ili joj boravi�te nije poznato najmanje dva mjeseca, suglasnost na priznanje o�instva daje centar za socijalnu skrb.

�lanak 63.

(1) Kad primi izjavu ili zapisnik o priznanju o�instva, odnosno oporuku kojoj nije prilo�ena izjava majke o pristanku na priznanje o�instva mati�ar nadle�an za upis djeteta u maticu ro�enih odmah �e pozvati majku po propisima o obveznoj osobnoj dostavi da u roku petnaest dana dade izjavu.

(2) Ako je za upis priznanja o�instva potreban pristanak djeteta, odnosno suglasnost centra za socijalnu skrb, mati�ar �e od centra za socijalnu skrb prebivali�ta, odnosno boravi�ta djeteta zatra�iti da u roku od petnaest dana dostavi izjavu djeteta, odnosno suglasnost centra za socijalnu skrb.

�lanak 64.

Centar za socijalnu skrb �e po isteku roka iz �lanka 59. i 63. ovoga Zakona osobu koja je priznala maj�instvo, odnosno o�instvo obavijestiti jesu li pribavljeni propisani pristanci, odnosno suglasnost.

�lanak 65.

(1) Ako prilikom upisa djeteta u maticu ro�enih nema podataka o djetetovom ocu, mati�ar �e upoznati majku s pravom djeteta da zna tko mu je otac i s postupcima koji se mogu poduzeti radi ostvarivanja toga prava.

(2) Majka mo�e mati�aru izjaviti na zapisnik koga smatra djetetovim ocem.

(3) Maj�ina izjava iz stavka 2. ovoga �lanka smatra se njezinim pristankom na priznanje o�instva.

�lanak 66.

Ako je mati�ar upisao dijete u maticu ro�enih bez podataka o djetetovom ocu, o tome �e odmah obavijestiti centar za socijalnu skrb prebivali�ta, odnosno boravi�ta majke i dostaviti primjerak zapisnika o maj�inoj izjavi iz �lanka 65. stavak 2. ovoga Zakona.

�lanak 67.

(1) Centar za socijalnu skrb �e u roku od petnaest dana od primitka obavijesti iz �lanka 66. ovoga Zakona, pozvati majku da izjavi koga smatra djetetovim ocem, osim ako je to u�inila pred mati�arom.

(2) Majku �e se upozoriti da bi radi dobrobiti djeteta trebala imenovati osobu koju smatra ocem.

(3) Maj�ina izjava pred centrom za socijalnu skrb o tome koga smatra djetetovim ocem ima zna�enje njezina pristanka na priznanje o�instva.

�lanak 68.

(1) Kad primi maj�inu izjavu iz �lanka 67. ovoga Zakona, centar za socijalnu skrb �e u roku od petnaest dana, po propisima o obveznoj osobnoj dostavi, pozvati imenovanu osobu.

(2) Ako se pozvani odazove, centar za socijalnu skrb predo�it �e mu izjavu majke da njega smatra djetetovim ocem i upoznati ga sa zakonskim odredbama o utvr�ivanju o�instva.

�lanak 69.

Ako pozvani prizna o�instvo, centar za socijalnu skrb odmah �e primjerak zapisnika o maj�inoj izjavi koga smatra djetetovim ocem i primjerak zapisnika o priznanju o�instva dostaviti mati�aru radi upisa o�instva u maticu ro�enih.

�lanak 70.

Ako se u postupku propisanom �lankom 66. do 68. ovoga Zakona o�instvo nije utvrdilo priznanjem, centar za socijalnu skrb �e o tome obavijestiti majku i upoznati je sa zakonskim odredbama o utvr�ivanju o�instva sudskom odlukom.

2. Utvr�ivanje maj�instva i o�instva sudskom odlukom

�lanak 71.

(1) Tu�bu radi utvr�ivanja maj�instva ili o�instva mo�e podnijeti dijete do navr�ene dvadeset i pete godine �ivota.

(2) Ako je dijete maloljetno ili je potpuno li�eno poslovne sposobnosti ili je odlukom o djelomi�nom li�enju poslovne sposobnosti odre�eno da ne mo�e poduzimati radnje koje se ti�u osobnih stanja, tu�bu u njegovo ime mo�e podnijeti osoba koja ga po zakonu zastupa.

�lanak 72.

(1) �ena koja sebe smatra majkom mo�e podnijeti tu�bu radi utvr�ivanja maj�instva do navr�ene osamnaeste godine �ivota djeteta.

(2) Tu�bu radi utvr�ivanja o�instva mo�e podnijeti majka do navr�ene osamnaeste godine �ivota djeteta.

(3) Tu�bu radi utvr�ivanja o�instva mo�e podnijeti mu�karac koji sebe smatra ocem djeteta u roku od godine dana od primitka obavijesti da nije pribavljen pristanak odnosno suglasnost iz �lanka 61. i 62. ovoga Zakona, a najkasnije do navr�ene osamnaeste godine �ivota djeteta.

�lanak 73.

Tu�bu radi utvr�ivanja maj�instva ili o�instva mo�e podnijeti centar za socijalnu skrb do navr�ene osamnaeste godine �ivota djeteta.

�lanak 74.

(1) Ako osoba, za koju se tvrdi da je majka, odnosno otac djeteta nije �iva, tu�ba radi utvr�ivanja maj�instva, odnosno o�instva podnosi se protiv njezinih nasljednika.

(2) Tu�ba iz stavka 1. ovoga �lanka mo�e se podnijeti u roku od godine dana od smrti osobe za koju se tvrdi da je majka, odnosno otac djeteta ili u roku od �est mjeseci od pravomo�nosti odluke o naslje�ivanju.

3. Osporavanje maj�instva i o�instva

�lanak 75.

(1) Dijete mo�e osporavati maj�instvo, odnosno o�instvo osobi koja je upisana u maticu ro�enih kao njegov roditelj.

(2) Tu�bu iz stavka 1. ovoga �lanka dijete mo�e podnijeti do navr�ene dvadeset i pete godine �ivota.

(3) Ako je dijete maloljetno ili kad roditelji nad njim imaju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti, tu�bu u njegovo ime podnosi poseban skrbnik postavljen za tu parnicu, kojeg imenuje centar za socijalnu skrb.

(4) Tu�bu iz stavka 1. ovoga �lanka mo�e za osobu potpuno li�enu poslovne sposobnosti i osobu za koju je odlukom o djelomi�nom li�enju poslovne sposobnosti odre�eno da ne mo�e poduzimati radnje koje se ti�u osobnih stanja, podnijeti njegov skrbnik uz prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb.

�lanak 76.

(1) �ena koja je upisana u maticu ro�enih kao djetetova majka mo�e osporavati svoje maj�instvo.

(2) Tu�ba iz stavka 1. ovoga �lanka mo�e se podnijeti u roku od �est mjeseci od saznanja za �injenicu koja isklju�uje njezino maj�instvo, a najkasnije do navr�ene sedme godine �ivota djeteta.

�lanak 77.

(1) �ena koja sebe smatra djetetovom majkom mo�e osporavati maj�instvo �eni koja je upisana u maticu ro�enih kao majka, ako istovremeno tra�i da se utvrdi njezino maj�instvo.

(2) Tu�ba iz stavka 1. ovoga �lanka mo�e se podnijeti u roku od �est mjeseci od saznanja da je ona majka tog djeteta, a najkasnije do navr�ene sedme godine �ivota djeteta.

(3) U postupku iz stavka 1. ovoga �lanka sud �e, prije nego zapo�ne raspravljati i odlu�ivati o zahtjevu radi osporavanja maj�instva odrediti, na tro�ak tu�iteljice, izvo�enje dokaza medicinskim vje�ta�enjem sukladno postignu�ima suvremene medicinske znanosti radi utvr�ivanja maj�instva tu�iteljice.

(4) Ako iz medicinskog vje�ta�enja proizlazi da tu�iteljica nije majka djeteta kojem osporava maj�instvo, sud �e rje�enjem odbiti tu�beni zahtjev u cijelosti.

(5) Sud �e nastaviti raspravljati i odlu�ivati o zahtjevima radi osporavanja i utvr�ivanja maj�instva ako iz medicinskog vje�ta�enja proizlazi da je tu�iteljica majka djeteta kojemu je osporila maj�instvo.

(6) Sud �e odluku o oba zahtjeva donijeti u jednoj presudi.

�lanak 78.

Pravomo�nom odlukom o osporavanju maj�instva smatra se osporenim i o�instvo maj�ina mu�a odnosno mu�karca �ije je o�instvo utvr�eno priznanjem.

�lanak 79.

(1) Maj�in mu� mo�e osporavati o�instvo djeteta ro�enog za vrijeme trajanja braka ili tijekom tristo dana od prestanka braka ako smatra da on nije otac. Ako je mu� potpuno li�en poslovne sposobnosti ili je odlukom o djelomi�nom li�enju poslovne sposobnosti odre�eno da ne mo�e poduzimati radnje koje se ti�u osobnih stanja, tu�bu radi osporavanja o�instva mo�e podnijeti njegov skrbnik uz prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb.

(2) Tu�ba iz stavka 1. ovoga �lanka mo�e se podnijeti u roku od �est mjeseci od dana saznanja za �injenicu koja dovodi u sumnju istinitost upisanog o�instva, ali najkasnije do navr�ene sedme godine �ivota djeteta.

�lanak 80.

Osobe s pravnim interesom mogu nastaviti postupak osporavanja maj�instva ili o�instva u roku od �est mjeseci od smrti majke ili oca koji su pokrenuli postupak ili u roku od mjesec dana od pravomo�nosti odluke o naslje�ivanju.

�lanak 81.

(1) Majka mo�e osporavati o�instvo djeteta ro�enog za vrijeme trajanja braka ili tijekom tristo dana od prestanka braka. Ako je majka potpuno li�ena poslovne sposobnosti ili je odlukom o djelomi�nom li�enju poslovne sposobnosti odre�eno da ne mo�e poduzimati radnje koje se ti�u osobnih stanja, tu�bu radi osporavanja o�instva mo�e podnijeti njezin skrbnik uz prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb.

(2) Tu�ba iz stavka 1. ovoga �lanka mo�e se podnijeti u roku od �est mjeseci od ro�enja djeteta.

�lanak 82.

(1) Mu�karac koji je priznao o�instvo, a kasnije sazna za �injenicu koja isklju�uje njegovo o�instvo, mo�e tu�bom osporavati svoje o�instvo u roku od �est mjeseci od dana saznanja za tu �injenicu, ali najkasnije do navr�ene sedme godine �ivota djeteta.

(2) Mu�karac koji je pod prisilom priznao o�instvo djeteta za koje tvrdi da ne potje�e od njega mo�e tu�bom osporavati svoje o�instvo u roku od �est mjeseci od priznanja, a najkasnije do sedme godine �ivota djeteta.

�lanak 83.

(1) Mu�karac koji sebe smatra ocem djeteta mo�e tu�bom osporavati o�instvo osobi koja je to dijete priznala za svoje, ako istovremeno tra�i da se utvrdi njegovo o�instvo.

(2) Tu�ba se mo�e podnijeti u roku od godine dana od upisa priznanja o�instva u maticu ro�enih.

(3) U postupku iz stavka 1. ovoga �lanka sud �e, prije nego zapo�ne raspravljati i odlu�ivati o zahtjevu radi osporavanja o�instva odrediti, na tro�ak tu�itelja, izvo�enje dokaza medicinskim vje�ta�enjem sukladno postignu�ima suvremene medicinske znanosti radi utvr�ivanja o�instva tu�itelja.

(4) Ako iz medicinskog vje�ta�enja proizlazi da tu�itelj nije otac djeteta kojem osporava o�instvo, sud �e rje�enjem odbiti tu�beni zahtjev u cijelosti.

(5) Sud �e nastaviti raspravljati i odlu�ivati o zahtjevima radi osporavanja i utvr�ivanja o�instva ako iz medicinskog vje�ta�enja proizlazi da je tu�itelj otac djeteta kojemu je osporio o�instvo.

(6) Sud �e odluku o oba zahtjeva donijeti u jednoj presudi.

�lanak 84.

(1) Ako je maj�instvo, odnosno o�instvo utvr�eno odlukom suda, osporavanje nije dopu�teno.

(2) Osporavanje maj�instva, odnosno o�instva nije dopu�teno poslije djetetove smrti.

4. Posebne odredbe o maj�instvu i o�instvu djeteta za�etog uz medicinsku pomo�

�lanak 85.

Nije dopu�teno u sudskom postupku utvr�ivati ili osporavati maj�instvo, odnosno o�instvo djeteta koje je za�eto u postupku oplodnje uz medicinsku pomo� i suglasnost donatora.

�lanak 86.

(1) Iznimno, maj�in mu� mo�e osporavati o�instvo djeteta ro�enog za vrijeme trajanja braka ili tijekom tristo dana od prestanka braka, ako je dijete za�eto uz medicinsku pomo� sjemenom druge osobe bez pisanog mu�eva pristanka.

(2) �ena koja je dijete rodila, koje je za�eto jajnom stanicom druge �ene, ima pravo osporavati maj�instvo ako je do oplodnje uz medicinsku pomo� do�lo bez njezinog pisanog pristanka.

(3) �ena �ijom jajnom stanicom je dijete za�eto bez njezinog pisanog pristanka ima pravo osporavati maj�instvo �eni koja ga je rodila ako istovremeno tra�i da se utvrdi njezino maj�instvo.

(4) Tu�ba radi osporavanja maj�instva, odnosno o�instva mo�e se podnijeti u roku od �est mjeseci od dana saznanja da je do za�e�a do�lo na na�in iz stavka 1., 2. i 3. ovoga �lanka, a najkasnije do navr�ene sedme godine �ivota djeteta.

(5) Ako su osobe iz stavka 1., 2. i 3. ovoga �lanka saznale prije ro�enja djeteta da je do�lo do za�e�a tu�bu radi osporavanja maj�instva, odnosno o�instva mogu podnijeti u roku od �est mjeseci od dana ro�enja djeteta.

II. PRAVA I DU�NOSTI U ODNOSIMA RODITELJA
I DJECE

1. Djetetova prava i du�nosti

�lanak 87.

(1) Dijete ima pravo na skrb za zdravlje i �ivot.

(2) Dijete ima pravo na sigurnost i odgoj u obitelji primjeren svojim tjelesnim, umnim i osje�ajnim potrebama.

(3) Dijete ima pravo na �ivot sa svojim roditeljima, u skladu sa svojom dobrobiti. Ako �ivi odvojeno od jednog ili oba roditelja, dijete ima pravo na susrete i dru�enje s roditeljima.

(4) Dijete ima pravo na izbor obrazovanja i zanimanja i pravo na zapo�ljavanje u skladu sa svojim sposobnostima i svojom dobrobiti.

�lanak 88.

Roditelji i ostali �lanovi obitelji ne smiju dijete podvrgavati poni�avaju�im postupcima, du�evnom ni tjelesnom nasilju, odnosno zlostavljanju.

�lanak 89.

(1) Dijete ima pravo tra�iti za�titu svojih prava pred nadle�nim tijelima koja su o tome du�na obavijestiti centar za socijalnu skrb.

(2) Dijete ima pravo na posebnog skrbnika u slu�ajevima odre�enim ovim Zakonom.

(3) Posebnog skrbnika imenuje centar za socijalnu skrb za slu�ajeve kad o povredi djetetovog prava odlu�uje drugo tijelo, a sud kad je dono�enje odluke o djetetovom pravu u nadle�nosti centra za socijalnu skrb.

(4) Poseban skrbnik du�an je podnijeti izvje��e o zastupanju djeteta na zahtjev i u roku kojeg odre�uje tijelo koje ga je imenovalo.

(5) U postupcima u kojima se odlu�uje o nekom djetetovom pravu ili interesu, dijete ima pravo na prikladan na�in saznati va�ne okolnosti slu�aja, dobiti savjet i izraziti svoje mi�ljenje te biti obavije�teno o mogu�im posljedicama uva�avanja njegova mi�ljenja. Mi�ljenje se uzima u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelosti.

�lanak 90.

Dijete je du�no po�tovati svoje roditelje i pomagati im, te biti obzirno prema �lanovima obitelji.

2. Roditeljska skrb

�lanak 91.

(1) Roditeljsku skrb �ine odgovornosti, du�nosti i prava roditelja, s ciljem za�tite dobrobiti djeteta, osobnih i imovinskih interesa.

(2) Roditelj se ne mo�e odre�i roditeljske skrbi.

(3) Roditeljska skrb mo�e se ograni�iti ili oduzeti samo odlukom nadle�nih tijela iz razloga i na na�in propisan ovim Zakonom.

�lanak 92.

(1) Roditelji su du�ni skrbiti o �ivotu i zdravlju djeteta i omogu�iti mu kori�tenje mjera za unaprje�enje, �uvanje i vra�anje zdravlja, sukladno propisima iz podru�ja zdravstva i zahtjevima medicinske znanosti.

(2) Roditelj je du�an �tititi dijete od poni�avaju�ih postupaka i tjelesnog ka�njavanja drugih osoba.

�lanak 93.

(1) Roditelji imaju du�nost i pravo odgajati dijete kao slobodnu, humanu, domoljubnu, moralnu, marljivu, osje�ajnu i odgovornu osobu, po�tuju�i na�ela ravnopravnosti spolova, kako bi bila pripremljena za skladan obiteljski i dru�tveni �ivot s pozitivnim odnosom prema prirodi.

(2) Odgoj djeteta mora biti u skladu s njegovom dobi i zrelosti, te s pravom djeteta na slobodu savjesti, vjerskog i drugog uvjerenja.

�lanak 94.

(1) Roditelji su du�ni �uvati i njegovati dijete i skrbiti za njegove potrebe.

(2) Roditelji ne smiju dijete pred�kolske dobi ostaviti bez nadzora odrasle osobe.

�lanak 95.

(1) Radi dobrobiti djeteta, a u skladu s njegovom dobi i zrelosti, roditelji imaju pravo i du�nost nadzirati ga u njegovu dru�enju s drugim osobama.

(2) Roditelji imaju pravo i du�nost djetetu mla�em od �esnaest godina �ivota zabraniti no�ne izlaske bez svoje pratnje ili pratnje druge odrasle osobe u koju imaju povjerenje.

(3) No�nim izlaskom smatra se vrijeme od 23 do 5 sati.

�lanak 96.

(1) Roditelji su du�ni brinuti se o redovitom obveznom �kolovanju djeteta.

(2) Roditelji su du�ni brinuti se prema svojim mogu�nostima i o daljnjem obrazovanju djeteta.

(3) Du�nost je roditelja odazivati se sastancima u svezi s odgojem i obrazovanjem djeteta.

(4) Roditelji imaju du�nost brinuti se o svestranom obrazovanju svoga djeteta i poticati njegove umjetni�ke, tehni�ke, �portske i druge interese.

�lanak 97.

Pravo je roditelja da �ive sa svojim djetetom, osim ako je to suprotno dobrobiti djeteta.

�lanak 98.

(1) Roditelji imaju du�nost i pravo zastupati svoje dijete i za njega sklapati pravne poslove, osim ako je ovim Zakonom druk�ije odre�eno.

(2) Uzdr�avanje djeteta du�nost je i pravo roditelja.

(3) Roditelji imaju du�nost i pravo u skladu s odredbama ovoga Zakona upravljati imovinom svoga djeteta do njegove punoljetnosti.

�lanak 99.

(1) Roditelji bez obzira �ive li zajedno ili odvojeno ravnopravno, zajedni�ki i sporazumno skrbe o djetetu, osim ako je ovim Zakonom druk�ije odre�eno.

(2) Samo jedan roditelj skrbi o djetetu ako je drugi umro, progla�en umrlim, li�en roditeljske skrbi, li�en potpuno poslovne sposobnosti, djelomice li�en poslovne sposobnosti u odnosu na roditeljsku skrb ili je sprije�en.

�lanak 100.

