U studenom je provedena telefonska anketa �enske mre�e koja je trebala dati sliku informiranosti i implementaciji Protokola o postupanju u slu�aju nasilja u obitelji na lokalnim razinama. Protokol je jo� uvijek samo dekorativan, jer glavni akteri koji ga trebaju provoditi � zdravstvene ustanove, centri za socijalnu skrb, policija, odgojno � obrazovne ustanove i pravosudna tijela, jo� neznaju za postojanje Protokola i ne provode ga.

Protokol o postupanju u slu�aju nasilja u obitelji je zaglavio u ministarstvima �ak dva mjeseca nakon �to je donesen.

U zavr�nim odredbama Protokola definirano je da njegovu distribuciju, obja�njenje njegove svrhe i osiguranje njegove dostupnosti i primjene moraju osigurati nadle�na resorna ministarstva.

"ZAVR�NE ODREDBE

4. Po dono�enju ovog Protokola zadu�uju se sva resorna ministarstva da upoznaju tijela i ustanove iz svog djelokruga s �injenicom njegova dono�enja i svrhom dono�enja te da osiguraju njegovu dostupnost kao i da poduzmu sve potrebne mjere radi njegove dosljedne primjene.�

Ovo se jo� nije dogodilo, mada je Protokol donesen - prigodno - uo�i Nacionalnog dana protiv nasilja nad �enama 22. rujna.

Rezultat istra�ivanja | xls
Reakcija ministra zdravstva u Jutarnjem listu 2.4.2005. | Vjesnik 12.4.2005.
Od 33 licencirane ustanove za obavljanje legalno induciranog poba�aja u RH u sustavu javnog zdravstva 12 njih ili 36 % ne obavlja poba�aj.
Cijena poba�aja varira od ustanove do ustanove od 600 do 2400 kn. Mada je u cijenu ura�unata jednodnevna hospitalizacija, od �ene se o�ekuje da 2-3 sata nakon zahvata napusti zdravstvenu ustanovu.
Neke ustanove �ak putem telefona daju cijenu za neprijavljeni poba�aj koji napla�uje lije�nik (Zabok). Neke daju informaciju o sumnjivoj razlici cijene poba�aja obavljenog ambulantno ili u bolnici (Split). Na 4 mjesta na kojima se ne obavlja poba�aj je pala izjava tipa "obratite se doktoru da vam ka�e koga trebate", �to nalikuje na putokaz �eni kako da si pomogne VAN zdravstvenog sustava.
Neke zdravstvene ustanove prije toga samo malo �ikanitaju �enu porukama o grijehu i zlo�inu, a neke joj bitno ote�avaju stvar, zahtijevaju�i od �ene prethodni razgovor sa socijalnom radnicom (Zadar) uz obrazlo�enje da je to �pravilo dr�ave Hrvatske� (�to NIJE) ili odlazak u savjetovali�te (�ibenik).
Poba�aj je jedna od rijetkih zdravstvenih usluga kojoj se cijena slobodno formira. Cijena varira od 600 kn (Vara�din) do 2400 (Zabok).
Pored zarada na samim zahvatima, ustanove ili lije�nici u njima dodatno zara�uju napla�uju�i ginekolo�ki pregled i /ili ultrazvuk, ne priznaju�i takve nalaze od drugih ginekolo�kih ordinacija.
Za usluge koje se pru�aju osobama koje nemaju status osiguranika postoje propisane cijene koje �e platiti bez obzira na to u kojoj zdravstvenoj ustanovi tu uslugu zatra�e. Primjerice, va�enje krajnika ko�ta 162 kn, va�enje slijepog crijeva 382 kn, a operacija kile 952 kn. Uz sve ove usluge osiguran je prijevoz ku�i u pola cijene do udaljenosti do 300 km.
Prema koli�ini stru�noga osoblja i vremena, medikamenata i opreme, poba�aj je u razini va�enja krajnika. Razlika u cijeni vjerojatno otpada na etiketu - na grijeh i zlo�in, ili jednostavno na �injenicu da je �enu u nevolji lako materijalno ucjenjivati i eksploatirati. Kada to radi sustav javnoga zdravstva pod nadzorom dr�ave, tada se radi o sustavnom kr�enju �enskih ljudskih prava.

Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlu�ivanje o ra�anju djece je nedvosmislen i u �lanku 17. jasno ka�e da se poba�aj obavlja u zdravstvenim ustanovama koje ovlasti ministarstvo.

�enska mre�a Hrvatske tra�i od Ministarstva zdravstva istragu o kr�enjima zakona i dosljedno po�tivanje �enskih reproduktivnih prava te primjenu zakona.

Htiju�i skrenuti pa�nju na krajnje korisnike odluke o uvo�enju seksualne edukacije u �kole te na �injenicu da se oni o spolnosti ve� educiraju iz drugih izvora, prete�no masovne kulture, u i ispred �kola dijelimo podlo�ke za ra�unalne mi�eve sa porukom da seksualnu edukaciju treba provoditi u �kolama. Kako smo pro�le 23. o�ujka u VII. zagreba�koj gimnaziji mo�ete vidjeti na stranici s izrescima iz medija, a evo �to smo tim povodom poru�ile ministru Primorcu:

Tra�imo da se ravnateljica Voki� za nasilni�ko pona�anje i la�ne izjave ispri�a djeci, aktivistima i novinarima te povrat imovine ... Tako�er preporu�amo MZO� da u interesu djece i ugleda �kole preispita kapacitete ravnateljice Voki� za obavljanje ove odgovorne du�nosti...

Word doc | htm

Poslale smo zahtjeve politi�kim strankama u kojemu ih pozivamo da prilikom sastavljanja kandidacijskih lista vode ra�una o ravnopravnoj zastupljenosti �ena i mu�karaca. Upozoravamo da u u vije�ima gradova i op�ina ima samo 6%, a u �upanijskim skup�tinama samo 13% �ena.

Podsje�amo da je ravnopravnost spolova ugra�ena u Ustav republike Hrvatske, a da je nemogu�e govoriti o ravnopravnosti u situaciji dramati�ne podzastupljenosti �ena na mjestima odlu�ivanja u lokalnoj zajednici.

Podsje�amo na �lanak 11. Zakona o izboru �lanova predstavni�kih tijela jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave koji ka�e da je prilikom sastavljanja liste predlagatelj je du�an voditi ra�una o na�elu ravnopravnosti spolova. Podsje�amo i na �lanak 15. Zakona o ravnopravnosti spolova koji nala�e da politi�ke stranke koje su upisane u registar politi�kih stranaka usvajaju svake �etiri godine plan djelovanja o pitanju uravnote�ene zastupljenosti �ena i mu�karaca i, u skladu s njim, odre�uju metode za promicanje uravnote�enije zastupljenosti �ena u mu�karaca u tijelima stranke, na popisima kandidata za izbore u hrvatski Sabor i tijelima jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave.

Tra�imo da kandidacijske liste budu sastavljene po uzoru na patentne zatvara�e koje strankama dostavljamo u prilogu: jedno mjesto na listi mu�karcu, jedno mjesto �eni.
Od stranaka kojima dajemo svoje glasove na izborima o�ekujemo da po�tuju zakone i da se djelatno zauzmu za ravnopravnost spolova. �ena je vi�e od 51% i ne�emo dopustiti da budemo marginalizirana manjina!

Predstavnice �enske mre�e Ivana Rada�i� i Bojana Genov prisustvovale su 49 . zasjedanju Komisije o statusu �ena UN (Commission on the Status of Women) u New York koja se odr�avala od 28. velja�e do 11. o�ujka. Uz rad delegacija dr�ava u zgradi UN odvijajle su se brojna okupljanja �enskih nevladinih organizacija iz cijelog svijeta. koje poku�avaju utjecati na politi�ke odluke dr�ava.