(1) Ako roditelji ne �ive u obiteljskoj zajednici, sud �e odlu�iti s kojim �e roditeljem dijete �ivjeti te odrediti na�in i vrijeme susreta i dru�enja djeteta s drugim roditeljem.

(2) Radi za�tite dobrobiti djeteta susreti i dru�enje djeteta s roditeljem koji ne �ivi s djetetom mogu se ograni�iti ili zabraniti, a prema okolnostima slu�aja sud mo�e odrediti osobu u �ijoj �e se nazo�nosti odr�avati susreti i dru�enje.

(3) Na zahtjev suda centar za socijalnu skrb predlo�it �e osobu iz stavka 2. ovoga �lanka, na koju se na odgovaraju�i na�in primjenjuju odredbe iz �lanka 110. stavka 5. do 7. ovoga Zakona.

(4) Sud mo�e odlu�iti da pojedine du�nosti obavlja roditelj s kojim dijete ne �ivi, primjerice brinuti se o zdravlju djeteta, �kolovanju, izvan�kolskim aktivnostima, nekim poslovima zastupanja djeteta ili upravljanja njegovom imovinom i o drugome.

(5) U postupku dono�enja odluke iz stavka 1. i 2. ovoga �lanka sud �e uva�iti sporazum roditelja, ako nije protivan dobrobiti djeteta.

(6) Odluku o prestanku ograni�enja ili zabrane susreta i dru�enja sud �e donijeti na prijedlog centra za socijalnu skrb, roditelja ili djeteta.

�lanak 101.

Ako se roditelji ne mogu sporazumjeti o ostvarivanju sadr�aja roditeljske skrbi ili o ostvarivanju djetetovih prava, sud �e u izvanparni�nom postupku na prijedlog roditelja, centra za socijalnu skrb prebivali�ta djeteta ili djeteta donijeti odluku radi za�tite dobrobiti djeteta.

�lanak 102.

Sud �e na prijedlog roditelja, djeteta ili centra za socijalnu skrb, ako to zahtijevaju bitno promijenjene okolnosti donijeti novu odluku s kojim �e roditeljem dijete �ivjeti te o susretima i dru�enju djeteta s drugim roditeljem, a po potrebi i o drugim sadr�ajima roditeljske skrbi.

�lanak 103.

(1) Centar za socijalnu skrb �e odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana saznanja da su oba roditelja odsutna, sprije�ena ili iz zdravstvenih ili sli�nih razloga nesposobna skrbiti o djetetu, a nisu ga povjerili na �uvanje i odgoj osobi koja ispunjava propisane pretpostavke za skrbnika, povjeriti dijete i bez pristanka roditelja na �uvanje i odgoj drugoj osobi, domu za djecu ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi.

(2) Odluka iz stavka 1. ovoga �lanka mo�e trajati najdulje 60 dana.

(3) �alba na odluku iz stavka 1. ovoga �lanka ne odga�a njezinu ovrhu.

(4) Ako centar za socijalnu skrb ocijeni da okolnosti iz stavka 1. traju i po isteku roka iz stavka 2. ovoga �lanka donijet �e odmah odluku o stavljanju djeteta pod skrbni�tvo.

(5) Ako roditelji zatra�e predaju djeteta i dono�enje odluke o prestanku skrbni�tva, a centar za socijalnu skrb smatra da to nije u interesu djeteta, predlo�it �e sudu dono�enje mjere za za�titu dobrobiti djeteta.

(6) Ako centar za socijalnu skrb u roku od petnaest dana od zahtjeva roditelja ne pokrene postupak pred sudom, roditelji mogu zahtjev za predaju djeteta uputiti sudu.

�lanak 104.

Oba roditelja ili roditelj koji sam skrbi o djetetu mogu �uvanje i odgoj djeteta privremeno povjeriti osobi koja ispunjava pretpostavke propisane za skrbnika, a ustanovi socijalne skrbi ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi samo uz odluku centra za socijalnu skrb.

�lanak 105.

Ako roditelj s kojim je dijete �ivjelo umre, sud �e u izvanparni�nom postupku na prijedlog drugog roditelja, djeteta ili centra za socijalnu skrb bez odgode odlu�iti o daljnjoj skrbi o djetetu.

�lanak 106.

Ako se dijete nalazi bez pravne osnove kod druge osobe koja odbija predati dijete, sud �e u izvanparni�nom postupku na prijedlog roditelja, djeteta ili centra za socijalnu skrb bez odgode odlu�iti o oduzimanju djeteta takvoj osobi.

�lanak 107.

(1) Sud �e u izvanparni�nom postupku na prijedlog bake ili djeda, odnosno djeteta, donijeti odluku o susretima i dru�enju unuka s bakom, odnosno djedom, uzimaju�i u obzir dobrobit djeteta.

(2) Sud �e u izvanparni�nom postupku na prijedlog sestre ili brata, odnosno polusestre ili polubrata, donijeti odluku o susretima i dru�enju s maloljetnom sestrom ili bratom, odnosno polusestrom ili polubratom, uzimaju�i u obzir dobrobit djeteta.

(3) Ako je predlagatelj iz stavka 2. ovoga �lanka maloljetan prijedlog �e u njegovo ime podnijeti njegov zakonski zastupnik ili centar za socijalnu skrb.

3. Mjere za za�titu prava i dobrobiti djeteta

�lanak 108.

(1) Svatko je du�an obavijestiti centar za socijalnu skrb o kr�enju djetetovih prava, a posebice o svim oblicima tjelesnog ili du�evnog nasilja, spolne zloporabe, zanemarivanja ili nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja djeteta.

(2) Centar za socijalnu skrb du�an je odmah po primitku obavijesti iz stavka 1. ovoga �lanka ispitati slu�aj i poduzeti mjere za za�titu djetetovih prava.

(3) Ako je centar za socijalnu skrb obavijest iz stavka 1. ovoga �lanka primio od drugog tijela ili ustanove, du�an je o poduzetom izvijestiti to tijelo ili ustanovu.

(4) Sud pred kojim se vodi prekr�ajni ili kazneni postupak u vezi s povredom nekog djetetovog prava du�an je o pokretanju postupka obavijestiti centar za socijalnu skrb i sud koji je nadle�an za izricanje mjera za za�titu prava i dobrobiti djeteta.

(5) Pravomo�nu odluku donesenu u postupku iz stavka 4. ovoga �lanka sud �e dostaviti centru i sudu koji je nadle�an za izricanje mjera za za�titu prava i dobrobiti djeteta.

�lanak 109.

Centar za socijalnu skrb upozorit �e roditelje na pogre�ke i propuste u skrbi i odgoju djeteta i pomo�i im da te pogre�ke i propuste uklone, a mo�e ih uputiti u savjetovali�te ili �kolu za roditelje.

�lanak 110.

(1) Centar za socijalnu skrb odredit �e nadzor nad izvr�avanjem roditeljske skrbi kad su pogre�ke i propusti u skrbi o djetetu vi�evrsni ili u�estali ili kad je roditeljima potrebna posebna pomo� u odgoju djeteta.

(2) Odlukom o nadzoru odredit �e se program nadzora nad roditeljima i djetetom te imenovati osoba koja �e program provoditi.

(3) Program nadzora mo�e sadr�avati upu�ivanje djeteta u dom za djecu u poludnevni ili dnevni smje�taj, upu�ivanje roditelja i djeteta u zdravstvene i druge ustanove radi lije�enja i druge stru�ne pomo�i.

(4) Nadzor se odre�uje u najkra�em trajanju od �est mjeseci. Osoba koja provodi program nadzora podnosi centru za socijalnu skrb izvje��e najmanje jedanput u dva mjeseca, a na zahtjev centra za socijalnu skrb i �e��e.

(5) Osoba koja provodi nadzor nad roditeljskom skrbi mora ispunjavati pretpostavke za skrbnika, a ne mo�e biti srodnik u ravnoj lozi ni pobo�noj do drugog stupnja.

(6) Osoba koja provodi nadzor nad roditeljskom skrbi ima pravo na mjese�nu naknadu kao i naknadu opravdanih tro�kova na teret sredstava socijalne skrbi. Slu�benik centra za socijalnu skrb ima pravo na mjese�nu naknadu kad nadzor nad ostvarivanjem roditeljske skrbi, uz posebno odobrenje ravnatelja, provodi izvan uredovnog vremena.

(7) Ministar nadle�an za poslove socijalne skrbi propisat �e visinu iznosa i na�in isplate naknade za provo�enje nadzora nad roditeljskom skrbi.

�lanak 111.

(1) Sud �e u izvanparni�nom postupku roditelju koji u ve�oj mjeri zanemaruje podizanje i odgoj djeteta ili postoji opasnost za pravilno podizanje djeteta, oduzeti pravo da �ivi sa svojim djetetom i odgaja ga, te �e dijete povjeriti na �uvanje i odgoj drugoj osobi, ustanovi ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi.

(2) Smatra se da roditelj u ve�oj mjeri zanemaruje podizanje, odgoj i obrazovanje djeteta primjerice ako ne skrbi dovoljno o prehrani, higijeni, odijevanju, medicinskoj pomo�i, redovitom poha�anju �kole, ne sprje�ava dijete u �tetnom dru�enju, zabranjenim no�nim izlascima, skitnji, prosja�enju ili kra�i.

(3) Roditelju koji nije pravodobno obavijestio nadle�ni centar za socijalnu skrb ili nije sam poduzeo ni�ta za za�titu djeteta od postupaka iz stavka 1. ovoga �lanka koje po�ini drugi roditelj ili �lanovi obiteljske zajednice, izre�i �e se mjera iz stavka 1. ovoga �lanka.

(4) Roditelju koji nije poduzeo ni�ta za za�titu djeteta od �tetnih postupaka drugih osoba izre�i �e se mjera iz stavka 1. ovoga �lanka.

�lanak 112.

Sud �e u izvanparni�nom postupku dijete kod kojeg je do�lo do poreme�aja u pona�anju povjeriti ustanovi za socijalnu skrb na �uvanje i odgoj, ako roditelji ili udomitelji nisu u mogu�nosti valjano odgajati dijete. Odluku o povjeravanju sud �e bez odgode dostaviti centru za socijalnu skrb radi dono�enja odluke o skrbi izvan vlastite obitelji.

�lanak 113.

(1) Sud �e o prijedlozima kojima su pokrenuti postupci iz �lanka 101., 102., 107., 111. i 112. ovoga Zakona odlu�iti bez odgode a najkasnije u roku od 60 dana od dana podno�enja prijedloga.

(2) Sud �e u odluci iz �lanka 111. i 112. ovoga Zakona odrediti na�in i vrijeme susreta i dru�enja djeteta s roditeljem, pri �emu �e na odgovaraju�i na�in primijeniti odredbu �lanka 100. ovoga Zakona.

(3) Mjere iz �lanka 111. i 112. ovoga Zakona izri�u se u trajanju do godine dana.

(4) Postupak za izricanje mjera iz �lanka 111. i 112. ovoga Zakona pokre�e sud po slu�benoj du�nosti, na prijedlog centra za socijalnu skrb ili djeteta.

(5) Izricanjem mjera iz �lanka 111. i 112. ovoga Zakona roditelju ne prestaje odgovornost i ostale du�nosti i prava roditelja prema djetetu.

(6) Prije isteka roka iz stavka 1. ovoga �lanka sud �e ispitati sve okolnosti slu�aja, te radi dobrobiti djeteta novom odlukom ponovno izre�i istu ili drugu mjeru za za�titu djeteta.

(7) �alba protiv odluka donesenih na temelju �lanka 110. do 112. ovoga Zakona ne odga�a njihovu ovrhu.

�lanak 114.

(1) Sud �e u izvanparni�nom postupku roditelja koji zlorabi ili grubo kr�i roditeljsku odgovornost, du�nosti i prava li�iti prava na roditeljsku skrb.

(2) Roditelj zlorabi ili grubo kr�i roditeljsku odgovornost, du�nosti i prava ako:

1. provodi tjelesno ili du�evno nasilje nad djetetom, uklju�uju�i izlo�enost nasilju me�u odraslim �lanovima obitelji,

2. spolno iskori�tava dijete,

3. izrabljuje dijete sile�i ga na pretjerani rad ili na rad koji nije primjeren njegovoj dobi,

4. djetetu dopu�ta u�ivanje alkoholnih pi�a, droge ili drugih opojnih sredstava,

5. navodi dijete na dru�tveno neprihvatljivo pona�anje,

6. je napustio dijete,

7. ne skrbi dulje od tri mjeseca o djetetu s kojim ne �ivi,

8. u roku godine dana ne stvori uvjete za zajedni�ki �ivot s djetetom s kojim ne �ivi, a da za to nema osobito opravdan razlog,

9. ne skrbi za osnovne �ivotne potrebe djeteta s kojim �ivi ili se ne pridr�ava mjera koje je radi za�tite prava i dobrobiti djeteta prethodno donijelo nadle�no tijelo,

10. na drugi na�in grubo zlorabi djetetova prava.

(3) Postupak za li�enje prava na roditeljsku skrb du�an je pokrenuti centar za socijalnu skrb �im sazna za okolnosti iz stavka 2 ovoga �lanka, a mo�e ga pokrenuti drugi roditelj, dijete ili sud po slu�benoj du�nosti.

(4) Pravo na roditeljsku skrb vratit �e se odlukom suda kad prestanu razlozi zbog kojih je to pravo oduzeto.

(5) Izvanparni�ni postupak iz stavka 4. ovoga �lanka mo�e pokrenuti roditelj kojem je to pravo oduzeto ili centar za socijalnu skrb.

(6) U slu�aju da je pokrenut postupak za li�enje roditeljske skrbi za oba ili jedinog roditelja centar za socijalnu skrb imenovat �e djetetu posebnog skrbnika.

(7) Na posebnog skrbnika iz stavka 6. ovoga �lanka odgovaraju�e �e se primjenjivati odredbe o skrbni�tvu za posebne slu�ajeve.

(8) Pravomo�na odluka o li�enju i vra�anju roditeljske skrbi dostavit �e se nadle�nom mati�aru radi upisa u maticu ro�enih djeteta i roditelja, ministarstvu nadle�nom za poslove pravosu�a radi vo�enja o�evidnika o osobama koje su li�ene roditeljske skrbi, a ako dijete ima neko pravo na nekretninama odluka �e se dostaviti i zemlji�noknji�nom odjelu op�inskog suda radi zabilje�be.

(9) Nakon punoljetnosti djeteta podaci o li�enju roditeljske skrbi ne iskazuju se u ispravama iz matice ro�enih djeteta.

�lanak 115.

Sud �e roditelju koji nije za�titio dijete od roditelja koji zlorabi roditeljske odgovornosti, du�nosti i prava, radi za�tite dobrobiti djeteta, izre�i mjeru iz �lanka 111. ili 114. ovoga Zakona, vode�i ra�una o okolnostima slu�aja.

�lanak 116.

(1) Sud mo�e u izvanparni�nom postupku zabraniti roditelju, baki ili djedu, sestri ili bratu, odnosno polusestri ili polubratu koji ne �ivi s djetetom da se neovla�teno pribli�ava djetetu na odre�enim mjestima ili na odre�enu udaljenost te da ga uznemirava.

(2) Postupak iz stavka 1. ovoga �lanka mo�e pokrenuti centar za socijalnu skrb, roditelj ili dijete.

(3) Sud �e o pokretanju postupka iz stavka 1. ovoga �lanka obavijestiti centar za socijalnu skrb i dostaviti mu odluku o zabrani pribli�avanja i uznemiravanja djeteta.

(4) Sud je du�an donijeti odluku u postupku iz stavka 1. ovoga �lanka bez odgode a najkasnije u roku od 60 dana od dana podno�enja prijedloga.

�lanak 117.

(1) Sud koji vodi postupak u svezi sa �lankom 111. ovoga Zakona mo�e odgoditi dono�enje ili ovrhu odluke, ako se roditelj na kojeg se odnosi primjena mjere obve�e da �e napustiti obiteljsku zajednicu u trajanju od petnaest dana, a da �e redovito dolaziti u savjetovali�te, �kolu za roditelje ili zdravstvenu ustanovu u koju je upu�en.

(2) Sud koji vodi postupak u svezi sa �lankom 116. ovoga Zakona mo�e odgoditi dono�enje ili ovrhu odluke, ako se roditelj, baka ili djed na kojeg se odnosi primjena mjere obve�e da �e redovito dolaziti u savjetovali�te, �kolu za roditelje ili zdravstvenu ustanovu u koju je upu�en.

(3) Odluka o odgodi opozvat �e se i postupak �e se nastaviti, ako se osobe iz stavka 1. i 2. ovoga �lanka ne pridr�avaju preuzetih obveza.

�lanak 118.

(1) Centar za socijalnu skrb mo�e u svako doba zahtijevati od roditelja polaganje ra�una o upravljanju djetetovom imovinom te o prihodima koje dijete ili obitelj ostvaruje za potrebe djeteta na temelju posebnih propisa.

(2) Centar za socijalnu skrb mo�e radi za�tite imovinskih interesa djeteta donijeti odluku da roditelji glede upravljanja djetetovom imovinom imaju polo�aj skrbnika, te odrediti da se dio djetetovih prihoda ili prihoda obitelji ostvarenih po posebnim propisima ne ispla�uju na ruke roditelja, nego da se tim prihodima podmiruju �ivotne potrebe obitelji, odnosno djeteta.

(3) Centar za socijalnu skrb mo�e radi za�tite imovinskih interesa djeteta zahtijevati da sud u izvanparni�nom postupku odredi mjere osiguranja na imovini roditelja.

4. Prestanak roditeljske skrbi

�lanak 119.

(1) Roditeljska skrb prestaje kad dijete stekne poslovnu sposobnost ili kad je posvojeno.

(2) Ako dijete posvoji ma�eha ili o�uh, roditeljska skrb ne prestaje roditelju koji je bra�ni drug posvojitelja.

�lanak 120.

(1) Poslovna sposobnost stje�e se punoljetno��u ili sklapanjem braka prije punoljetnosti.

(2) Punoljetna je osoba koja je navr�ila osamnaest godina �ivota.

(3) Poslovnu sposobnost mo�e ste�i i maloljetnik stariji od �esnaest godina koji je postao roditelj.

(4) Sud �e u izvanparni�nom postupku na prijedlog maloljetnika iz stavka 3. ovoga �lanka odlu�iti o stjecanju poslovne sposobnosti uzimaju�i u obzir njegovu du�evnu zrelost.

(5) U postupku iz stavka 4. ovoga �lanka sud �e saslu�ati roditelje maloljetnika koji je postao roditelj i pribaviti mi�ljenje centra za socijalnu skrb.

�lanak 121.

Radi za�tite prava i dobrobiti djeteta centar za socijalnu skrb �e djetetu postaviti posebnog skrbnika u slu�ajevima iz �lanka 111., 112. i 114. ovoga Zakona.

�lanak 122.

(1) Ministar nadle�an za poslove pravosu�a propisat �e na�in vo�enja o�evidnika i dokumentacije u svezi s poslovima suda u podru�ju primjene odredaba ovoga Zakona o roditeljima i djeci.

(2) Ministar nadle�an za poslove socijalne skrbi propisat �e na�in vo�enja o�evidnika i dokumentacije u svezi s poslovima centra za socijalnu skrb u podru�ju primjene odredaba ovoga Zakona o roditeljima i djeci.

�etvrti dio

POSVOJENJE

�lanak 123.

(1) Posvojenje je poseban oblik obiteljsko-pravnog zbrinjavanja i za�tite djece bez odgovaraju�e roditeljske skrbi koji posvojiteljima omogu�uje roditeljstvo.

(2) Posvojitelji posvojenjem stje�u pravo na roditeljsku skrb.

�lanak 124.

(1) U postupku posvojenja centar za socijalnu skrb upoznat �e posvojitelje s pravom djeteta da od posvojitelja dozna da je posvojeno.

(2) Centar za socijalnu skrb savjetovat �e posvojiteljima da ka�u djetetu najkasnije do sedme godine �ivota da je posvojeno, a ako je starije dobi, odmah nakon zasnivanja posvojenja.

I. PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE POSVOJENJA

�lanak 125.

(1) Posvojenje se mo�e zasnovati ako je u interesu djeteta.

(2) U postupku zasnivanja posvojenja procjenjuju se osobine posvojitelja u odnosu na dobrobit djeteta.

(3) Ne mo�e se posvojiti krvni srodnik u ravnoj lozi, brat odnosno sestra ni dijete maloljetnih roditelja.

(4) Iznimno, mo�e se posvojiti dijete maloljetnih roditelja nakon godinu dana od ro�enja djeteta, ako nema izgleda da �e se ono podizati u obitelji roditelja ili bake i djeda odnosno drugih bli�ih srodnika.

(5) Skrbnik ne mo�e posvojiti svoga �ti�enika dok ga du�nosti skrbnika ne razrije�i centar za socijalnu skrb.

�lanak 126.

(1) Posvojiti mo�e osoba u dobi od dvadeset jedne do trideset pet godina, starija od posvojenika najmanje osamnaest godina.

(2) Ako postoje osobito opravdani razlozi posvojitelj mo�e biti i osoba starija od trideset pet godina, ali dobna razlika izme�u posvojitelja i posvojenika ne smije biti ve�a od �etrdeset pet godina.

(3) Ako posvojitelji posvajaju sestre i bra�u, polusestre ili polubra�u, dovoljno je da jedan posvojitelj ispunjava dobnu pretpostavku samo za jedno dijete.

(4) Ako su posvojitelji posvojili dijete, a naknadno �ele posvojiti njegovu sestru, brata, polusestru ili polubrata, mogu ga posvojiti bez obzira na svoju dob.

�lanak 127.

(1) Posvojitelj mo�e biti hrvatski dr�avljanin.

(2) Iznimno posvojitelj mo�e biti i stranac ako je to od osobite koristi za dijete.

(3) Ako je posvojitelj stranac, posvojenje se mo�e zasnovati samo uz prethodno odobrenje ministarstva nadle�nog za poslove socijalne skrbi.

�lanak 128.

Posvojiti ne mo�e osoba:

1. koja je li�ena roditeljske skrbi,

2. koja je li�ena poslovne sposobnosti,

3. �ije dosada�nje pona�anje i osobine upu�uju na to da nije po�eljno povjeriti joj roditeljsku skrb o djetetu.

�lanak 129.

(1) Za posvojenje je potreban pristanak obaju ili jedinog roditelja djeteta, ako ovim Zakonom nije druk�ije odre�eno.

(2) Roditelj mo�e dati pristanak da njegovo dijete posvoji njemu poznati posvojitelj samo ako dijete posvaja ma�eha ili o�uh. Pristanak se daje na na�in propisan u �lanku 137. ovoga Zakona.

�lanak 130.

Za posvojenje nije potreban pristanak roditelja:

1. koji je li�en roditeljske skrbi,

2. koji je potpuno li�en poslovne sposobnosti,

3. koji je maloljetan, a nije sposoban shvatiti zna�enje posvojenja.

�lanak 131.

(1) Za posvojenje djeteta pod skrbni�tvom potrebno je mi�ljenje djetetova skrbnika, osim ako pristanak daje maloljetni roditelj.

(2) Ako je skrbnik osoba zaposlena u centru za socijalnu skrb, pristanak za posvojenje daje skrbnik za poseban slu�aj imenovan prema �lanku 172. ovoga Zakona.

�lanak 132.

(1) Posvojenje se mo�e zasnovati do osamnaeste godine �ivota djeteta.

(2) Odluka o posvojenju napu�tenog djeteta nepoznatog podrijetla mo�e se donijeti po isteku tri mjeseca od djetetova ro�enja ili napu�tanja djeteta.

�lanak 133.

(1) Dijete mogu posvojiti bra�ni drugovi zajedni�ki, jedan bra�ni drug ako je drugi bra�ni drug roditelj ili posvojitelj djeteta te jedan bra�ni drug uz pristanak drugoga bra�nog druga.

(2) Dijete mo�e posvojiti osoba koja nije u braku ako je to od osobite koristi za dijete.

�lanak 134.

Ako je dijete navr�ilo dvanaest godina i sposobno je shvatiti zna�enje posvojenja, za zasnivanje posvojenja potreban je njegov pristanak.

II. POSTUPAK ZA POSVOJENJE

�lanak 135.

(1) Postupak za posvojenje provodi po slu�benoj du�nosti centar za socijalnu skrb mjesta prebivali�ta ili boravi�ta djeteta.

(2) Prije pokretanja postupka za posvojenje osoba koja �eli posvojiti zatra�it �e od centra za socijalnu skrb svojega prebivali�ta mi�ljenje o podobnosti za posvojenje. Centar za socijalnu skrb izdat �e mi�ljenje u roku od dva mjeseca od zaprimanja zahtjeva.

(3) Ako je od izrade mi�ljenja o podobnosti za posvojenje do pokretanja postupka proteklo vi�e od godinu dana centar za socijalnu skrb koji provodi postupak za posvojenje preispitat �e bez odgode jesu li se promijenile okolnosti.

(4) U postupku posvojenja javnost je isklju�ena.

(5) Ministar nadle�an za poslove socijalne skrbi propisat �e metode kojima �e se utvrditi podobnost za posvojenje i na�in izrade mi�ljenja o podobnosti.

�lanak 136.

(1) Roditelj djeteta, bra�ni drug osobe koja namjerava posvojiti i dijete daju pristanak na posvojenje pred centrom za socijalnu skrb koji vodi postupak ili centrom za socijalnu skrb svoga mjesta prebivali�ta, odnosno boravi�ta.

(2) Dijete daje pristanak iz �lanka 134. ovoga Zakona bez nazo�nosti roditelja i osoba koje ga �ele posvojiti.

(3) Ako su roditelji djeteta, bra�ni drug osobe koja namjerava posvojiti ili dijete koje se posvaja dali pristanak na posvojenje pred centrom za socijalnu skrb koji ne vodi postupak posvojenja, taj centar odmah �e dostaviti o tome ovjereni zapisnik centru za socijalnu skrb koji vodi postupak posvojenja.

�lanak 137.

(1) Pristanak na posvojenje roditelj mo�e dati centru za socijalnu skrb iz �lanka 136. stavka 1. ovoga Zakona i prije pokretanja postupka posvojenja, ali tek kada dijete navr�i �est tjedana �ivota.

(2) Prije nego �to roditelj dade pristanak iz stavka 1. ovoga �lanka, centar za socijalnu skrb �e ga upoznati sa svim pravnim posljedicama pristanka i posvojenja.

(3) Pristanak se daje na zapisnik, a ovjereni prijepis zapisnika uru�uje se roditelju.

(4) Roditelj mo�e odustati od pristanka na posvojenje u roku od trideset dana od potpisivanja zapisnika iz stavka 3. ovoga �lanka.

�lanak 138.

(1) Roditelj koji je pristao da dijete posvoje njemu nepoznati posvojitelji nakon isteka roka iz �lanka 137. stavka 4. nije stranka u postupku posvojenja.

(2) Kad dijete posvaja ma�eha ili o�uh njegov bra�ni drug je stranka u postupku, a drugi roditelj djeteta nakon isteka roka iz �lanka 137. stavka 4. nije stranka u postupku posvojenja.

(3) Roditelj �iji pristanak za posvojenje djeteta nije potreban nije stranka u postupku posvojenja.

�lanak 139.

Centar za socijalnu skrb saslu�at �e po potrebi i bliske djetetove srodnike o okolnostima koje su va�ne za posvojenje.

�lanak 140.

U postupku posvojenja centar za socijalnu skrb upoznat �e djetetove roditelje, posvojitelje i dijete starije od dvanaest godina s pravnim posljedicama posvojenja.

�lanak 141.

(1) Izreka odluke centra za socijalnu skrb kojom se zasniva posvojenje sadr�i:

� za posvojenika: osobno ime, datum i mjesto ro�enja, dr�avljanstvo, narodnost, godinu i redni broj upisa u matici ro�enih, osobno ime i adresu roditelja,

� za posvojitelje: osobno ime, datum i mjesto ro�enja te adresu,

� odre�enje da se posvojitelji upisuju, odnosno ne upisuju kao roditelji.

(2) Ako je zasnivanjem posvojenja do�lo do promjene osobnih podataka posvojenika izreka odluke sadr�i i nove podatke o u�incima posvojenja.

(3) Protiv odluke o posvojenju stranka mo�e podnijeti �albu u roku od osam dana od dana primitka odluke.

(4) Posvojenje je zasnovano kad odluka o posvojenju postane pravomo�na.

(5) Centar za socijalnu skrb du�an je pravomo�nu odluku o posvojenju odmah dostaviti nadle�nom mati�aru radi upisa u maticu ro�enih djeteta.

(6) Mati�ar �e upisati u maticu ro�enih sadr�aje iz stavka 1. i 2. ovoga �lanka i u skladu s tim postupati.

(7) Ministar nadle�an za poslove uprave propisat �e na�in upisa posvojenja u maticu ro�enih.

�lanak 142.

(1) Centar za socijalnu skrb vodi spise predmeta i o�evidnik o predmetima posvojenja.

(2) Podaci o posvojenju slu�bena su tajna.

(3) Uvid u spise predmeta o posvojenju i maticu ro�enih posvojenog djeteta dopustit �e se punoljetnom posvojeniku, posvojitelju i roditelju koji je dao pristanak za posvojenje djeteta sukladno �lanku 129. stavku 2. ovoga Zakona.

(4) Maloljetnom posvojeniku centar za socijalnu skrb dopustit �e uvid u spise predmeta o posvojenju, a mati�ar u maticu ro�enih posvojenika, ako centar za socijalnu skrb utvrdi da je uvid u spise o posvojenju ili maticu ro�enih u njegovu interesu.

(5) Bli�im krvnim srodnicima posvojenika dopustit �e se uvid u spise predmeta o posvojenju ako centar za socijalnu skrb pribavi pristanak punoljetnog posvojenika.

(6) Ministar nadle�an za poslove socijalne skrbi propisat �e na�in vo�enja o�evidnika i spisa predmeta o posvojenju.

III. PRAVA I DU�NOSTI IZ POSVOJENJA

�lanak 143.

Posvojenjem nastaje izme�u posvojitelja i njegovih srodnika s jedne strane, te posvojenika i njegovih potomaka s druge strane, neraskidiv odnos srodstva i sva prava i du�nosti koja iz toga proizlaze.

�lanak 144.

(1) Posvojenjem prestaju me�usobna prava i du�nosti posvojenika i njegovih krvnih srodnika.

(2) Ako dijete posvoji ma�eha ili o�uh, ne prestaju prava i du�nosti izme�u posvojenika i roditelja koji je u braku s posvojiteljem, te krvnim srodnicima tog roditelja.

�lanak 145.

(1) Posvojitelji odre�uju osobno ime posvojeniku.

(2) Posvojenik dobiva zajedni�ko prezime posvojitelja. Ako posvojitelji nemaju zajedni�ko prezime, odredit �e prezime posvojeniku u skladu s posebnim zakonom.

(3) Posvojenik mo�e zadr�ati ime i prezime koje je imalo prije zasnivanja posvojenja, ili svojem prezimenu dodati prezime posvojitelja, ako centar za socijalnu skrb utvrdi da je to u interesu djeteta.

(4) Posvojitelji mogu odrediti narodnost posvojeniku.

(5) Ako je posvojenik stariji od dvanaest godina za promjenu osobnog imena i narodnosti potreban je njegov pristanak.

�lanak 146.

(1) U maticu ro�enih posvojitelji se upisuju kao roditelji.

(2) Posvojitelji se ne�e upisati u maticu ro�enih kao roditelji ako centar za socijalnu skrb utvrdi da je to u interesu djeteta.

(3) Ako je posvojenik stariji od dvanaest godina za upis posvojitelja kao roditelja potreban je njegov pristanak.

�lanak 147.

Nakon zasnivanja posvojenja nije dopu�teno osporavanje niti utvr�ivanje maj�instva ili o�instva.

�lanak 148.

(1) Posvojenjem posvojenik i njegovi potomci stje�u pravo naslje�ivanja posvojitelja, njegovih krvnih srodnika i srodnika po posvojenju.

(2) Posvojenjem posvojitelj i njegovi krvni srodnici te srodnici po posvojenju stje�u pravo naslje�ivanja posvojenika i njegovih potomaka.

(3) Posvojenjem prestaje pravo naslje�ivanja posvojenika prema njegovim roditeljima i drugim krvnim srodnicima, osim prema roditelju koji je u braku s posvojiteljem, te prema krvnim srodnicima i srodnicima po posvojenju toga roditelja.

Peti dio

SKRBNI�TVO

�lanak 149.

(1) Skrbni�tvo je oblik za�tite maloljetnih osoba bez roditeljske skrbi, punoljetnih osoba koje nisu sposobne brinuti o sebi i osoba koje nisu iz drugih razloga u mogu�nosti �tititi svoja prava i interese.

(2) �ti�enici su osobe pod skrbni�tvom.

�lanak 150.

(1) Maloljetnim �ti�enicima skrbni�tvom se nadomje�ta roditeljska skrb.

(2) Punoljetnim �ti�enicima skrbni�tvom se osigurava za�tita osobnosti zbrinjavanjem, lije�enjem i osposobljavanjem za �ivot i rad, te za�tita imovinskih prava i interesa.

(3) Skrbni�tvo prestaje smr�u �ti�enika ili prestankom okolnosti zbog kojih je osoba pod skrbni�tvom.

�lanak 151.

Skrbni�tvo obavljaju centar za socijalnu skrb, skrbnik i poseban skrbnik.

I. SKRBNI�TVO ZA MALOLJETNE OSOBE

�lanak 152.

Pod skrbni�tvo stavit �e se maloljetna osoba �iji su roditelji:

1. umrli, nestali, nepoznati ili su najmanje mjesec dana nepoznatog boravi�ta,

2. li�eni poslovne sposobnosti ili su li�eni roditeljske skrbi,

3. maloljetni, a nisu na osnovi �lanka 120. ovoga Zakona stekli poslovnu sposobnost,

4. odsutni ili sprije�eni i nisu u mogu�nosti brinuti se o svojem djetetu, a nisu ga povjerili na �uvanje i odgoj osobi koja ispunjava uvjete za skrbnika.

�lanak 153.

(1) Centar za socijalnu skrb donosi odluku o stavljanju maloljetne osobe pod skrbni�tvo i imenuje joj skrbnika.

(2) Maloljetni �ti�enik odlukom centra za socijalnu skrb povjerava se na �uvanje i odgoj skrbniku, drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji, domu za djecu ili pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi.

�lanak 154.

Skrbnik maloljetnog �ti�enika du�an je kao roditelj savjesno se brinuti o djetetovim pravima, a osobito o njegovu zdravlju, odgoju i obrazovanju.

�lanak 155.

Skrbnik mo�e samo s prethodnim odobrenjem centra za socijalnu skrb:

1. odlu�iti o izboru i promjeni �kole i zanimanja, prekidu �kolovanja ili o zapo�ljavanju maloljetnog �ti�enika.

2. poduzimati va�nije mjere u pogledu osobe maloljetnog �ti�enika, a osobito u pogledu zdravlja, isprava o osobnom stanju i drugih osobnih prava i interesa maloljetnog �ti�enika.

�lanak 156.

Maloljetni �ti�enik koji ima prihode du�an je pridonositi za svoje uzdr�avanje.

�lanak 157.

Maloljetni �ti�enik ima pravo na prikladan na�in saznati va�ne okolnosti slu�aja, dobiti savjet i izraziti svoje mi�ljenje te biti obavije�ten o mogu�im posljedicama uva�avanja njegova mi�ljenja kad se odlu�uje o nekom njegovom pravu ili interesu. Mi�ljenje se uzima u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelosti.

�lanak 158.

(1) Skrbni�tvo nad maloljetnom osobom prestaje stjecanjem poslovne sposobnosti, posvojenjem ili prestankom razloga iz �lanka 174. ovoga Zakona.

(2) Pravomo�na odluka o prestanku skrbni�tva dostavit �e se nadle�nom mati�aru radi upisa u maticu ro�enih i zemlji�noknji�nom odjelu op�inskog suda radi brisanja zabilje�be.

II. SKRBNI�TVO I RODITELJSKA SKRB ZA PUNOLJETNE OSOBE

�lanak 159.

(1) Sud �e u izvanparni�nom postupku punoljetnu osobu koja zbog du�evnih smetnji ili drugih uzroka nije sposobna brinuti se o osobnim potrebama, pravima i interesima ili koja ugro�ava prava i interese drugih osoba, djelomice ili potpuno li�iti poslovne sposobnosti.

(2) Prije dono�enja odluke iz stavka 1. ovoga �lanka sud �e pribaviti stru�no mi�ljenje lije�nika vje�taka o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut postupak li�enja poslovne sposobnosti i o utjecaju tog stanja na njezine sposobnosti za�tite svih ili pojedinih osobnih potreba, prava i interesa te na ugro�avanje prava i interesa drugih osoba.

(3) Odlukom o djelomi�nom li�enju poslovne sposobnosti sud �e odrediti mjere, radnje i poslove koje osoba nije sposobna samostalno poduzimati, primjerice raspolagati imovinom, pla�om ili drugim stalnim nov�anim primanjima, upravljati imovinom, odlu�iti o zapo�ljavanju, davati izjave ili poduzimati radnje koje se odnose na brak, roditeljsku skrb i druga osobna stanja, osim ako je to ovim Zakonom druk�ije odre�eno.

(4) Poslove koji nisu odre�eni u odluci iz stavka 2. ovoga �lanka, osoba djelomice li�ena poslovne sposobnosti mo�e samostalno poduzimati.

�lanak 160.

(1) Svatko je du�an obavijestiti centar za socijalnu skrb o potrebi pru�anja za�tite osobama iz �lanka 159. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Zdravstvene ustanove du�ne su na zahtjev centra za socijalnu skrb ili po slu�benoj du�nosti dostaviti podatke centru za socijalnu skrb o du�evnim smetnjama i drugim uzrocima radi kojih osoba nije sposobna brinuti se o svojim pravima i interesima.

�lanak 161.

(1) Centar za socijalnu skrb predlo�it �e sudu pokretanje postupka kad ocijeni da bi zbog razloga iz �lanka 159. stavka 1. ovoga Zakona osobu bilo potrebno djelomice ili potpuno li�iti poslovne sposobnosti.

(2) Centar za socijalnu skrb osobi o kojoj je pokrenut postupak za li�enje poslovne sposobnosti imenuje posebnog skrbnika na kojeg se primjenjuju odredbe o skrbni�tvu za posebne slu�ajeve. Radnje za �ije poduzimanje skrbnik nije ovla�ten osoba poduzima samostalno.

�lanak 162.

Osobu koja je djelomice ili potpuno li�ena poslovne sposobnosti centar za socijalnu skrb stavit �e pod skrbni�tvo i imenovati joj skrbnika u roku od trideset dana od pravomo�nosti sudske odluke.

�lanak 163.

(1) Ako osoba li�ena poslovne sposobnosti ima roditelje koji pristanu i sposobni su skrbiti o punoljetnom djetetu, centar za socijalnu skrb donijet �e odluku o roditeljskoj skrbi nakon punoljetnosti.

(2) Kada je osoba djelomice li�ena poslovne sposobnosti centar za socijalnu skrb odlu�it �e o ostvarivanju roditeljske skrbi i odrediti u skladu sa sudskom odlukom o djelomi�nom li�enju poslovne sposobnosti koje �e sadr�aje roditeljske skrbi i s kojim ovlastima ostvarivati roditelji.