17.1. predstavnica �enske mre�e Hrvatske �eljka Jelavi� iz Centra za �enske studije i Martina Beli� iz organizacije B.a.B.e. podnijele su izvje�taj o stanju �enskih ljudskih prava u RH Odboru za eliminaciju diskriminacije �ena UN. 18.1. izvje�taj je podnijela Vlada RH prema smjernicama CEDAW-a, Konvencije za eliminaciju svih oblika diskriminacije nad �enama.

27.1.2005. Sanja Juras (Kontra), Kristijan Grdan (Iskorak) i koordinatorica mre�e Bojana Genov su sa Pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova odr�ali konferenciju za novinare na kojoj su se usprotivili na�inu sazivanja, nejasnim ciljevima i rokovima te sastavu osnovanog Povjerenstva za prosudbu svih programa o spolnom odgoju koji se provode u osnovnim i srednjim �kolama . Naro�ito je negodovanje izra�eno �to je za predsjednika Povjerenstva izabran dr. Vladimir Gruden, psihijatar od kojega se zbog izno�enja homofobi�nih stavova ogradila njegova strukovna organizacija.

Zatra�eno je hitno suspendiranje Teen Star programa iz �kola zbog neznanstvenog i ideologiziranog pristupa spolnoj edukaciji, zbog homofobi�nih stavova te zbog stavova koji ne promi�u ravnopravnost spolova.

Tom je prilikom pravobraniteljica iznijela da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i �porta, sude�i po dokumentaciji koju su joj dostavili, ne raspola�e cjelokupnim programom Teen Star. U slu�aju da se program provodi bez mogu�nosti uvida i nadzora nadle�nog ministarstva, te isklju�ivo na preporuku HBK, �enska mre�a Hrvatske odlu�no tra�i odgovornost ministra.

20.1.2005. otvorenim pismom smo zatra�ile od Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi da ukloni svu ideolo�ku i vjersku promid�bu iz zdravstvenih ustanova u sustavu javnog zdravstva, kako bi �enama bilo omogu�eno u�ivanje reproduktivnih prava bez �ikaniranja i moraliziranja. Tako�er smo izrazile zabrinutost zbog porasta poba�aja u adolescentskoj populaciji i zatra�ile da se ministarstvo zauzme za uvo�enje spolnog odgoja u �kole.

Luka� Koritnik: Ugro�ena su �enska reproduktivna prava Slobodna Dalmacija 29.1.2005.

�ENSKA MRE�A TRA�I OD MINISTARSTVA ZDRAVSTVA PROMPTNU AKCIJU: U ginekolo�kim ambulantama i pjesmama protiv abortusa Novi list 25.1.2005.

�enska mre�a pisala ministru Hebrangu Slobodna Dalmacija 25.1.2005.

�enska mre�a Hrvatske protestira zbog �ikaniranja �ena koje tra�e abortus: Uklonite pro life promid�bu iz zdravstvenih ustanova Vjesnik 25.1.2005.

Izvje�taj o procesu - kako smo prezentirale shadow report, kako smo lobirale i �to je Vladina delegacija u�inila
Word doc

Vo�ene saznanjem da je za promjenu odnosa me�u spolovima potrebno nastojanje kako �ena tako i mu�karaca, te javnim izjavama predsjednika i premijera u kojima se predstavljaju kao uvjereni zagovornici ostvarenja na�ela ravnopravnosti spolova, uputile smo pismo istaknutim du�nosnicima: predsjedniku Mesi�u, premijeru Sanaderu, �lanovima Vlade, zastupnicima u Saboru.
Pozvale smo ih na javni anga�man za promjenu tih odnosa. Pozvale smo ih da svojim prisustvom dodaju va�nost obilje�avanju 25. godi�njici dono�enja
Konvencije za uklanjanje svoh oblika diskriminacije �ena.
Do danas nam odgovor daje samo njihova rje�ita �utnja... Tekst pisma

... s jednim izuzetkom ... saborski zastupnik Nikola Mak