(3) Pravomo�nu odluku o roditeljskoj skrbi nakon punoljetnosti i o prestanku roditeljske skrbi nakon punoljetnosti centar za socijalnu skrb odmah �e dostaviti mati�aru radi upisa u maticu ro�enih i zemlji�noknji�nom odjelu op�inskog suda na �ijem podru�ju ta osoba ima nekretnine radi zabilje�be u zemlji�ne knjige.

(4) U slu�aju promijenjenih okolnosti centar za socijalnu skrb donijet �e odluku o prestanku roditeljske skrbi nakon punoljetnosti i osobu iz stavka 1. ovoga �lanka staviti pod skrbni�tvo.

�lanak 164.

Na roditelje koji ostvaruju roditeljsku skrb nakon djetetove punoljetnosti primjenjuju se na odgovaraju�i na�in odredbe ovoga Zakona o djetetovim pravima i du�nostima, te o odgovornosti, du�nosti i pravima roditelja.

�lanak 165.

Za osobe li�ene poslovne sposobnosti lije�nik primarne zdravstvene za�tite du�an je svake tri godine na zahtjev centra za socijalnu skrb dostaviti mu mi�ljenje o stanju zdravlja �ti�enika s obzirom na razlog li�enja poslovne sposobnosti.

�lanak 166.

(1) Skrbni�tvo, odnosno roditeljska skrb za punoljetne osobe li�ene poslovne sposobnosti prestaje kad sudska odluka o vra�anju poslovne sposobnosti postane pravomo�na.

(2) Sud mo�e odlu�iti da osoba koja je bila potpuno li�ena poslovne sposobnosti bude djelomice li�ena poslovne sposobnosti, ako se za to ispune zakonske pretpostavke.

III. SKRBNI�TVO ZA POSEBNE SLU�AJEVE
(POSEBAN SKRBNIK)

�lanak 167.

Radi za�tite pojedinih osobnih i imovinskih prava i interesa centar za socijalnu skrb imenovat �e posebnog skrbnika:

1. djetetu u postupku osporavanja maj�instva i o�instva iz �lanka 75. ovoga Zakona,

2. djetetu u postupku iz �lanka 111., 112. i 114. ovoga Zakona,

3. djetetu kad postoji sukob interesa izme�u njega i njegovih roditelja u imovinskim postupcima ili sporovima, odnosno pri sklapanju pojedinih pravnih poslova,

4. djeci u slu�aju spora ili sklapanja pravnog posla izme�u njih kad ista osoba nad njima ostvaruje roditeljsku skrb,

5. djetetu stranom dr�avljaninu koje se bez pratnje zakonskog zastupnika zatekne na teritoriju Republike Hrvatske,

6. i u drugim slu�ajevima kad su interesi djeteta i roditelja u suprotnosti.

�lanak 168.

Radi za�tite pojedinih osobnih i imovinskih prava i interesa centar za socijalnu skrb imenovat �e posebnog skrbnika:

1. osobi za koju je podnesen prijedlog za li�enje poslovne sposobnosti,

2. osobi kojoj najmanje tri mjeseca nije poznato boravi�te ili nije dostupna, a nema punomo�nika,

3. �ti�eniku kad postoji sukob interesa izme�u njega i njegovog skrbnika ili bliskog srodnika odnosno bra�nog druga skrbnika, u imovinskim postupcima ili sporovima, odnosno pri sklapanju pojedinih pravnih poslova,

4. �ti�enicima u slu�aju spora ili sklapanja pravnog posla izme�u njih kad imaju istog skrbnika,

5. i u drugim slu�ajevima kad je to potrebno radi za�tite prava i interesa �ti�enika.

�lanak 169.

(1) Odlukom o imenovanju posebnog skrbnika utvr�uju se njegove du�nosti i ovlasti. Odredbe o pravima, du�nostima i odgovornostima skrbnika primjenjuju se na odgovaraju�i na�in i na posebnog skrbnika.

(2) �alba protiv odluke centra za socijalnu skrb o imenovanju posebnog skrbnika iz �lanaka 167. i 168. ovoga Zakona ne odga�a primjenu odluke, osim u slu�aju kad je izjavljena na odluku o imenovanju posebnog skrbnika iz �lanka 168. to�ka 2.

(3) Poseban skrbnik du�an je podnijeti izvje��e o svom radu na zahtjev centra za socijalnu skrb tijekom obavljanja poslova skrbni�tva u roku koji odredi centar za socijalnu skrb, a po okon�anju slu�aja za koji je bio imenovan u roku od osam dana.

�lanak 170.

(1) Centar za socijalnu skrb odredit �e opseg du�nosti i ovlasti skrbniku osobe za koju je podnesen prijedlog za li�enje poslovne sposobnosti, uzimaju�i u obzir njezino zdravstveno stanje.

(2) Du�nost skrbnika iz stavka 1. ovoga �lanka prestaje kad odluka o stavljanju pod skrbni�tvo ili o roditeljskoj skrbi nakon punoljetnosti postane kona�na ili kad sudska odluka da ne postoje razlozi za li�enje poslovne sposobnosti postane pravomo�na.

�lanak 171.

(1) Osobi kojoj je najmanje tri mjeseca nepoznato boravi�te ili nije dostupna, a nema punomo�nika, u postupcima koji su pokrenuti i vode se pred sudom ili upravnim tijelima, centar za socijalnu skrb imenovat �e posebnog skrbnika samo po obavijesti suda ili upravnog tijela pred kojim se vodi postupak o njezinim pravima i interesima.

(2) Osobama iz stavka 1. ovoga �lanka, pod uvjetima odre�enim posebnim zakonom, mo�e postaviti skrbnika i tijelo pred kojim se vodi postupak. To tijelo du�no je bez odgode obavijestiti centar za socijalnu skrb koji prema tako postavljenom skrbniku ima sve ovlasti kao i prema skrbniku kojega je sam imenovao.

�lanak 172.

(1) U slu�aju spora izme�u �ti�enika �iji je skrbnik odre�en prema odredbi �lanka 153. stavak 2. ovoga Zakona i centra za socijalnu skrb, sud �e u izvanparni�nom postupku radi za�tite prava i interesa tog �ti�enika imenovati posebnog skrbnika i odrediti opseg njegovih ovlasti.

(2) Prijedlog sudu za postavljanje skrbnika iz stavka 1. ovoga �lanka mo�e podnijeti ustanova i druga pravna ili fizi�ka osoba koja dozna za takav slu�aj.

�lanak 173.

Prava i du�nosti posebnog skrbnika prestaju kad odluka o prestanku tog skrbni�tva postane kona�na.

IV. SKRBNIK

�lanak 174.

(1) Skrbnikom se imenuje osoba koja ima osobine i sposobnosti za obavljanje skrbni�tva i koja pristane biti skrbnikom.

(2) Ako to zahtijevaju okolnosti slu�aja i dobrobit �ti�enika, centar za socijalnu skrb mo�e odlu�iti da neposredno obavlja du�nost skrbnika i u tu svrhu imenuje osobu zaposlenu u tom centru. Skrbnikom ne mo�e biti imenovan ravnatelj niti slu�benik koji obavlja pravne poslove skrbni�tva u tom centru.

(3) Za imenovanje skrbnika iz stavka 2. ovoga �lanka nije potreban njegov pristanak.

(4) Ista osoba mo�e biti skrbnik vi�e �ti�enika, ako to nije u suprotnosti s njihovim interesima.

(5) Centar za socijalnu skrb zatra�it �e od �ti�enika koji je sposoban shvatiti o �emu se radi i od njegovih bli�ih srodnika mi�ljenje o osobi koju namjerava imenovati skrbnikom.

�lanak 175.

Skrbnik ne mo�e biti osoba:

1. koja je li�ena roditeljske skrbi,

2. koja je li�ena poslovne sposobnosti,

3. �iji su interesi u suprotnosti s interesima �ti�enika,

4. od koje se, s obzirom na njezino pona�anje i osobine te odnose sa �ti�enikom, ne mo�e o�ekivati da �e pravilno obavljati du�nosti skrbnika,

5. s kojom je �ti�enik sklopio ugovor o do�ivotnom uzdr�avanju,

6. s �ijim je bra�nim drugom �ti�enik sklopio ugovor o do�ivotnom uzdr�avanju.

�lanak 176.

Centar za socijalnu skrb du�an je upoznati osobu koju namjerava imenovati skrbnikom sa zna�enjem skrbni�tva, te pravima i du�nostima skrbnika.

�lanak 177.

(1) Centar za socijalnu skrb odlukom o imenovanju skrbnika odre�uje njegove du�nosti i prava.

(2) Centar za socijalnu skrb mo�e odlukom ograni�iti ovlasti skrbnika, ako je to u interesu �ti�enika i odlu�iti da pojedine poslove za �ti�enika obavlja slu�benik centra za socijalnu skrb ili druga osoba osposobljena za takvu vrstu poslova.

�lanak 178.

Odluku o stavljanju pod skrbni�tvo i o prestanku skrbni�tva centar za socijalnu skrb �e u roku od osam dana od dana pravomo�nosti odluke dostaviti mati�aru radi upisa u maticu ro�enih i zemlji�noknji�nom odjelu op�inskog suda na �ijem podru�ju osoba pod skrbni�tvom ima nekretnine radi zabilje�be, odnosno brisanja zabilje�be u zemlji�ne knjige.

�lanak 179.

(1) Skrbnik je du�an savjesno se brinuti o osobi, pravima, obvezama i dobrobiti �ti�enika, upravljati njegovom imovinom te poduzimati mjere da se osoba osposobi za samostalan �ivot i rad.

(2) Prije poduzimanja va�nijih mjera za�tite osobe �ti�enika ili njegovih imovinskih interesa skrbnik je du�an razmotriti mi�ljenje, �elje i osje�aje �ti�enika.

(3) Skrbnik �e nastojati punoljetnog �ti�enika uklju�iti u svakodnevni �ivot i slobodne aktivnosti ovisno o njegovu zdravstvenom stanju i sposobnostima.

�lanak 180.

(1) Ako �ti�enik ima imovinu, centar za socijalnu skrb �e bez odgode popisati i opisati tu imovinu i povjeriti je na upravljanje skrbniku.

(2) Popisu imovine prisustvuju �lanovi povjerenstva u sastavu: predstavnik centra za socijalnu skrb, ureda dr�avne uprave, skrbnik, osoba kod koje se imovina nalazi i �ti�enik ako je sposoban shvatiti o �emu se radi.

(3) �lanove povjerenstva iz stavka 2. ovoga �lanka imenuje centar za socijalnu skrb.

(4) Ako povjerenstvo ocijeni da je za opis odre�enih pokretnina potrebno posebno stru�no znanje koje nemaju �lanovi povjerenstva, zatra�it �e da to u�ini stru�na osoba.

�lanak 181.

(1) Centar za socijalnu skrb �e, kada ocijeni da je potrebno, popisati i opisati imovinu �ti�enika, te poduzeti druge mjere za osiguranje imovine i prije dono�enja odluke o skrbni�tvu.

(2) Centar za socijalnu skrb mo�e i prije dono�enja odluke o skrbni�tvu od zemlji�noknji�nog odjela op�inskog suda na �ijem podru�ju osoba ima nekretnine, zatra�iti zabilje�bu u zemlji�ne knjige o pokretanju postupka za stavljanje osobe pod skrbni�tvo.

�lanak 182.

Skrbnik je du�an uz pomo� centra za socijalnu skrb poduzeti potrebne mjere radi osiguranja sredstava za �ivotne potrebe �ti�enika.

�lanak 183.

(1) Izdatci za �ivotne potrebe �ti�enika namiruju se iz:

1. �ti�enikovih prihoda,

2. sredstava dobivenih od osoba koje su po zakonu du�ne uzdr�avati �ti�enika,

3. sredstava socijalne skrbi, sukladno odredbama posebnog zakona,

4. �ti�enikove imovine,

5. drugih izvora.

(2) Iznimno, ako je to za dobrobit �ti�enika, izdatci za njegove �ivotne potrebe mogu se, prije sredstava socijalne skrbi, namiriti iz �ti�enikove imovine koja ne slu�i za zadovoljavanje osnovnih �ivotnih potreba �ti�enika i �lanova njegove obitelji.

�lanak 184.

(1) Skrbnik zastupa �ti�enika.

(2) Skrbnik samostalno obavlja poslove redovitog upravljanja �ti�enikovom imovinom, ako odlukom centra za socijalnu skrb nije druk�ije odre�eno.

�lanak 185.

Za poduzimanje va�nijih mjera glede osobe, osobnog stanja ili zdravlja �ti�enika skrbniku je potrebno prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb.

�lanak 186.

(1) Skrbnik mo�e uz prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb poduzeti posao koji prelazi redovito poslovanje imovinom i pravima �ti�enika, a osobito:

1. otu�iti ili opteretiti �ti�enikove nekretnine,

2. otu�iti iz �ti�enikove imovine pokretnine ve�e vrijednosti,

3. raspolagati �ti�enikovim imovinskim pravima.

(2) Centar za socijalnu skrb u odluci o odobrenju poslova iz stavka 1. ovoga �lanka odre�uje namjenu pribavljenih sredstava i nadzire njihovu uporabu.

(3) Djelatnik centra za socijalnu skrb i njegov bra�ni drug ne mogu sa �ti�enikom sklopiti ugovor o otu�enju ili optere�enju �ti�enikove imovine.

�lanak 187.

(1) Skrbnik je du�an svakih �est mjeseci i kad to zatra�i centar za socijalnu skrb podnijeti izvje��e o svojem radu i o stanju �ti�enikove imovine.

(2) Skrbnik koji je po ovom Zakonu du�an uzdr�avati �ti�enika du�an je, svake godine i kad to zatra�i centar za socijalnu skrb, podnijeti izvje��e o svojem radu i stanju �ti�enikove imovine.

(3) Izvje��e iz stavka 1. i 2. ovoga �lanka podnosi se u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik.

(4) U izvje��u skrbnik mora navesti kako se brinuo o osobi �ti�enika i o za�titi njegovih prava i dobrobiti, te podatke o upravljanju i raspolaganju �ti�enikovom imovinom, o prihodima i rashodima �ti�enika i druge podatke zna�ajne za osobu �ti�enika u proteklom razdoblju.

(5) U slu�aju neposrednog skrbni�tva izvje��e podnosi osoba iz �lanka 153. stavak 2. ovoga Zakona stru�nom vije�u centra za socijalnu skrb.

(6) Centar za socijalnu skrb du�an je razmotriti izvje��e skrbnika i u slu�aju potrebe poduzeti odgovaraju�e mjere radi za�tite dobrobiti �ti�enika.

�lanak 188.

(1) Skrbnik ima pravo na mjese�nu naknadu, ovisno o njegovu radu i zalaganju u za�titi �ti�enikovih prava i dobrobiti.

(2) Pravo na naknadu nema skrbnik koji je po ovom zakonu du�an uzdr�avati �ti�enika.

(3) Naknada skrbniku ispla�uje se iz sredstava navedenih u odredbi �lanka 183. to�ke 1., 2., 4. i 5. ovoga Zakona, ako se time ne ugro�ava podmirenje osnovnih �ivotnih potreba �ti�enika.

(4) Skrbnik ima pravo na naknadu opravdanih tro�kova koju mu odobri centar za socijalnu skrb iz sredstava navedenih u �lanku 183. to�ki 1., 2., 4. i 5. ovoga Zakona, ako se time ne ugro�ava podmirenje osnovnih �ivotnih potreba �ti�enika.

(5) Skrbnik zaposlen u centru za socijalnu skrb ima pravo na mjese�nu naknadu za poslove skrbni�tva koje uz posebno odobrenje ravnatelja obavlja izvan uredovnog vremena.

�lanak 189.

(1) Ako se sredstva za naknade iz �lanka 188. ovoga Zakona ne mogu namiriti iz sredstava predvi�enih u �lanku 183. ovoga Zakona, namirit �e se na teret sredstava socijalne skrbi.

(2) Ministar nadle�an za poslove socijalne skrbi propisat �e visinu iznosa i na�in isplate naknade za skrbnika iz �lanka 188. ovoga Zakona i stavka 1. ovoga �lanka.

�lanak 190.

(1) Skrbnik odgovara za �tetu koju je skrivio u obavljanju svojih du�nosti.

(2) Centar za socijalnu skrb utvrdit �e iznos �tete i pozvati skrbnika da je u odre�enom roku naknadi, te istovremeno podnijeti zahtjev sudu da se �ti�enikova tra�bina osigura na skrbnikovoj imovini.

(3) Ako skrbnik u odre�enom roku ne naknadi �tetu, centar za socijalnu skrb �e izravno ili preko posebnog skrbnika podnijeti tu�bu za naknadu �tete.

(4) Radi za�tite �ti�enikovih prava koja su povrije�ena nepravilnim skrbnikovim radom, centar za socijalnu skrb du�an je prema skrbniku poduzeti i druge mjere predvi�ene zakonom.

�lanak 191.

Ako skrbnik umre ili samovoljno prestane obavljati svoju du�nost ili ako nastanu okolnosti koje sprje�avaju skrbnika da obavlja svoju du�nost, centar za socijalnu skrb �e bez odgode �ti�eniku imenovati novog skrbnika.

�lanak 192.

(1) Centar za socijalnu skrb razrije�it �e skrbnika du�nosti, ako utvrdi da je u obavljanju du�nosti nemaran, da ugro�ava �ti�enikove interese, da zlorabi svoje ovlasti ili ako ocijeni da bi za �ti�enika bilo korisnije da mu se imenuje drugi skrbnik.

(2) Centar za socijalnu skrb zatra�it �e �ti�enikovo mi�ljenje o razrje�enju njegova skrbnika, ako je on sposoban shvatiti o �emu se radi.

(3) Centar za socijalnu skrb razrije�it �e skrbnika du�nosti kad on to zatra�i, a najkasnije u roku od dva mjeseca od dana podno�enja zahtjeva.

(4) U slu�aju iz stavka 1. i 2. ovoga �lanka centar za socijalnu skrb �e bez odgode �ti�eniku imenovati novog skrbnika.

�lanak 193.

(1) U slu�aju promjene skrbnika centar za socijalnu skrb �e zatra�iti izvje��e dosada�njeg skrbnika i odrediti rok u kojem treba obaviti primopredaju du�nosti.

(2) O primopredaji se sastavlja zapisnik u nazo�nosti slu�benika centra za socijalnu skrb, obaju skrbnika i �ti�enika, ako je on sposoban shvatiti o �emu se radi.

(3) Ako dosada�nji skrbnik nije podnio izvje��e ili nije u mogu�nosti biti nazo�an primopredaji du�nosti, centar za socijalnu skrb upoznat �e novog skrbnika s osobnim i imovinskim stanjem �ti�enika.

�lanak 194.

U slu�aju prestanka skrbni�tva centar za socijalnu skrb pozvat �e skrbnika da u odre�enom roku podnese izvje��e o svojem radu i stanju �ti�enikove imovine, te da preda imovinu na upravljanje �ti�eniku ili njegovu roditelju ili posvojitelju. Predaja se obavlja u nazo�nosti skrbnika, �ti�enika, roditelja ili posvojitelja i slu�benika centra za socijalnu skrb, o �emu se sastavlja zapisnik.

V. NADLE�NOST I POSTUPAK U POSLOVIMA SKRBNI�TVA

�lanak 195.

Mjesna nadle�nost centra za socijalnu skrb u poslovima skrbni�tva odre�uje se prema prebivali�tu, odnosno boravi�tu osobe koju treba staviti pod skrbni�tvo ili joj treba imenovati posebnog skrbnika.

�lanak 196.

Za stavljanje pod skrbni�tvo osobe koja je povjerena na �uvanje i odgoj ili je smje�tena u socijalnoj, odgojno-obrazovnoj, zdravstvenoj ili drugoj ustanovi, odnosno drugoj obitelji, mjesno je nadle�an centar za socijalnu skrb posljednjeg prebivali�ta odnosno boravi�ta �ti�enika.

�lanak 197.

Ako �ti�enik promijeni prebivali�te, mijenja se i mjesna nadle�nost centra za socijalnu skrb.

�lanak 198.

(1) Postupak za stavljanje pod skrbni�tvo i imenovanje skrbnika pokre�e po slu�benoj du�nosti mjesno nadle�ni centar za socijalnu skrb.

(2) Postupak za stavljanje pod skrbni�tvo, kao i za primjenu pojedinih oblika za�tite centar za socijalnu skrb pokre�e na temelju neposrednog saznanja ili u povodu obavijesti koju su mu du�ni dostaviti:

� mati�ar, pravosudna, druga dr�avna tijela i tijela lokalne samouprave,

� bra�ni drug, srodnici i drugi �lanovi ku�anstva,

� zdravstvene ustanove.

�lanak 199.

Kad centar za socijalnu skrb pokrene postupak za stavljanje osobe pod skrbni�tvo, odmah poduzima potrebne mjere za za�titu njezinih prava i interesa.

�lanak 200.

(1) Ako �ti�enik ima nekretnine na podru�ju drugog centra za socijalnu skrb, nadle�ni centar za socijalnu skrb mo�e ovlastiti taj centar za socijalnu skrb da postavi posebnog skrbnika za vo�enje brige o toj imovini.

(2) Odobrenje za otu�enje ili optere�enje nekretnina iz stavka 1. ovoga �lanka daje centar za socijalnu skrb nadle�an za cjelokupnu brigu o �ti�eniku.

�lanak 201.

(1) Centar za socijalnu skrb sura�uje s tijelima dr�avne uprave, lokalne samouprave, pravnim i fizi�kim osobama posebice kad je potrebno:

1. pribaviti podatke o osobama koje treba staviti pod skrbni�tvo,

2. pribaviti prijedloge o osobama pogodnim za skrbnika, odnosno mi�ljenja o osobama predlo�enim za skrbnika,

3. pribaviti podatke o nedostacima ili nepravilnostima u radu skrbnika.

(2) Socijalna, odgojno-obrazovna, zdravstvena i druga ustanova, odnosno obitelj u kojoj je �ti�enik smje�ten du�na je obavje�tavati skrbnika i centar za socijalnu skrb o svim va�nijim okolnostima koje se odnose na osobu �ti�enika.

�lanak 202.

(1) Centar za socijalnu skrb prati prilike u kojima �ti�enik �ivi. Djelatnik centra za socijalnu skrb du�an je najmanje dva puta godi�nje obi�i �ti�enika kao i kad to zatra�i skrbnik odnosno �ti�enik.

(2) Djelatnik centra za socijalnu skrb du�an je u roku od osam dana od obilaska �ti�enika o tome sa�initi izvje��e.

(3) Centar za socijalnu skrb prati rad skrbnika i pru�a mu potrebnu pomo�.

�lanak 203.

(1) Maloljetni �ti�enik koji je navr�io petnaest godina �ivota i �ti�enik koji je djelomice li�en poslovne sposobnosti imaju pravo izjaviti �albu na odluku o imenovanju odnosno razrje�enju skrbnika kao i na odluke u kojima se odlu�uje o njihovim pravima i dobrobiti. �alba iz stavka 1. ovoga �lanka odga�a primjenu odluke.

(2) Centar za socijalnu skrb mo�e mijenjati svoje odluke kad to zahtijevaju interesi �ti�enika.

�lanak 204.

(1) �ti�enik, njegov bra�ni drug, srodnici u ravnoj lozi, pravosudna tijela, tijela dr�avne uprave, lokalne samouprave, socijalne, zdravstvene i prosvjetne ustanove mogu podnijeti pritu�bu na rad skrbnika centru za socijalnu skrb.

(2) Centar za socijalnu skrb ispituje osnovanost pritu�be i poduzima zakonom odre�ene mjere.

(3) Osobe iz stavka 1. ovoga �lanka mogu podnijeti ministarstvu nadle�nom za poslove socijalne skrbi pritu�bu na rad centra za socijalnu skrb u svezi s obavljanjem pojedinih skrbni�kih poslova.

(4) Ako je pritu�ba osnovana, ministarstvo daje upute centru za socijalnu skrb kako treba postupiti i odre�uje rok u kojem je du�an dostaviti obavijest o poduzetim radnjama.

�lanak 205.

Ministar nadle�an za poslove socijalne skrbi propisat �e na�in vo�enja o�evidnika i spisa predmeta osoba pod skrbni�tvom, na�in popisa i opisa njihove imovine, te podno�enja izvje��a i polaganja ra�una skrbnika.

�esti dio

UZDR�AVANJE

�lanak 206.

Uzdr�avanje je du�nost i pravo roditelja i djece, bra�nih i izvanbra�nih drugova i srodnika u ravnoj lozi, kada je to predvi�eno ovim Zakonom.

�lanak 207.

Osobe iz �lanka 206. ovoga Zakona me�usobnom uzdr�avanju pridonose prema svojim mogu�nostima i potrebama uzdr�avane osobe.

�lanak 208.

Odricanje od du�nosti i prava na uzdr�avanje nema pravnog u�inka.

I. UZDR�AVANJE DJECE, RODITELJA I DRUGIH SRODNIKA

�lanak 209.

Roditelji su du�ni uzdr�avati svoje maloljetno dijete.

�lanak 210.

(1) Dijete koje se redovito �koluje roditelji su du�ni uzdr�avati i nakon punoljetnosti.

(2) Punoljetno dijete koje je zavr�ilo �kolovanje, a ne mo�e se zaposliti roditelji su du�ni uzdr�avati godinu dana nakon �kolovanja.

(3) Punoljetno dijete koje zbog bolesti, mentalnog ili tjelesnog o�te�enja nije sposobno za rad, roditelji su du�ni uzdr�avati dok ta nesposobnost traje.

�lanak 211.

Dijete koje ima prihode du�no je pridonositi za svoje uzdr�avanje.

�lanak 212.

Roditelj kojem je ograni�ena ili oduzeta roditeljska skrb ili roditeljsku skrb ne ostvaruje, ne osloba�a se du�nosti uzdr�avanja djeteta.

�lanak 213.

(1) Punoljetno dijete je du�no uzdr�avati roditelja koji nije sposoban za rad, a nema dovoljno sredstava za �ivot ili ih ne mo�e ostvariti iz svoje imovine.

(2) Dijete se mo�e osloboditi du�nosti uzdr�avanja roditelja koji ga iz neopravdanih razloga nije uzdr�avao u vrijeme kad je to bila njegova zakonska obveza.

�lanak 214.

(1) Ma�eha ili o�uh du�ni su uzdr�avati maloljetnog pastorka ako on ne mo�e ostvariti uzdr�avanje od roditelja.

(2) Ma�eha ili o�uh du�ni su nakon smrti djetetova roditelja uzdr�avati maloljetnog pastorka, ako su u trenutku smrti roditelja �ivjeli s pastorkom.

(3) Ako je brak izme�u roditelja i ma�ehe, odnosno o�uha djeteta razveden ili poni�ten, ma�eha, odnosno o�uh nisu du�ni uzdr�avati pastorka.

�lanak 215.

Punoljetni pastorak je, pod uvjetima iz �lanka 214. stavak 1. i 2. ovoga Zakona, du�no uzdr�avati ma�ehu odnosno o�uha, ako su ga ma�eha ili o�uh uzdr�avali ili se brinuli o njemu dulje vrijeme.

�lanak 216.

Ako roditelj ne uzdr�ava dijete, baka i djed po tom roditelju du�ni su ga uzdr�avati prema odredbama �lanka 210. i 211. ovoga Zakona.

II. UZDR�AVANJE BRA�NOG DRUGA

�lanak 217.

Bra�ni drug koji nema dovoljno sredstava za �ivot ili ih ne mo�e ostvariti iz svoje imovine, a nije sposoban za rad ili se ne mo�e zaposliti, ima pravo na uzdr�avanje od svoga bra�nog druga.

�lanak 218.

(1) Bra�ni drug ima pravo podnijeti zahtjev za uzdr�avanje do zaklju�enja glavne rasprave u parnici za razvod ili poni�taj braka, na �to ga je sud du�an upozoriti.

(2) Iznimno ako u parnici za razvod ili poni�taj braka nije postavljen zahtjev za uzdr�avanje, biv�i bra�ni drug mo�e tu�bom tra�iti uzdr�avanje u roku od �est mjeseci od prestanka braka, ako su pretpostavke za uzdr�avanje, predvi�ene u �lanku 217. ovoga Zakona, postojale u trenutku zaklju�enja glavne rasprave u parnici za razvod ili poni�taj braka i trajale bez prestanka do zaklju�enja glavne rasprave u parnici za uzdr�avanje.

�lanak 219.

Sud mo�e odbiti zahtjev za uzdr�avanje bra�nog druga, ako bi uzdr�avanje predstavljalo o�itu nepravdu za drugog bra�nog druga.

�lanak 220.

(1) Sud mo�e odlu�iti da obveza uzdr�avanja bra�nog druga traje do godine dana, osobito kad je brak trajao kratko ili kad je tu�itelj u mogu�nosti u dogledno vrijeme na drugi na�in osigurati sredstva za �ivot.

(2) U opravdanim slu�ajevima sud mo�e produljiti obvezu uzdr�avanja.

(3) Tu�ba za produljenje uzdr�avanja mo�e se podnijeti samo do isteka vremena za koje je uzdr�avanje odre�eno.

�lanak 221.

(1) Pravo na uzdr�avanje prestaje kad razvedeni bra�ni drug ili bra�ni drug iz poni�tenog braka koji to pravo koristi sklopi novi brak.

(2) Pravo na uzdr�avanje prestaje sudskom odlukom ako sud utvrdi da razvedeni bra�ni drug ili bra�ni drug iz poni�tenog braka koji to pravo koristi �ivi u izvanbra�noj zajednici ili da je postao nedostojan tog prava ili ako vi�e ne postoji koja od pretpostavki iz �lanka 217. ovoga Zakona.

(3) Sud �e odrediti da pravni u�inak odluke o prestanku uzdr�avanja iz stavka 2. ovoga �lanka nastaje prije njene pravomo�nosti, od dana kad su nastupile pretpostavke za prestanak uzdr�avanja.

III. UZDR�AVANJE IZVANBRA�NOG DRUGA I MAJKE IZVANBRA�NOG DJETETA

�lanak 222.

(1) Ako je prestala izvanbra�na zajednica �ene i mu�karca koja je trajala dulje vrijeme, izvanbra�ni drug koji ispunjava pretpostavke iz �lanka 3. i 217. ovoga Zakona ima pravo na uzdr�avanje od drugoga izvanbra�nog druga.

(2) Tu�ba za uzdr�avanje mo�e se podnijeti u roku od �est mjeseci od prestanka izvanbra�ne zajednice.

�lanak 223.

Sud mo�e odbiti zahtjev za uzdr�avanje izvanbra�nog druga, ako bi uzdr�avanje predstavljalo o�itu nepravdu za drugoga izvanbra�nog druga.

�lanak 224.

(1) Sud mo�e odlu�iti da obveza uzdr�avanja izvanbra�nog druga traje do godine dana, osobito kad je tu�itelj u mogu�nosti u dogledno vrijeme osigurati na drugi na�in sredstva za �ivot.

(2) U opravdanim slu�ajevima sud mo�e produljiti obvezu uzdr�avanja.

(3) Tu�ba za produljenje uzdr�avanja mo�e se podnijeti samo do isteka vremena za koje je uzdr�avanje odre�eno.

�lanak 225.

(1) Pravo na uzdr�avanje prestaje ako izvanbra�ni drug sklopi brak.

(2) Pravo na uzdr�avanje prestaje sudskom odlukom ako sud utvrdi da uzdr�avani izvanbra�ni drug �ivi u novoj izvanbra�noj zajednici ili da je postao nedostojan tog prava ili ako vi�e ne postoji koja od pretpostavki iz �lanka 217. ovoga Zakona.

(3) Sud �e odrediti da pravni u�inak odluke o prestanku uzdr�avanja iz stavka 2. ovoga �lanka nastaje prije njene pravomo�nosti od dana kad su nastupile pretpostavke za prestanak uzdr�avanja.

�lanak 226.

Otac izvanbra�nog djeteta du�an je uzdr�avati djetetovu majku godinu dana od ro�enja djeteta ako ona skrbi o djetetu, a nema dovoljno sredstava za �ivot.

IV. ODRE�IVANJE UZDR�AVANJA

�lanak 227.

(1) Pravo na uzdr�avanje od bra�nog, odnosno izvanbra�nog druga ostvaruje se prije uzdr�avanja od srodnika.

(2) Ako ma�eha ili o�uh imaju djecu, du�nost uzdr�avanja zajedni�ka je djeci i pastorcima.

(3) Pravo na uzdr�avanje od bake i djeda iz �lanka 216. ovoga Zakona ostvaruje se prije uzdr�avanja od ma�ehe ili o�uha.

�lanak 228.

Ako vi�e osoba po odredbama ovoga Zakona ima istovremenu obvezu uzdr�avanja, ta se obveza dijeli prema njihovim mogu�nostima.

�lanak 229.

Ako osoba koja je po ovom Zakonu du�na prije ostalih uzdr�avati nije u mogu�nosti u potpunosti zadovoljiti potrebe za uzdr�avanje, osoba koja tra�i uzdr�avanje mo�e razliku ostvariti od drugih obveznika uzdr�avanja predvi�enih ovim Zakonom.

�lanak 230.

(1) Centar za socijalnu skrb nastojat �e da se roditelji ili dijete koje se redovito �koluje i nakon punoljetnosti i roditelji izvansudski nagode o visini, odnosno pove�anju doprinosa za uzdr�avanje djeteta uvijek kad je to mogu�e, vode�i ra�una o dobrobiti djeteta.

(2) Nagodba sklopljena u centru za socijalnu skrb je ovr�na isprava.

�lanak 231.

(1) U parnici o uzdr�avanju sud �e utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdr�avanje.

(2) Pri ocjenjivanju potreba uzdr�avane osobe sud �e uzeti u obzir njezine prihode, imovinsko stanje, sposobnost za rad, mogu�nost zaposlenja, zdravstveno stanje te druge okolnosti o kojima ovisi odluka o uzdr�avanju.

(3) Pri ocjenjivanju mogu�nosti osobe koja je du�na uzdr�avati uzet �e se u obzir sva njezina primanja i stvarne mogu�nosti stjecanja pove�ane zarade, njezine vlastite potrebe i zakonske obveze uzdr�avanja.

�lanak 232.

(1) Kad se uzdr�avanje tra�i za dijete, uzet �e se u obzir i dob djeteta te potrebe za njegovo obrazovanje.

(2) Bez obzira na okolnosti iz �lanka 231. stavka 2. i 3. ovoga Zakona, radno sposoban roditelj ne mo�e se osloboditi du�nosti uzdr�avanja maloljetnog djeteta.

(3) Potrebe djeteta za uzdr�avanje mogu se utvrditi i u pove�anom iznosu, ako je to u skladu s pove�anim mogu�nostima pojedinog roditelja.

(4) Ministar nadle�an za poslove pravosu�a objavit �e jednom godi�nje, a najkasnije do 1. travnja teku�e godine, podatke o prosje�nim potrebama djeteta s obzirom na tro�kove �ivota, koje �e sud uzeti u obzir zajedno sa stavcima 1. do 3. ovoga �lanka.

�lanak 233.

U parnici o uzdr�avanju djeteta sud �e roditelju s kojim dijete �ivi posebno uzeti u obzir rad i brigu koju ula�e u podizanje djeteta i sukladno tome umanjiti njegov nov�ani doprinos za uzdr�avanje djeteta.

�lanak 234.

(1) Centar za socijalnu skrb mo�e u ime djeteta pokrenuti i voditi parnicu o uzdr�avanju odnosno za pove�anje uzdr�avanja, ako o djetetu skrbi druga osoba ili ustanova ili ako roditelj s kojim dijete �ivi to pravo ne ostvaruje iz neopravdanih razloga.

(2) Centar za socijalnu skrb mo�e tra�iti ovrhu odluke o uzdr�avanju djeteta.

�lanak 235.

(1) Centar za socijalnu skrb du�an je voditi o�evidnik odluka o uzdr�avanju djece koje mu dostavlja sud prema �lanku 302. stavku 2. i nagodba sklopljenih u centru za socijalnu skrb prema �lanku 230. ovoga Zakona.

(2) Ministar nadle�an za poslove socijalne skrbi propisat �e na�in vo�enja o�evidnika sudskih odluka o uzdr�avanju i nagodba sklopljenih u centru za socijalnu skrb.

�lanak 236.

Sud �e uputiti obveznika uzdr�avanja da se isplate mjese�nih nov�anih obroka uzdr�avanja iz njegove pla�e, naknade pla�e ili mirovine mogu obavljati po njegovom pristanku (administrativna zabrana), bez provo�enja ovr�nog postupka.

�lanak 237.

Ako osoba koja je du�na pridonositi za uzdr�avanje djeteta nije pristala na administrativnu zabranu, centar za socijalnu skrb �e nakon proteka roka od �est mjeseci od dana primitka sudske odluke, odnosno sklapanja nagodbe iz �lanka 230. ovoga Zakona provjeriti ispunjava li osoba svoju obvezu redovito i u cijelosti, te poduzeti potrebne mjere za za�titu djetetovih interesa.

�lanak 238.

(1) Uzdr�avanje se odre�uje u nov�anom iznosu, osim ako postoje opravdani razlozi da se uzdr�avanje osigura na drugi na�in.

(2) Uzdr�avanje za dijete uvijek se odre�uje u nov�anom iznosu.

�lanak 239.

(1) Sud �e obvezniku uzdr�avanja koji je u radnom odnosu nalo�iti pla�anje obroka dospjelih do zaklju�enja glavne rasprave u odre�enim nov�anim iznosima, a pla�anje budu�ih nov�anih obroka odredit �e u postotku od pla�e i naknade pla�e.

(2) Obveznik uzdr�avanja du�an je iznose uzdr�avanja odre�ene u postotku od pla�e pla�ati ovla�teniku uzdr�avanja prilikom svake isplate pla�e i naknade pla�e.

�lanak 240.

Odredbe iz �lanka 238. i 239. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovaraju�i na�in i kad je obveznik uzdr�avanja korisnik mirovine.

�lanak 241.

Na prijedlog osobe koja zahtijeva uzdr�avanje sud �e kad ocijeni da za to postoje opravdani razlozi, odrediti uzdr�avanje u odre�enom nov�anom iznosu, a ne u postotku od pla�e, naknade pla�e i mirovine.

�lanak 242.

Pla�anje nov�anih obroka uzdr�avanja sud �e obvezniku uzdr�avanja koji ostvaruje prihode samostalnim obavljanjem djelatnosti osobnim radom ili po drugoj osnovi, a nije u radnom odnosu, kao i u slu�aju iz �lanka 232. stavka 2. ovoga Zakona odrediti uzdr�avanje u odre�enom nov�anom iznosu.

�lanak 243.

Osoba koja prima i osoba koja daje uzdr�avanje mo�e tra�iti da sud povisi ili snizi iznos uzdr�avanja, odlu�i o prestanku uzdr�avanja ili promijeni na�in uzdr�avanja odre�en prija�njom pravomo�nom odlukom ili nagodbom pred centrom za socijalnu skrb, ako su se promijenile okolnosti na temelju kojih je donesena prija�nja odluka.

�lanak 244.

Fizi�ka ili pravna osoba koja je snosila tro�kove uzdr�avanja neke osobe, mo�e tu�bom tra�iti naknadu tih tro�kova od onog koji je po ovome Zakonu bio du�an davati uzdr�avanje, ako su u�injeni tro�kovi bili opravdani.

�lanak 245.

Obveznik uzdr�avanja koji je zasnovao novi radni odnos du�an je podatke o postojanju ovr�ne isprave za uzdr�avanje, te ime i adresu osobe kojoj se ta tra�bina treba ispla�ivati dostaviti poslodavcu kod kojeg je zasnovao novi radni odnos.

�lanak 246.

Poslodavac kod kojeg je obveznik uzdr�avanja zasnovao novi radni odnos du�an je odmah obavijestiti osobu koja ima tra�binu za uzdr�avanje o zasnovanom radnom odnosu, odnosno osobi koja ima tra�binu za uzdr�avanje dati potrebne obavijesti o obvezniku uzdr�avanja koji je kod njih zasnovao novi radni odnos.

Sedmi dio

IMOVINSKI ODNOSI

I. IMOVINSKI ODNOSI BRA�NIH DRUGOVA

�lanak 247.

Bra�ni drugovi mogu imati bra�nu ste�evinu i vlastitu imovinu.

1. Bra�na ste�evina i vlastita imovina

�lanak 248.

Bra�na ste�evina je imovina koju su bra�ni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bra�ne zajednice ili potje�e iz te imovine.

�lanak 249.

(1) Bra�ni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u bra�noj ste�evini, ako nisu druk�ije ugovorili.

(2) Nevjesta i �enik, odnosno bra�ni drugovi mogu bra�nim ugovorom druk�ije urediti svoje odnose glede bra�ne ste�evine.

�lanak 250.

Na bra�nu ste�evinu primjenjuju se odredbe stvarnog i obveznog prava, ako ovim Zakonom nije druk�ije odre�eno.

�lanak 251.

Za poslove redovite uprave smatra se da je drugi bra�ni drug dao svoj pristanak ako se ne doka�e suprotno. Nepostojanje pristanka ne utje�e na prava i obveze po�tene tre�e osobe.

�lanak 252.

Dobitak od igara na sre�u bra�na je ste�evina.

�lanak 253.

(1) Imovina koju bra�ni drug ima u trenutku sklapanja braka, ostaje njegova vlastita imovina.

(2) Vlastita imovina je i imovina koju je bra�ni drug stekao tijekom bra�ne zajednice na pravnom temelju razli�itom od navedenoga u �lanku 248. ovoga Zakona (naslje�ivanje, darovanje i sl.).

�lanak 254.

(1) Autorsko djelo je vlastita imovina onoga bra�nog druga koji ga je stvorio.

(2) Imovinska korist od autorskog prava i autorskom pravu srodnih prava ostvarena tijekom bra�ne zajednice bra�na je ste�evina.

2. Bra�ni ugovor

�lanak 255.

(1) Bra�nim ugovorom mogu se urediti imovinskopravni odnosi na postoje�oj ili budu�oj imovini.

(2) Prema tre�im osobama uglavci o upravi ili raspolaganju imovinom imaju pravni u�inak ako su upisani u zemlji�ne knjige, odnosno u javne upisnike kod kojih je upis nu�an za stjecanje prava ili se stvar ne mo�e rabiti bez takva upisa.

(3) Bra�ni ugovor sklapa se u pisanom obliku, a potpisi bra�nih drugova moraju biti ovjereni.

�lanak 256.

Umjesto bra�nog druga koji je li�en poslovne sposobnosti bra�ni ugovor mo�e sklopiti njegov skrbnik s prethodnim odobrenjem centra za socijalnu skrb.

�lanak 257.

Nije dopu�teno bra�nim ugovorom uglaviti primjenu stranog prava na imovinskopravne odnose.

II. IMOVINSKI ODNOSI IZVANBRA�NIH DRUGOVA

�lanak 258.

Izvanbra�na zajednica �ene i mu�karca koja ispunjava pretpostavke iz �lanka 3. ovoga Zakona stvara imovinskopravne u�inke na koje se na odgovaraju�i na�in primjenjuju odredbe ovoga Zakona o imovinskim odnosima bra�nih drugova.

III. IMOVINSKI ODNOSI RODITELJA I DJECE

�lanak 259.

(1) Maloljetno dijete mo�e ste�i imovinu radom, nasljedstvom, darovanjem ili na drugom pravnom temelju.

(2) Maloljetnikovom imovinom upravljaju njegovi roditelji, osim onom koju je maloljetnik stekao radom nakon navr�ene petnaeste godine �ivota.

�lanak 260.

Prihode od djetetove imovine roditelji mogu koristiti za njegovo uzdr�avanje, lije�enje, odgoj, �kolovanje, obrazovanje ili za podmirenje nekih drugih va�nih potreba djeteta.

�lanak 261.

(1) Roditelji mogu s odobrenjem nadle�nog centra za socijalnu skrb otu�iti ili opteretiti imovinu maloljetnog djeteta radi njegova uzdr�avanja, lije�enja, odgoja, �kolovanja, obrazovanja ili za podmirenje neke druge va�ne potrebe djeteta.

(2) Odobrenje centra za socijalnu skrb potrebno je i za poduzimanje odgovaraju�ih postupovnih radnji pred sudom ili dr�avnim tijelima koja se odnose na djetetovu imovinu.

IV. TRO�KOVI PORODA IZVANBRA�NOG DJETETA

�lanak 262.

(1) Tro�kove nastale trudno�om i porodom izvanbra�nog djeteta podmiruju majka i otac, u skladu sa svojim imovinskim mogu�nostima.

(2) U slu�aju parnice sud �e, na zahtjev jednog od roditelja, odrediti udio svakog od njih u podmirivanju tih tro�kova.

Osmi dio

POSTUPAK PRED SUDOM

I. ZAJEDNI�KE ODREDBE

�lanak 263.

(1) Odredbama ovog dijela Zakona odre�uju se pravila prema kojima sudovi postupaju kad u posebnim parni�nim postupcima, izvanparni�nim postupcima i posebnim postupcima ovrhe i osiguranja, odlu�uju u bra�nim, obiteljskim i drugim stvarima koje se ure�uju ovim Zakonom.

(2) Postupci iz stavka 1. ovoga �lanka su hitni.

�lanak 264.

U postupcima iz �lanka 263. ovoga Zakona primjenjivat �e se odredbe Zakona o parni�nom postupku i Ovr�nog zakona, ako ovim Zakonom nije druk�ije odre�eno.

�lanak 265.

(1) Radnje u posebnim parni�nim, izvanparni�nim postupcima i radnje u postupcima ovrhe i osiguranja u bra�nim, obiteljskim i drugim stvarima koje se ure�uju ovim Zakonom, poduzimaju se hitno.

(2) U postupcima iz stavka 1. ovoga �lanka, prvo ro�i�te mora se odr�ati u roku od petnaest dana od dana kad je tu�ba ili prijedlog primljen u sudu.

�lanak 266.

O �albi protiv odluke donesene u prvostupanjskom postupku u predmetima iz �lanka 263. stavak 1. ovoga Zakona, sud drugog stupnja du�an je donijeti odluku u roku od trideset dana od dana primitka �albe.

�lanak 267.

Sud je du�an tijekom postupka osobito paziti da se za�tite prava i interesi djece, osoba s du�evnim smetnjama, ili osoba koje se iz drugih razloga nisu sposobne same brinuti o sebi i o svojim pravima i interesima.

�lanak 268.

(1) Ako sud tijekom postupka posumnja da stranka nije sposobna sama se brinuti o svojim pravima i interesima i da bi je zbog toga trebalo li�iti poslovne sposobnosti i postaviti joj skrbnika, izvijestit �e o tome centar za socijalnu skrb i nadle�ni sud radi pokretanja odgovaraju�eg postupka.

(2) Sud �e prekinuti postupak dok se ne provede postupak li�enja poslovne sposobnosti i postavi skrbnik, odnosno dok ga centar za socijalnu skrb ili nadle�ni sud ne obavijesti o obustavi postupka. Za vrijeme prekida postupka mogu se poduzimati samo radnje za koje postoji opasnost od odgode, posebice one radnje kojima treba za�tititi ili osigurati prava stranke koja nije sposobna sama brinuti se o svojim pravima i interesima.

(3) Sud mo�e u slu�aju iz stavka 1. ovoga �lanka postaviti privremenog zastupnika svakoj stranci u postupku.

�lanak 269.

(1) U statusnim stvarima sud mo�e dopustiti da radi ostvarenja svojih prava i interesa pojedine radnje u postupku poduzima i stranka koja nema poslovne sposobnosti, ako je u stanju shvatiti zna�enje i pravne posljedice tih radnji.

(2) Sud �e omogu�iti djetetu u skladu s njegovom dobi, zrelosti i dobrobiti da radi ostvarenja svojih prava i interesa u statusnim stvarima izrazi svoje mi�ljenje pred centrom za socijalnu skrb ili pred sudom.

�lanak 270.

(1) U statusnim stvarima i u stvarima uzdr�avanja maloljetnog djeteta ili djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb, stranke se u postupku pred sudom ne mogu odre�i svojeg zahtjeva, priznati zahtjev protivne stranke, niti se nagoditi.

(2) U postupku iz stavka 1. ovoga �lanka sud je ovla�ten utvr�ivati i �injenice koje stranke nisu iznijele, a mo�e odlu�iti da se dokazuju i �injenice koje su stranke priznale u postupku.

(3) U postupku iz stavka 1. ovoga �lanka sud ne mo�e donijeti presudu na temelju priznanja, presudu na temelju odricanja, niti presudu zbog izostanka.

�lanak 271.

U postupku u kojem se odlu�uje o statusnim stvarima javnost je isklju�ena.

�lanak 272.

O tro�kovima postupka u statusnim stvarima sud �e odlu�iti slobodno, vode�i ra�una o okolnostima slu�aja i o ishodu postupka.

�lanak 273.

Sud �e odluke donesene u bra�nim sporovima, o li�enju roditeljske skrbi i li�enju poslovne sposobnosti dostaviti mati�aru radi upisa u dr�avne matice.

II. SUDJELOVANJE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB

�lanak 274.

(1) Kad centar za socijalnu skrb pokre�e postupak pred sudom, on u postupku ima polo�aj stranke.

(2) Centar za socijalnu skrb mo�e se kao stranka pridru�iti postupku koji je pokrenula druga osoba, ako je ovla�ten za pokretanje toga postupka.

(3) Kad smatra da je to potrebno, sud �e pozvati centar za socijalnu skrb da sudjeluje u postupku i odrediti mu rok u kojem mo�e prijaviti svoje sudjelovanje. Dok ne istekne rok sud �e zastati s postupkom, ali svoje pravo sudjelovanja u postupku centar za socijalnu skrb mo�e koristiti i nakon proteka tog roka.

�lanak 275.

(1) Kad se u postupku pred sudom odlu�uje o pravima i du�nostima u odnosima roditelja i djece, sud �e pozvati centar za socijalnu skrb da sudjeluje u postupku radi za�tite interesa djeteta.

(2) Centar za socijalnu skrb du�an je odazvati se pozivu suda iz stavka 1. ovoga �lanka te sudjelovati u postupku.

(3) Centar za socijalnu skrb prisustvuje postupku ovrhe i osiguranja koji se provodi radi ostvarivanja odluke donesene u postupku iz stavka 1. ovoga �lanka.

�lanak 276.

Kad sudjeluje u postupku prema odredbama �lanka 274. stavak 2. i �lanka 275. ovoga Zakona, centar za socijalnu skrb ovla�ten je podnijeti svoj prijedlog i poduzimati druge radnje u postupku radi za�tite prava i interesa djeteta, a osobito iznositi �injenice koje stranke nisu navele, predlagati izvo�enje dokaza i ulagati pravne lijekove.

�lanak 277.

(1) Sud pred kojim se provodi postupak iz �lanka 274. stavak 2. ovoga Zakona pozivat �e centar za socijalnu skrb na ro�i�ta i dostavljati mu podneske stranaka i odluke, bez obzira sudjeluje li centar za socijalnu skrb u postupku.

(2) Sud �e zatra�iti od centra za socijalnu skrb da, uzimaju�i u obzir dob, zrelost i dobrobit djeteta obavijesti dijete o mogu�nosti sudjelovanja u sudskom postupku u svezi s postupcima iz �lanka 275. stavak 1. ovoga Zakona.

(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga �lanka primjenjivat �e se na odgovaraju�i na�in i u izvanparni�nim postupcima u kojima prema odredbama ovoga Zakona centar za socijalnu skrb mo�e biti stranka, ako u njima ne sudjeluje.

�lanak 278.

(1) Centar za socijalnu skrb du�an je na zahtjev suda prikupiti podatke o osobnim i obiteljskim prilikama djeteta i stranaka u postupku, kad sud smatra da je to potrebno za dono�enje odluke.

(2) Centar za socijalnu skrb du�an je na zahtjev suda u sporovima o uzdr�avanju bri�ljivo ispitati imovinske prilike stranaka u postupku, a posebice odgovaraju li njihovi iskazani prihodi stvarnom stanju.

�lanak 279.

Glede prava centra za socijalnu skrb na naknadu tro�kova postupka i njegove du�nosti sna�anja tro�kova u postupku pred sudom primjenjuju se odredbe Zakona o parni�nom postupku koje se odnose na dr�avnog odvjetnika.

III. POSEBNI PARNI�NI POSTUPCI

1. Postupak u bra�nim sporovima

�lanak 280.

(1) Parni�ni postupak radi utvr�ivanja postoji li brak ili ne postoji, za poni�taj ili razvod braka (bra�ni sporovi) pokre�e se tu�bom.

(2) Ako oba bra�na druga zahtijevaju razvod braka, parni�ni postupak pokre�e se sporazumnim zahtjevom za razvod braka.

(3) Ako jedan bra�ni drug podnese tu�bu za razvod braka, a drugi najkasnije do zaklju�enja glavne rasprave izri�ito izjavi da ne osporava opravdanost tu�benog zahtjeva, smatrat �e se da su bra�ni drugovi podnijeli sporazumni zahtjev za razvod braka.

(4) Ako jedan od bra�nih drugova odustane od sporazumnog zahtjeva za razvod braka, a drugi ostane pri zahtjevu da se brak razvede, takav zahtjev smatrat �e se tu�bom za razvod braka, a sud �e bra�ne drugove uputiti da pokrenu postupak posredovanja.

�lanak 281.

(1) Bra�ni drug protiv kojeg je podnesena tu�ba u bra�nom sporu mo�e kod istog suda protiv drugoga bra�nog druga podnijeti protutu�bu radi utvr�ivanja da brak ne postoji ili za poni�taj braka.

(2) Odluka o tu�bi i protutu�bi donijet �e se u pravilu u jednoj presudi.

(3) Protutu�ba se mo�e podnijeti i zbog razloga iz kojih se tu�ba ne bi mogla podnijeti zbog toga �to je istekao rok za njezino podno�enje.

�lanak 282.

(1) Pravo na tu�bu u bra�nom sporu ne zastarijeva, osim ako je ovim Zakonom druk�ije odre�eno.

(2) Pravo na tu�bu za poni�taj ili razvod braka ne prelazi na nasljednike, ali osobe koje ostvaruju pravo na nasljedstvo iza umrloga bra�nog druga koji je podnio tu�bu mogu nastaviti postupak radi utvr�ivanja da je tu�ba bila osnovana.

(3) Zahtjev iz stavka 2. ovoga �lanka mo�e se istaknuti u parnici koju je pokrenuo umrli bra�ni drug, ako od njegove smrti nije proteklo vi�e od �est mjeseci, a nakon isteka toga roka zahtjev se mo�e istaknuti samo u posebnoj parnici.

(4) Odredbe iz stavka 2. i 3. ovoga �lanka primjenjivat �e se na odgovaraju�i na�in i kad je umrli bra�ni drug podnio sporazumni zahtjev za razvod braka.

�lanak 283.

(1) Ako tu�bu u bra�nom sporu podnosi punomo�nik stranke, u punomo�i se mora izri�ito navesti koju tu�bu punomo�nik mo�e podnijeti.

(2) Ako se podnosi tu�ba za poni�taj braka, u punomo�i se mora izri�ito navesti iz kojeg se razloga tu�ba mo�e podnijeti.

�lanak 284.

(1) U parnicama za razvod braka tu�itelj mo�e bez pristanka tu�enika povu�i tu�bu do zaklju�enja glavne rasprave, a s pristankom tu�enika � dok postupak nije pravomo�no okon�an.

(2) Sporazumni zahtjev za razvod braka bra�ni drugovi mogu povu�i dok postupak nije pravomo�no okon�an.

�lanak 285.

(1) Protiv drugostupanjske presude donesene u bra�nom sporu revizija nije dopu�tena.

(2) Protiv pravomo�ne presude kojom se utvr�uje da brak ne postoji, ili se poni�tava ili razvodi, nisu dopu�teni izvanredni pravni lijekovi niti druga pravna sredstva.

2. Postupak radi utvr�ivanja ili osporavanja maj�instva ili o�instva

�lanak 286.

(1) Stranke u parnici radi utvr�ivanja maj�instva su dijete i �ena �ije se maj�instvo utvr�uje, a centar za socijalnu skrb ili �ena koja sebe smatra majkom iz �lanka 77. ovoga Zakona ako su pokrenuli taj postupak.

(2) Stranke u parnici radi utvr�ivanja o�instva su dijete, djetetova majka i mu�karac �ije se o�instvo utvr�uje, a centar za socijalnu skrb ako je pokrenuo taj postupak.

(3) U parnicama iz stavka 1. i 2. ovoga �lanka polo�aj stranke mo�e imati i centar za socijalnu skrb, bez obzira tko je pokrenuo postupak pred sudom.

(4) U parnicama radi utvr�ivanja maj�instva i o�instva iz sredstava suda isplatit �e se predujam za tro�kove vje�taka.

�lanak 287.

(1) Stranke u parnici radi osporavanja maj�instva su dijete, �ena koja osporava maj�instvo, �ena �ije se maj�instvo osporava ili djetetov otac.

(2) Stranke u parnici radi osporavanja o�instva su dijete, djetetova majka i mu�karac �ije se o�instvo osporava.

(3) Ako se u parnici iz stavka 2. ovoga �lanka osporava o�instvo utvr�eno priznanjem, stranka je i mu�karac koji osporava to o�instvo.

�lanak 288.

U parnici radi utvr�ivanja maj�instva, kao i u parnici u kojoj druga �ena osporava maj�instvo tra�e�i istodobno utvr�ivanje svog maj�instva, stranka je i mu�karac kojeg bi se, u slu�aju da se utvrdi maj�instvo, smatralo djetetovim ocem.

�lanak 289.

(1) Ako tu�bom radi utvr�ivanja ili osporavanja o�instva nisu kao tu�itelji i tu�eni obuhva�ene sve osobe koje moraju biti stranke u postupku, sud �e pou�iti tu�itelja da tu�i i osobu koja tu�bom nije obuhva�ena, ili da tu osobu pozove da se pridru�i tu�bi kao novi tu�itelj.

(2) Ako tu�itelj u roku koji sud odredi ne pro�iri tu�bu na sve osobe koje moraju biti stranke u postupku ili ako se te osobe ne pridru�e tu�bi, sud �e odgovaraju�e primijeniti odredbe parni�nog postupka.

�lanak 290.

Kad u postupku ima vi�e tu�itelja ili tu�enika oni se smatraju jedinstvenim suparni�arima.

�lanak 291.

Kad tu�bu podnosi jedan od tu�itelja u zakonskom roku, tu�bi se mo�e pridru�iti i tu�itelj kojem je istekao rok za tu�bu.

�lanak 292.

(1) U postupku radi utvr�ivanja ili osporavanja maj�instva ili o�instva sud odlu�ne �injenice mo�e utvr�ivati i izvo�enjem dokaza medicinskim vje�ta�enjem sukladno postignu�ima suvremene znanosti.

(2) Ako je odlu�io da �e se izvesti dokaz medicinskim vje�ta�enjem sud �e u rje�enju o izvo�enju tog dokaza odrediti i rok do kojeg �e se �ekati izvo�enje dokaza.

(3) Sud �e rok iz stavka 2. ovoga �lanka odrediti uzimaju�i u obzir hitnost postupka i ostale okolnosti slu�aja, s tim da rok ne mo�e biti du�i od tri mjeseca ra�unaju�i od dana dostave rje�enja strankama.

(4) Poziv na izvo�enje medicinskog vje�ta�enja sud �e, uz rje�enje kojim je odredio izvo�enje tog dokaza, dostaviti osobno strankama. U pozivu se obvezno navodi ustanova koja �e izvr�iti medicinsko vje�ta�enje, vrijeme vje�ta�enja te upozorenje na posljedice izostanka.

(5) Kad rok iz stavka 2. ovoga �lanka protekne rasprava �e se provesti bez obzira na to �to taj dokaz nije izveden.

(6) Ako dokaz nije izveden jer se jedna od stranaka nije odazvala pozivu na izvo�enje medicinskog vje�ta�enja ili je uskratila izvo�enje vje�ta�enja, sud �e ocijeniti od kakvog je zna�aja �to stranka nije do�la na izvo�enje vje�ta�enja ili je uskratila izvo�enje vje�ta�enja.

�lanak 293.

Protiv drugostupanjske presude o utvr�ivanju ili osporavanju maj�instva ili o�instva revizija je dopu�tena.

3. Postupak radi rje�avanja pitanja s kojim �e roditeljem dijete �ivjeti, o roditeljskoj skrbi i o mjerama za za�titu prava i dobrobiti djeteta

�lanak 294.

(1) Sud �e odlu�iti o tome s kojim �e roditeljem maloljetno vlastito ili posvojeno dijete ili dijete nad kojim se ostvaruje roditeljska skrb nakon punoljetnosti �ivjeti, odnosno o povjeravanju drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi i o roditeljskoj skrbi:

1. odlukom kojom se utvr�uje da brak ne postoji ili se poni�tava ili razvodi;

2. odlukom kojom se utvr�uje maj�instvo ili o�instvo.

(2) Sud mo�e odlu�iti, kad donosi odluku iz stavka 1. ovoga �lanka, i o izricanju mjera za za�titu prava i dobrobiti djeteta kad je to prema okolnostima slu�aja potrebno.

�lanak 295.

(1) Prije dono�enja odluke o tome s kojim �e roditeljem dijete �ivjeti i o roditeljskoj skrbi sud �e pribaviti mi�ljenje i prijedlog centra za socijalnu skrb.

(2) Centar za socijalnu skrb du�an je u roku od trideset dana dostaviti sudu mi�ljenje i prijedlog iz stavka 1. ovoga �lanka.

(3) Kad se o roditeljskoj skrbi odlu�uje u postupku razvoda braka centar za socijalnu skrb mo�e uzeti u obzir mi�ljenje posredovatelja.

�lanak 296.

(1) U odluci o tome s kojim �e roditeljem dijete �ivjeti i o roditeljskoj skrbi sud �e, ako je to potrebno, nalo�iti osobi kod koje se dijete nalazi da ga preda roditelju.

(2) Sud �e u slu�aju iz stavka 1. ovoga �lanka odrediti rok za predaju djeteta ili nalo�iti da se ono preda odmah.

(3) Odluka suda o predaji djeteta roditelju s kojim �e dijete �ivjeti obvezuje stranke, centar za socijalnu skrb i osobu kod koje se dijete nalazi.

�lanak 297.

U postupku o tome s kojim �e roditeljem dijete �ivjeti i o roditeljskoj skrbi sud nije vezan zahtjevima stranaka.

�lanak 298.

(1) Sud mo�e odlu�iti o tome s kojim �e roditeljem dijete �ivjeti, o na�inu odr�avanja susreta i dru�enja djeteta s roditeljima i o drugim sadr�ajima roditeljske skrbi prema sporazumu roditelja, ako smatra da je taj sporazum u skladu s dobrobiti djeteta.

(2) Pri odre�ivanju sadr�aja roditeljske skrbi iz stavka 1. ovoga �lanka, primjenjivat �e se na odgovaraju�i na�in odredba �lanka 297. ovoga Zakona.

�lanak 299.

Protiv drugostupanjske odluke o tome s kojim �e roditeljem dijete �ivjeti i o roditeljskoj skrbi revizija nije dopu�tena.

4. Postupak u sporovima o uzdr�avanju

�lanak 300.

(1) Sud �e donijeti odluku o uzdr�avanju zajedni�koga maloljetnog djeteta ili punoljetnog djeteta koje je li�eno poslovne sposobnosti kad u bra�nom sporu donese odluku kojom se utvr�uje da brak ne postoji ili se poni�tava ili razvodi, te u drugim slu�ajevima odvojenog �ivota roditelja.

(2) Sud �e odluku o uzdr�avanju zajedni�koga maloljetnog ili djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti dostaviti centru za socijalnu skrb prebivali�ta djeteta.

�lanak 301.

(1) Sud �e donijeti odluku o uzdr�avanju maloljetnog djeteta ili djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti kad u parnici radi utvr�ivanja o�instva utvrdi da je tu�enik djetetov otac.

(2) Odluku o uzdr�avanju djeteta iz stavka 1. ovoga �lanka sud mo�e donijeti i u drugim parnicama radi utvr�ivanja ili osporavanja maj�instva ili o�instva, kad je dono�enje ove odluke, s obzirom na ishod parnice i okolnosti slu�aja, mogu�e i potrebno.

�lanak 302.

Sud �e u bra�nom sporu donijeti odluku o uzdr�avanju jednog od bra�nih drugova, ako on to zahtijeva.

�lanak 303.

U parnicama o uzdr�avanju sudi u prvom stupnju sudac pojedinac.

�lanak 304.

U parnicama o uzdr�avanju ne�e se primjenjivati odredbe Zakona o parni�nom postupku koje se odnose na postupak u parnicama male vrijednosti.

�lanak 305.

(1) U parnicama o uzdr�avanju maloljetnog djeteta ili djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti sud nije vezan zahtjevima stranaka, a sporazum stranaka uva�it �e ako je u skladu s dobrobiti djeteta.

(2) Protiv drugostupanjske odluke o uzdr�avanju maloljetnog djeteta ili djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti revizija nije dopu�tena.

IV. IZVANPARNI�NI POSTUPCI

1. Op�e odredbe

�lanak 306.

(1) Do dono�enja odluke o glavnoj stvari sud �e odlukom obustaviti izvanparni�ni postupak, ako utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima parni�nog postupka. Postupak �e se nakon pravomo�nosti odluke nastaviti po pravilima parni�nog postupka pred nadle�nim sudom.

(2) Radnje koje je proveo izvanparni�ni sud (uvi�aj, vje�ta�enje, saslu�anje svjedoka i drugo), nisu bez va�nosti samo zato �to su poduzete u izvanparni�nom postupku. Te radnje ponovit �e se samo ako je izvanparni�ni sud u�inio neku od bitnih povreda odredaba parni�nog postupka.

(3) Kad je odluka suda donesena u izvanparni�nom postupku a postupak je trebalo provesti po pravilima parni�nog postupka, ta odluka mo�e se pobijati pravnim lijekovima, ako je izvanparni�ni sud u�inio neku od bitnih povreda odredaba parni�nog postupka.

�lanak 307.

U izvanparni�nom postupku u prvom stupnju sudi sudac pojedinac.

�lanak 308.

(1) Ro�i�ta se odr�avaju pred sucem uz nazo�nost zapisni�ara.

(2) Izjave stranaka i drugih sudionika u postupku koje se daju izvan ro�i�ta mo�e uzimati na zapisnik i stru�ni savjetnik.

�lanak 309.

(1) Sud mo�e donijeti odluku i bez odr�avanja usmene rasprave, ako smatra da rasprava nije potrebna.

(2) Odluka suda mo�e se temeljiti i na dokazima koji nisu izvedeni pred sudom koji donosi odluku.

(3) Izjave stranaka i drugih sudionika u postupku mogu se dati i u pisanom obliku.

(4) Izjave stranaka i drugih sudionika u postupku mogu se davati i kad ostale stranke i sudionici nisu nazo�ni. Sud ne mora u svakom slu�aju dati stranci priliku da se o�ituje o tim izjavama.

(5) Odredbe stavka 1. do 4. ovoga �lanka ne�e se primjenjivati kad izme�u stranaka postoji spor o �injenicama o kojima ovisi dono�enje odluke o glavnoj stvari.

�lanak 310.

Stranke u izvanparni�nom postupku mogu biti, osim osoba i tijela koja su po odredbama ovoga Zakona ovla�teni pokrenuti postupak, i druge osobe o �ijim se pravima ili pravnim interesima odlu�uje u postupku.

�lanak 311.

(1) O radnjama obavljenim u postupku u pravilu se sastavlja zapisnik. Zapisnik �e se uvijek sastaviti o radnjama koje su obavljene na ro�i�tu.

(2) O manje va�nim izjavama stranaka i obavijestima koje sud prikuplja mo�e se umjesto zapisnika staviti zabilje�ka u spisu.

(3) Zapisnik potpisuju stranke koje su bile nazo�ne radnjama u postupku, sudac i zapisni�ar, odnosno stru�ni savjetnik koji je sastavio zapisnik.

(4) Zabilje�ku u spisu potpisuje osoba koja ju je sastavila.

�lanak 312.

U izvanparni�nom postupku nema mirovanja postupka.

�lanak 313.

(1) Odluke se donose u obliku rje�enja.

(2) Odluka protiv koje je dopu�tena posebna �alba i odluka drugostupanjskog suda moraju biti obrazlo�ene.

�lanak 314.

(1) Kad se u odluci nala�e ovrha neke radnje, sud �e odrediti rok u kojem treba provesti ovrhu.

(2) Sud mo�e odrediti da se ovr�na radnja provede odmah, ako je to potrebno radi za�tite osoba o kojima sud vodi osobitu brigu.

�lanak 315.

(1) Kad se odlukom suda mijenja osobno stanje (status) stranke ili njezina prava i du�nosti, pravni u�inci odluke nastaju kad ona postane pravomo�na.

(2) Sud mo�e odrediti da pravni u�inci odluke nastaju prije pravomo�nosti, ako je to potrebno radi za�tite osoba o kojima sud vodi osobitu brigu.

�lanak 316.

(1) Protiv odluke donesene u prvom stupnju dopu�tena je �alba, ako ovim Zakonom nije druk�ije odre�eno.

(2) �alba se podnosi u roku od petnaest dana od dana dostave odluke.

(3) Pravodobno podnesena �alba zadr�ava ovrhu odluke odnosno njezine pravne u�inke, ako druk�ije nije odre�eno ovim Zakonom ili samom odlukom suda.

(4) Sud mo�e odlu�iti da �alba ne zadr�ava ovrhu kad se izri�u mjere kojima se �tite prava i dobrobit djece.

�lanak 317.

(1) Prvostupanjski sud mo�e u povodu pravodobno podnesene �albe ukinuti ili preina�iti svoju odluku, ako se time ne povrje�uju prava drugih osoba.

(2) Ako prvostupanjski sud ne ukine ili ne preina�i svoju odluku, dostavit �e �albu sa svim spisima drugostupanjskom sudu.

�lanak 318.

(1) Protiv pravomo�ne odluke donesene u drugom stupnju ne mo�e se izjaviti revizija.

(2) Protiv odluke kojom je postupak pravomo�no zavr�en dr�avni odvjetnik mo�e u roku od trideset dana od dana pravomo�nosti odluke podnijeti zahtjev za za�titu zakonitosti.

�lanak 319.

(1) Protiv odluke kojom je postupak pravomo�no zavr�en ne mo�e se podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka.

(2) Stranka koja stekne mogu�nost iznijeti nove �injenice ili predlo�iti nove dokaze koji bi mogli dovesti do druk�ije odluke suda, mo�e zahtijevati da sud u izvanparni�nom postupku ukine ili preina�i odluku kojom je pravomo�no okon�an prija�nji postupak.

(3) Kad sud sazna za nove �injenice ili dokaze, on mo�e i bez prijedloga stranke ukinuti ili preina�iti odluku kojom je pravomo�no okon�an prija�nji postupak, ako je bio ovla�ten po slu�benoj du�nosti pokrenuti taj postupak.

�lanak 320.

U izvanparni�nom postupku primjenjivat �e se na odgovaraju�i na�in odredbe Zakona o parni�nom postupku, ako ovim Zakonom nije druk�ije odre�eno.

2. Mjesna nadle�nost sudova

�lanak 321.

U izvanparni�nim postupcima koji se provode po odredbama ovoga Zakona mjesno je nadle�an:

1. u stvarima koje se ti�u odnosa roditelja i djece � sud koji je op�e mjesno nadle�an za dijete,

2. u stvarima u kojima se tra�i dopu�tenje sklapanja braka � sud koji je op�e mjesno nadle�an za osobu koja to tra�i,

3. u stvarima li�enja i vra�anja poslovne sposobnosti � sud koji je op�e mjesno nadle�an za osobu o kojoj se provodi postupak,

4. u ostalim stvarima � sud koji je op�e mjesno nadle�an za bilo koju od stranaka u postupku, a ako se postupak pokre�e zahtjevom za za�titu te stranke, sud koji je op�e mjesno nadle�an za tu stranku.

�lanak 322.

(1) Ako se tijekom postupka promijene okolnosti na kojima se temelji mjesna nadle�nost, sud pred kojim je postupak pokrenut mo�e predmet ustupiti sudu koji je postao mjesno nadle�an, ako je o�ito da �e se tako lak�e provesti postupak ili ako je to potrebno radi za�tite osoba o kojima sud vodi osobitu brigu.

(2) Prije ustupanja predmeta sud �e zatra�iti mi�ljenje centra za socijalnu skrb, ako je on sudjelovao u postupku.

�lanak 323.

Stranke ne mogu sporazumom mijenjati nadle�nost suda.

3. Postupak za li�enje i vra�anje poslovne sposobnosti

�lanak 324.

(1) Postupak za li�enje poslovne sposobnosti mo�e pokrenuti sud po slu�benoj du�nosti ili na prijedlog centra za socijalnu skrb, bra�nog druga osobe o kojoj se provodi postupak, njezinih krvnih srodnika u ravnoj lozi, a u pobo�noj lozi do drugog stupnja.

(2) Postupak za vra�anje poslovne sposobnosti pokrenut �e sud po slu�benoj du�nosti ili osobe iz stavka 1. ovoga �lanka ili skrbnik uz odobrenje centra za socijalnu skrb ili osoba o kojoj �e se voditi postupak vra�anja poslovne sposobnosti.

�lanak 325.

(1) U prijedlogu za pokretanje postupka treba navesti �injenice na kojima se temelji prijedlog i predlo�iti dokaze kojima se utvr�uju te �injenice.

(2) Sud mo�e pozvati podnositelje prijedloga da podnesu pisani nalaz i mi�ljenje lije�nika ili drugu ispravu koja upu�uje da se osoba iz �lanka 159. stavka 1. ovoga Zakona nije sposobna brinuti o osobnim potrebama, pravima i interesima ili da ona ugro�ava prava i interese drugih osoba.

�lanak 326.

(1) Sud �e pozvati na ro�i�te osobu koja je podnijela prijedlog za pokretanje postupka, osobu o kojoj se provodi postupak, njezinog skrbnika i centar za socijalnu skrb.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga �lanka i centar za socijalnu skrb mogu u tijeku postupka sudjelovati pri izvo�enju dokaza i raspravi o rezultatima cjelokupnog postupka.

(3) Sud �e nastojati saslu�ati osobu o kojoj se provodi postupak. Ako se ta osoba nalazi u psihijatrijskoj ustanovi ili je smje�tena u socijalnu ustanovu, saslu�at �e se u pravilu u toj ustanovi.

(4) Sud mo�e odustati od pozivanja i saslu�avanja osobe o kojoj se provodi postupak, ako bi to za nju moglo biti �tetno ili ako saslu�anje nije mogu�e s obzirom na njezino mentalno o�te�enje i zdravstveno stanje.

�lanak 327.

(1) Osobu o kojoj se provodi postupak za li�enje poslovne sposobnosti treba, po nalogu suda, pregledati lije�nik koji �e o rezultatima pregleda dati pisani nalaz i mi�ljenje.

(2) Sud mo�e odustati od lije�ni�kog pregleda ako je osoba koju bi trebalo pregledati ve� po odluci suda smje�tena u psihijatrijsku ustanovu i ako iz izvje��a te ustanove proizlazi da ju je potrebno li�iti poslovne sposobnosti.

(3) Sud mo�e odrediti da se osoba koju treba pregledati privremeno, najdulje za vrijeme od tri mjeseca, smjesti u psihijatrijsku ustanovu, ako je to po mi�ljenju lije�nika potrebno radi ocjene njezinoga psihi�kog stanja i ako to nije �tetno za njezino zdravlje.

�lanak 328.

(1) Ako utvrdi da neku osobu treba djelomice li�iti poslovne sposobnosti zbog zloporabe sredstava ovisnosti, sud mo�e zastati s postupkom i odgoditi dono�enje odluke, ako se ta osoba podvrgla lije�enju u zdravstvenoj ustanovi.

(2) Sud mo�e tijekom postupka upozoriti osobu koju treba djelomice li�iti poslovne sposobnosti na mogu�nost odga�anja dono�enja odluke, ako se podvrgne lije�enju u zdravstvenoj ustanovi.

(3) Vrijeme na koje se odga�a dono�enje odluke ne mo�e biti kra�e od �est mjeseci ni dulje od godinu dana, ali sud mo�e opozvati svoju odluku, ako osoba koju treba li�iti poslovne sposobnosti napusti ustanovu za lije�enje ili bude iz nje otpu�tena zbog naru�avanja reda ili na drugi na�in izbjegne lije�enje.

(4) Pri dono�enju odluke o prijedlogu za djelomi�no li�enje poslovne sposobnosti sud �e uzeti u obzir i rezultate lije�enja u zdravstvenoj ustanovi.

�lanak 329.

(1) Odluka suda o li�enju poslovne sposobnosti dostavlja se stranci koja je podnijela prijedlog za pokretanje postupka, osobi koja se li�ava poslovne sposobnosti, njezinom skrbniku i centru za socijalnu skrb.

(2) Sud ne mora odluku dostaviti osobi koja se li�ava poslovne sposobnosti, ako ona ne mo�e shvatiti zna�enje i pravne posljedice odluke ili ako bi to bilo �tetno za njezino zdravlje.

(3) Sud �e po slu�benoj du�nosti obavijestiti centar za socijalnu skrb o pravomo�nosti odluke o li�enju poslovne sposobnosti, odnosno o nastanku pravnih posljedica te odluke kad te posljedice nastaju prije pravomo�nosti.

�lanak 330.

(1) Ako prestanu razlozi iz �lanka 159. ovoga Zakona sud �e odlu�iti o vra�anju poslovne sposobnosti osobi koja je prija�njom odlukom bila li�ena poslovne sposobnosti.

(2) Sud mo�e odlu�iti da osoba koja je prija�njom odlukom bila potpuno li�ena poslovne sposobnosti bude samo djelomi�no li�ena te sposobnosti (djelomi�no vra�anje poslovne sposobnosti), ako se za to steknu zakonski razlozi.

�lanak 331.

(1) Ako odbije prijedlog za potpuno ili djelomi�no vra�anje poslovne sposobnosti, sud mo�e odlu�iti da se prije isteka odre�enog roka, ali ne duljeg od godinu dana, ne mo�e ponovno tra�iti vra�anje poslovne sposobnosti, ako iz ishoda postupka s velikom vjerojatno��u proizlazi da za odre�eno vrijeme ne treba o�ekivati izlje�enje ili znatno pobolj�anje psihi�kog stanja ili drugih okolnosti zbog kojih je osoba li�ena poslovne sposobnosti.

(2) Prijedlog za vra�anje poslovne sposobnosti koji je podnesen prije isteka roka iz stavka 1. ovoga �lanka sud �e odbaciti.

(3) U postupku za djelomi�no ili potpuno vra�anje poslovne sposobnosti primjenjivat �e se na odgovaraju�i na�in odredbe ovoga Zakona o postupku za li�enje poslovne sposobnosti.

�lanak 332.

U postupcima koji su pokrenuti i vode se pred sudom ili tijelima dr�avne uprave, centar za socijalnu skrb pokrenut �e postupak za postavljanje posebnog skrbnika samo po obavijesti suda ili tijela dr�avne uprave da je tu�ena osoba nepoznatog boravi�ta.

4. Odredbe o drugim izvanparni�nim postupcima

�lanak 333.

(1) Protiv odluke suda kojom se odbija prijedlog za dopu�tenje sklapanja braka zbog maloljetnosti, �albu mo�e podnijeti samo maloljetna osoba koja namjerava sklopiti brak i osoba s kojom ona namjerava sklopiti brak.

(2) Protiv odluke suda kojom se dopu�ta sklapanje braka maloljetnoj osobi, �albu mogu podnijeti njezini roditelji, njezin skrbnik i centar za socijalnu skrb.

(3) Protiv odluke suda kojom se odbija prijedlog za dopu�tenje sklapanja braka zbog potpunog li�enja poslovne sposobnosti �albu mogu podnijeti osoba potpuno li�ena poslovne sposobnosti i osoba s kojom namjerava sklopiti brak.

(4) Protiv odluke suda kojom se dopu�ta sklapanje braka osobi potpuno li�enoj poslovne sposobnosti �albu mogu podnijeti njezin skrbnik i centar za socijalnu skrb.

�lanak 334.

(1) Protiv odluke suda kojom se odobrava stjecanje poslovne sposobnosti maloljetnika starijeg od �esnaest godina koji je postao roditelj, �albu mogu podnijeti njegovi roditelji i centar za socijalnu skrb.

(2) Protiv odluke suda kojom se odbija zahtjev za stjecanje poslovne sposobnosti maloljetnika starijeg od �esnaest godina koji je postao roditelj �albu mogu podnijeti maloljetnik i centar za socijalnu skrb.

�lanak 335.

Kad sud izri�e mjere za za�titu prava i dobrobiti djeteta na odgovaraju�i na�in �e se primjenjivati odredbe o sudjelovanju centra za socijalnu skrb u postupku iz odredbe �lanka 295. ovoga Zakona.

V. POSEBNI POSTUPCI OVRHE I OSIGURANJA

1. Op�e odredbe

�lanak 336.

Ovr�ni postupak i postupak osiguranja provode se po odredbama Ovr�nog zakona ako ovim Zakonom nije druk�ije odre�eno.

�lanak 337.

Ako je sud ovla�ten po slu�benoj du�nosti pokrenuti postupak u kojem je donesena ovr�na isprava, on mo�e po slu�benoj du�nosti donijeti odluku o ovrsi i provesti ovrhu.

�lanak 338.

�alba protiv rje�enja o ovrsi ne zadr�ava provo�enje ovrhe niti poduzimanje ovr�nih radnji kojima se ostvaruje tra�bina zbog koje je odre�ena ovrha.

�lanak 339.

Sud mo�e odgoditi ovrhu samo ako se time bitno ne ugro�avaju osobni i drugi va�ni interesi djece i drugih osoba o kojima sud vodi osobitu brigu.

2. Ovrha radi predaje djeteta roditelju

�lanak 340.

(1) Za odlu�ivanje o prijedlogu za ovrhu radi predaje djeteta roditelju s kojim �e �ivjeti mjesno je nadle�an, osim suda koji je op�e mjesno nadle�an za stranku protiv koje se provodi ovrha, i sud koji je op�e mjesno nadle�an za stranku koja zahtijeva ovrhu, te sud na �ijem se podru�ju dijete zatekne.

(2) Provo�enje ovrhe oduzimanjem djeteta poduzet �e, po slu�benoj du�nosti ili na zahtjev stranke, sud na podru�ju kojeg se dijete zatekne.

(3) Sud iz stavka 1. ovoga �lanka mo�e odlu�iti da se poduzimanje odre�enih ovr�nih radnji radi predaje djeteta roditelju s kojim �e �ivjeti povjeri sudu koji nije nadle�an za provo�enje ovrhe.

�lanak 341.

(1) Na temelju odluke suda o tome s kojim �e roditeljem dijete �ivjeti mo�e se odrediti i provesti ovrha radi predaje djeteta, bez obzira je li tom odlukom nalo�ena predaja djeteta.

(2) Ako u odluci suda stranci protiv koje se provodi ovr�ni postupak nije nalo�ena predaja djeteta, ovu naredbu izre�i �e sud u odluci o ovrsi. U tom slu�aju sud �e odrediti rok za predaju ili �e nalo�iti da se dijete preda odmah.

�lanak 342.

(1) Odlukom o ovrsi mo�e se nalo�iti predaja djeteta osobi na koju se odnosi ovr�na isprava, osobi o �ijoj volji ovisi predaja djeteta i svakoj drugoj osobi kod koje se dijete nalazi u �asu dono�enja te odluke.

(2) U odluci iz stavka 1. ovoga �lanka izre�i �e se da je dijete du�na predati i svaka druga osoba kod koje se dijete zatekne u �asu provo�enja ovrhe.

�lanak 343.

(1) Prijedlog za ovrhu mo�e podnijeti roditelj s kojim �e dijete �ivjeti.

(2) Centar za socijalnu skrb mo�e podnijeti prijedlog za ovrhu ako se roditelj s kojim �e dijete �ivjeti ne protivi pokretanju ovr�nog postupka.

�lanak 344.

U tijeku ovr�nog postupka sud �e nastojati u najve�oj mogu�oj mjeri za�tititi dijete.

�lanak 345.

(1) Sud �e, nakon �to ocijeni sve okolnosti slu�aja, odrediti ovrhu oduzimanjem djeteta ili izricanjem i provo�enjem nov�anih ili zatvorskih kazni protiv osobe koja protivno nalogu suda odbija predati dijete ili poduzima radnje s ciljem njegova skrivanja ili onemogu�ivanja provo�enja odluke.

(2) Sredstva ovrhe iz stavka 1. ovoga �lanka mogu se odrediti i provesti protiv osobe kod koje se dijete nalazi i protiv osobe od �ije volje ovisi predaja djeteta.

(3) Ako se svrha ovrhe nije mogla posti�i jednim od sredstava iz stavka 1. ovoga �lanka, sud mo�e odrediti drugo sredstvo ovrhe iz toga stavka.

�lanak 346.

U prijedlogu za ovrhu radi predaje djeteta roditelju s kojim �e �ivjeti ne mora biti ozna�eno sredstvo ovrhe, a ako je nazna�eno, sud nije vezan prijedlogom stranke.

�lanak 347.

(1) Kad je odlukom suda nalo�eno da se dijete preda odmah, odluka o ovrsi mora se stranci od koje treba oduzeti dijete predati prilikom poduzimanja prve ovr�ne radnje. Ako ta stranka ne bude nazo�na oduzimanju djeteta, odluka �e joj se dostaviti naknadno.

(2) Odsutnost osobe kojoj treba oduzeti dijete ne sprje�ava provo�enje ovr�nih radnji.

(3) Ako se ovrha provodi protiv osobe na koju se ne odnosi odluka o ovrsi, toj osobi �e se predati odluka o ovrsi i zapisnik o oduzimanju djeteta.

(4) Ako se ovrha provodi protiv osobe iz stavka 3. ovoga �lanka ili protiv osobe koja nije nazo�na ovr�nim radnjama, te �e se radnje provesti u nazo�nosti dviju punoljetnih osoba.

(5) O vremenu i mjestu poduzimanja ovr�nih radnji radi oduzimanja djeteta sud �e po pravilima o osobnoj dostavi obavijestiti roditelja kojem treba predati dijete, a mo�e pozvati i centar za socijalnu skrb da bude nazo�an provo�enju ovrhe.

�lanak 348.

U postupcima ovrhe mjere donesene radi za�tite prava i dobrobiti djeteta, odgovaraju�e se primjenjuju odredbe �lanka 336. do 342. i �lanka 344. do 347. ovoga Zakona.

3. Ovrha radi uzdr�avanja

�lanak 349.

Za odre�ivanje ovrhe i za provo�enje ovrhe radi ostvarivanja uzdr�avanja iz pla�e ili drugih stalnih nov�anih primanja ovr�enika mjesno je nadle�an, osim suda koji je op�e mjesno nadle�an za ovr�enika, i sud koji je op�e mjesno nadle�an za poslodavca koji ispla�uje pla�u, odnosno za isplatioca drugih stalnih nov�anih primanja, te sud koji je sudio u prvom stupnju u postupku u kojem je donesena ovr�na isprava.

�lanak 350.

(1) Ovr�enik uzdr�avanja mo�e pred sudom, javnim bilje�nikom, centrom za socijalnu skrb ili poslodavcem, odnosno drugim isplatiteljem dati pristanak da se iznosi odre�eni za uzdr�avanje ispla�uju iz pla�e ili drugih stalnih nov�anih primanja izravno osobi koja je u odluci suda ozna�ena kao primatelj uzdr�avanja, bez provo�enja ovr�nog postupka.

(2) Ako ovr�enik daje pristanak iz stavka 1. ovoga �lanka pred sudom, javnim bilje�nikom ili centrom za socijalnu skrb, oni �e poslodavcu, odnosno drugom isplatitelju stalnih nov�anih primanja odmah dostaviti izjavu ovr�enika i odluku o uzdr�avanju.

(3) Ako je ovr�enik dao pristanak iz stavka 1. ovoga �lanka pred poslodavcem ili drugim isplatiteljem stalnih nov�anih primanja, du�an mu je istodobno podnijeti i odluku o uzdr�avanju.

(4) Na temelju pristanka ovr�enika poslodavac, odnosno drugi isplatitelj stalnih nov�anih primanja du�an je kod svake isplate postupiti po odluci o uzdr�avanju.

(5) Sud �e u postupku uzdr�avanja maloljetnog djeteta ili djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti donijeti odluku o ovrsi i provesti ovrhu kad ovr�enik ostvaruje pla�u ili druga stalna nov�ana primanja, osim ako je ovr�enik pristao na administrativnu zabranu.

�lanak 351.

Tijekom ovr�nog postupka radi ostvarivanja uzdr�avanja koje je odre�eno u postotku, sud mo�e na prijedlog ovrhovoditelja, kad za to postoje opravdani razlozi, odrediti da se ovrha provodi pla�anjem mjese�noga nov�anog iznosa posljednjeg dospjelog obroka uzdr�avanja.

�lanak 352.

Ako roditelj koji je na temelju pravomo�ne sudske odluke ili nagodbe sklopljene pred centrom za socijalnu skrb du�an pridonositi za uzdr�avanje djeteta, ne udovoljava svojoj obvezi du�e od tri mjeseca, centar za socijalnu skrb du�an je na prijedlog drugog roditelja ili po slu�benoj du�nosti, ako ocijeni da bi zbog toga bilo ugro�eno uzdr�avanje djeteta, poduzeti mjere da se osiguraju sredstva za privremeno uzdr�avanje sve dok roditelj � obveznik uzdr�avanja ne po�ne ponovno udovoljavati svojoj obvezi.

4. Ovrha radi ostvarivanja susreta i dru�enja roditelja s djetetom

�lanak 353.

U ovr�nom postupku radi ostvarivanja odluke suda o odr�avanju susreta i dru�enju roditelja s djetetom primjenjivat �e se na odgovaraju�i na�in odredbe �lanka 341. i �lanka 343. do 347. ovoga Zakona.

5. Mjere osiguranja radi uzdr�avanja

�lanak 354.

Mjere osiguranja prema odredbama ovoga Zakona, jesu privremena mjera radi uzdr�avanja i prethodna mjera radi uzdr�avanja.

�lanak 355.

(1) Za odre�ivanje i provo�enje privremene mjere radi uzdr�avanja mjesno je nadle�an sud koji je nadle�an za odlu�ivanje o prijedlogu za ovrhu.

(2) Za odre�ivanje i provo�enje prethodne mjere radi uzdr�avanja mjesno je nadle�an, osim suda iz stavka 1. ovoga Zakona, i sud koji je sudio u prvom stupnju u postupku u kojem je donesena odluka o uzdr�avanju, koja jo� nije ovr�na.

(3) U parnici o uzdr�avanju sud mo�e odrediti privremenu mjeru, a kad donese odluku kojom se du�niku nala�e davanje uzdr�avanja, mo�e odrediti prethodnu mjeru radi uzdr�avanja, ako odluka jo� nije ovr�na.

(4) Privremenu mjeru osiguranja iz ovoga �lanka radi uzdr�avanja maloljetnog djeteta ili djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti, sud mo�e odrediti u svakom postupku u kojem se po odredbama ovoga Zakona odlu�uje o pravima i interesima djece.

�lanak 356.

(1) Privremena mjera radi uzdr�avanja mo�e se odrediti ako predlagatelj osiguranja u�ini vjerojatnim postojanje obveze uzdr�avanja, te da bez dono�enja te mjere postoji opasnost za njegove osobne ili druge va�ne interese, ili opasnost da �e bez te mjere osiguranja protivnik osiguranja sprije�iti ili znatno ote�ati ostvarivanje uzdr�avanja.

(2) Prethodna mjera radi uzdr�avanja mo�e se odrediti ako predlagatelj osiguranja u�ini vjerojatnim da bi do nastupanja ovr�nosti odluke kojom je nalo�eno davanje uzdr�avanja bili dovedeni u opasnost njegovi osobni ili drugi va�ni interesi, ili bi bez te mjere osiguranja bilo sprije�eno ili znatno ote�ano ostvarivanje uzdr�avanja.

(3) Smatra se da postoji opasnost za osobne ili druge va�ne interese predlagatelja osiguranja ako se mjere osiguranja uzdr�avanja odre�uju u korist maloljetnog djeteta ili djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti, osim ako se tra�bina odnosi na dio uzdr�avanja u pove�anom iznosu u skladu s pove�anim mogu�nostima pojedinog roditelja.

(4) Kad se privremena mjera radi uzdr�avanja odre�uje u parnici radi utvr�ivanja maj�instva ili o�instva, ovrhovoditelj treba u�initi vjerojatnim da je osoba protiv koje se mjera odre�uje roditelj djeteta.

�lanak 357.

(1) Privremene mjere osiguranja radi uzdr�avanja maloljetnog djeteta ili djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti sud �e, ako za to postoji potreba, odrediti i provesti po slu�benoj du�nosti.

(2) U drugim slu�ajevima mjere osiguranja radi uzdr�avanja sud mo�e odrediti samo na prijedlog predlagatelja osiguranja uzdr�avanja.

(3) Centar za socijalnu skrb mo�e podnijeti prijedlog za dono�enje mjera osiguranja kad je prema odredbama ovoga Zakona ovla�ten podnijeti prijedlog za ovrhu.

�lanak 358.

(1) Privremenom mjerom radi uzdr�avanja mo�e se protivniku osiguranja nalo�iti davanje uzdr�avanja u opsegu koji je neophodan za zadovoljavanje osnovnih �ivotnih potreba osobe u �iju korist se privremena mjera odre�uje, a mo�e se odrediti i svaka druga mjera iz �lanka 297. Ovr�nog zakona.

(2) Prethodnom mjerom radi uzdr�avanja mo�e se du�niku nalo�iti davanje uzdr�avanja u opsegu koji je odre�en odlukom o uzdr�avanju ili u manjem opsegu.

�lanak 359.

(1) U odluci kojom se odre�uje mjera osiguranja sud �e odrediti vrijeme trajanja te mjere.

(2) Kad je odluka o privremenoj mjeri radi uzdr�avanja donesena prije pokretanja parnice o uzdr�avanju, sud �e tu odluku dostaviti osobi koja je ovla�tena pokrenuti parnicu i odredit �e rok u kojem treba podnijeti tu�bu radi uzdr�avanja.

�lanak 360.

U postupcima radi odre�ivanja i provo�enja mjera osiguranja primjenjivat �e se na odgovaraju�i na�in odredbe Ovr�nog zakona.

Deveti dio

PRIJELAZNE I ZAVR�NE ODREDBE

�lanak 361.

(1) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i na obiteljske odnose koji su nastali prije dana po�etka primjene ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije druk�ije odre�eno.

(2) Danom primjene ovoga Zakona ne mijenjaju se prava i du�nosti ste�ena po prija�njim propisima.

�lanak 362.

(1) Ako je prije dana po�etka primjene ovoga Zakona donesena prvostupanjska odluka suda, centra za socijalnu skrb i drugog tijela tijekom daljnjeg postupka primjenjuje se Obiteljski zakon (�Narodne novine�, br. 162/98.).

(2) Ako poslije dana po�etka primjene ovoga Zakona bude poni�tena ili ukinuta prvostupanjska odluka iz stavka 1. ovoga �lanka, tijekom daljnjeg postupka primjenjuju se odredbe ovoga Zakona.

�lanak 363.

Postupci radi utvr�ivanja ili osporavanja maj�instva ili o�instva pokrenuti prije po�etka primjene ovoga Zakona dovr�it �e se prema odredbama ovoga Zakona.

�lanak 364.

Postupci o imovinskim odnosima bra�nih i izvanbra�nih drugova pokrenuti prije dana po�etka primjene ovoga Zakona, dovr�it �e se prema odredbama zakona po kojem su pokrenuti.

�lanak 365.

(1) Ministar nadle�an za poslove pravosu�a i uprave donijet �e propise iz �lanka 15., 20., 52., 114., 122. i 141. ovoga Zakona u roku od �est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Ministar nadle�an za poslove socijalne skrbi donijet �e propise iz �lanka 52., 110., 122., 142., 189., 205. i 235. ovoga Zakona u roku od �est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

�lanak 366.

Do dono�enja propisa iz �lanka 365. ovoga Zakona primjenjivat �e se:

� Pravilnik o na�inu vo�enja o�evidnika i dokumentacije u svezi s poslovima centra za socijalnu skrb u podru�ju braka i odnosa u braku (�Narodne novine�, br. 66/99.),

� Pravilnik o visini iznosa i na�inu isplate naknade za provo�enje nadzora nad roditeljskom skrbi (�Narodne novine�, br. 66/99.),

� Pravilnik o na�inu vo�enja o�evidnika i spisa predmeta o posvojenju (�Narodne novine�, br. 66/99.),

� Pravilnik o visini iznosa i na�inu isplate naknade za skrbnika (�Narodne novine�, br. 66/99.),

� Pravilnik o na�inu vo�enja o�evidnika i spisa predmeta osoba pod skrbni�tvom, na�in popisa i opisa njihove imovine, te podno�enja izvje��a i polaganja ra�una skrbnika (�Narodne novine�, br. 66/99.),

� Pravilnik o na�inu vo�enja o�evidnika sudskih odluka o uzdr�avanju i nagodba sklopljenih u centru za socijalnu skrb (�Narodne novine�, br. 66/99.).

�lanak 367.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje va�iti Obiteljski zakon (�Narodne novine�, br. 162/98.), osim odredbi �lanka 44. do 50., �lanka 99., 100., 101., 102., 103., 104., 105., 106., 112., 113., 116. i 117. koje ostaju na snazi jo� �est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Odredbe �lanka 44. � 51., �lanka 100., 101., 102., 105., 106., 107., 111., 112., 113., 116., 117. ovoga Zakona primjenjuju se po isteku roka iz stavka 1. ovoga �lanka.

�lanak 368.

Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u �Narodnim novinama�.

Klasa: 552-01/02-01/03
Zagreb, 14. srpnja 2003.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora
Zlatko Tom�i�, v. r.

Na temelju �lanka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU O PROGLA�ENJU OBITELJSKOG ZAKONA

Progla�avam Obiteljski zakon, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 14. srpnja 2003.

Broj: 01-081-03-2596/2
Zagreb, 16. srpnja 2003.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesi�, v. r.

Vrh stranice
Site map